{"title":"Bit i svrha karakterologije kod Ludwiga Klagesa i Juliusa Bahnsena","authors":"Stephen Atzert","doi":"10.21464/sp38102","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp38102","url":null,"abstract":"U ovom će se radu zasad pokušati odrediti bit i svrha Klagesove karakterologije pomoću nje gova djela Temelji karakterologije (Grundlagen der Charakterkunde, Bonn: Bouvier 1951) te napraviti usporedba s Bahnsenovim Prilozima karakterologiji (Beiträge zur Charakterologie, Leipzig: Brockhaus 1867). I Julius Bahnsen (1830. – 1881.) i Ludwig Klages (1872. – 1956.) istaknuti su predstavnici karakterologije. Djelovali su, premda u razmaku od samo nekoliko desetljeća, u različitim stoljećima i s različitim namjerama. Stoga nas razlika u određivanju i razlaganju njihove tadašnje karakterologije ne može iznenaditi; po Klagesu ona, kao i gra fologija i druge osnove tumačenja, služi tomu da naš cjelovit nazor bude čvrsto zasnovan na onome što je zorno – ili da se barem odaje dojam takve zasnovanosti. No osobine toga nazora mogu se razumjeti samo iz opreke duha i tijela/duše po Klagesovu shvaćanju. Prema tome, Temelji karakterologije čine, prije svega, uvod u Klagesov svjetonazor, priručnik koji ‒ kao što se unaprijed napominje ‒ više postulira nego razjašnjava. Ovo istraživanje najprije predstavlja Klagesovu karakterologiju u njenim osnovnim svjetonazorskim crtama, nakon čega u drugom odlomku slijedi rasprava o Bahnsenovim Prilozima karakterologiji. U zadnjem će odlomku biti izneseni zaključci koji iz toga slijede po intelektualnim osobitostima Klagesa i Bahnsena.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"312 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-25","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135867205","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Ist Klages’ Graphologie noch aktuell?","authors":"Biljana Radovanović","doi":"10.21464/sp38105","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp38105","url":null,"abstract":"U ovom radu se razmatra grafologija Ludwiga Klagesa. Najprije ćemo govoriti o statusu grafologije u njegovoj filozofiji. Zatim ćemo predstaviti Klagesov pokušaj da se grafologija razvije i utemelji kao psihološka interpretacija rukopisa. Pored ovih načelnih razmatranja dotičemo se pitanja statusa rukopisa u suvremenom dobu. Rezultat analize pokazat će da Klagesovo učenje o psihologiji rukopisa mora biti stavljeno u kontekst novih globalnih tehnoloških trendova.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"31 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-25","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135866920","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Klages-Kritik in der zeitgenössischen Philosophie","authors":"Željko Radinković","doi":"10.21464/sp38106","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp38106","url":null,"abstract":"Članak se bavi kritikom filozofije Ludwiga Klagesa, koju su dvadesetih godina prošlog stoljeća prakticirali njegovi suvremenici kao što su Helmuth Plessner, Georg Misch i, nešto kasnije, tridesetih godina prošlog stoljeća, Max Bense. Predmet kritike bila je, prije svega, njegova teza o temeljnoj suprotnosti duha i duše, ali i njegovi grafološki spisi. U fokusu ovdje predstavljene analize stoji razrada nesklada ovih kritičkih glasova, što se odnosi na činjenicu da je Klages izložen i naturalističkim i iracionalističkim zamjerkama.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"27 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-25","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135866329","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Le rôle de l’action et de la contemplation dans les dimensions esthétiques et éthiques de la tragédie grecque ancienne selon le dernier Nietzsche","authors":"Marco Parmeggiani","doi":"10.21464/sp38110","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp38110","url":null,"abstract":"U svojim kasnijim godinama, Nietzsche tragičkoj umjetnosti vraća privilegirani položaj koji joj je dao u Rođenju tragedije. Pažljivo čitanje pokazuje da, unatoč snažnoj suprotnosti između njih, tragički duh i romantičarski pesimizam imaju više od jedne zajedničke stvari, osobito kada se manje usredotočimo na teorijska pitanja, a više na utjecaj svake teme na ljudsku psihu. Ovaj članak ima za cilj odgovoriti na dva pitanja: (1) koji je element koji može biti razlikovna značajka u odnosu na učinke svakog od njih, te (2) kako taj element različito djeluje u tragičkom duhu i romantičnom pesimizmu. Da bismo odgovorili na ova pitanja, nije dovoljno pozvati se na Nietzscheovu razliku između obilja i iscrpljenosti. Potrebna je pažljiva analiza složene uloge radnje i kontemplacije u određenoj vrsti estetskog iskustva na kojem se temelji starogrčka tragedija.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"30 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-25","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135866750","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"“The Spirit Does not Exalt, but Lacerates.” – E. M. Cioran’s Reception of Klages","authors":"Richard Reschika","doi":"10.21464/sp38104","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp38104","url":null,"abstract":"É. M. Cioran (1911. – 1995.) je kao mladi rumunjski stipendist zaklade Alexandera von Humboldta krajem 1933. imao priliku poslušati gostujuće predavanje Ludwiga Klagesa (1872. – 1956.) na sveučilištu Friedricha Wilhelma u Berlinu. Klagesova životna filozofija, prije svega njegova biocentrička metafizika, naročito kako se o njoj raspravlja u njegovom, tada tek objavljenom, glavnom djelu Duh kao protivnik duše (1929/1932), kod Ciorana je ostavila duboke tragove. Klagesovi se središnji filozofemi kroz Cioranova djela protežu poput crvene niti: od prodiranja duha u život, poput demona, u davnim vremenima, i s njim povezanim nastankom bolne, zato što izolirajuće svijesti, preko razvoja racionalno-logično-kauzalnog razmišljanja i stvaranja volje, sve do zaluđenosti izvedivošću i čovjekovim napretkom, koja pomoću znanosti i tehnike neminovno vodi k apokaliptičnom uništenju. Tumači Cioranova stvaralaštva jesu zapazili opći utjecaj Klagesove filozofije, no razmjer i domet ove posebne povijesti recepcije dosad su bili neotkriveni.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-25","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135866917","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Repenser l’argument de la concevabilité pour le dualisme dans la philosophie de l’esprit","authors":"Hane Htut Maung","doi":"10.21464/sp38109","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp38109","url":null,"abstract":"U filozofskoj literaturi o svijesti i problemu odnosa uma i tijela, argument pojmljivosti protiv fizikalizma obično se uzima kao podrška obliku dualizma između fizikalnosti i fenomenalnosti. Obično se rasprava usredotočuje na kvalitativni karakter iskustva, što je fenomenalni osjećaj određenog iskustva. Nasuprot tome, subjektivni karakter iskustva – tj. njegova individuacija danom subjektu u prvom licu – nastoji se ostaviti po strani. Cilj je ovog rada predstaviti novu i snažniju verziju argumenta pojmljivosti za dualizam koji se poziva na subjektivni karakter iskustva. Oslanjajući se na uvide filozofa u fenomenološkoj tradiciji, konceptualiziram subjektivni karakter iskustva u prvom licu kao transcendentalni uvjet mogućnosti fenomenalnosti koji se ne može svesti na činjenice trećeg lica o fizičkom svijetu. S obzirom na to, problem uma i tijela koji se odnosi na svijest ne tiče se samo nemogućnosti skupa fizičkih činjenica o stanju mozga da uhvati kvalitativni karakter iskustva nego i egzistencijalnog pitanja o tome zašto je to stanje mozga uopće popraćeno subjektivnošću prvog lica. To nam omogućuje da ponovno zamislimo argument pojmljivosti na način koji predstavlja jaču argumentaciju za dualizam od tradicionalne verzije argumenta.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"60 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-25","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135867332","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"De la critique des nouvelles théories de l’aliénation et de la matérialisation","authors":"Norbert Walz","doi":"10.21464/sp38111","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp38111","url":null,"abstract":"Kategorije »otuđenja« i »materijalizacije«, koje su od kasnih 1960-ih do ranih 1980-ih godina često bile u pretjeranoj uporabi, na njemačkom su se govornom području ponovno pojavile 2000-ih u socijalnofilozofskim raspravama. Cilj je ovoga rada, pozivajući se na teoriju Karla Marxa, kritički prikazati i ocijeniti navedene reaktualizacije pomoću tri primjera. Iako spomenute reaktualizacije počivaju samo na nezadovoljavajućoj kritici kapitalizma, kroz njih se očitu ju fenomeni otuđenja i materijalizacije u svakodnevnom životu i intersubjektivnoj bližoj okolini sadašnjosti, koji u Marxovoj teoriji sa svojim primarnim fokusom na društvenim strukturama bivaju zapostavljeni.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"12 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-25","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135867333","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"L’ouvrage « L’homme et la Terre » et son signification pour le mouvement écologique","authors":"Heinz-Siegfried Strelow","doi":"10.21464/sp38101","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp38101","url":null,"abstract":"Njemačkog filozofa i karakterologa Ludwiga Klagesa možemo smatrati pionirom ekološkog razmišljanja. Prije svega, svojim je spisom »Čovjek i zemlja«, koji je napisao povodom okupljanja Slobodne njemačke mladeži iz svih saveznih zemalja 1913. na gorju Hoher Meißner kod Kassela, dotad besprimjernom oštrinom javno osudio uništavanje prirode modernoga svijeta. Klages se pritom posve držao tradicije koja je započela romantizmom, a koju su utjelovili rani zaštitnici prirode 19. stoljeća poput Wilhelma Heinricha Riehla i Ernsta Rudorffa. No za razliku od njih, on je duhovni uzrok otuđenja čovjeka od ostatka prirode nazvao jasnim imenom ‒ antropocentrizmom. Po njemu, to je srž kako monoteističkih religija, tako i materijalističkog vjerovanja u napredak koje prevladava još od vremena prosvjetiteljstva. Premda su Klagesova razmišljanja za vrijeme njegova života još bila »glas vapijućeg u pustinji«, ekološki pokreti koji su se pojavili tijekom 1970-ih godina mnoga su njegova gledišta – od biocentrizma do ekologije kao vodeće znanosti – nanovo tematizirali.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"9 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-25","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135866914","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Induktive Untersuchung der Natur in der traditionellen afrikanischen Kultur","authors":"Felix Ayemere Airoboman","doi":"10.21464/sp38107","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp38107","url":null,"abstract":"Ovo je studija induktivni pristup istraživanju i stjecanju znanja o prirodi u afričkoj kulturi. Počinje, bez ikakve pretpostavke o predznanju, ali bez ikakvog pretjeranog povlađivanja, kratkim izlaganjem značenja indukcije. Analizira, poništava i odbacuje argumentacijske pokušaje koje su nedavno iznijeli neki znanstvenici da indukcija nije dio afričke sposobnosti rasuđivanja, da je ekskluzivna za Zapad i da je većina tradicionalnih vjerovanja iracionalna, praznovjerja i neinferencijska. Nastavlja se kratkom analizom afričkog bavljenja induktivnim razmišljanjem, a zatim povezuje indukciju i prirodni okoliš konkretnom analizom nekih načina na koje Afrikanci razumiju i stječu znanje o prirodnom okolišu putem induktivnog zaključivanja, posebno u tra dicionalnom afričkom društvu. Izvedeno je demonstrativno istraživanje ovih načina u kontekstu medicine, poljoprivrede, znanosti, tehnologije, vremena i godišnjih doba, među ostalim, i o tome kako takvi obrasci mišljenja i rezultirajuće znanje informiraju afrička vjerovanja i prakse. Studija istodobno tvrdi da je afričko induktivno razumijevanje prirode demonstracija induktivne kreativnosti, vještina i sposobnosti tradicionalnih afričkih naroda. Zaključuje se tvrdnjom da ako se utvrdi da tradicionalni Afrikanci induktivno stječu znanje o prirodi i pokaže kako se to znanje stječe, istodobno bi se utvrdilo da su Afrikanci sposobni za induktivnu logiku, čije komponente uključuju zaključke i racionalnost. Studij usvaja konceptualne i kritičke metode filozofske analize.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"26 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-25","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135867195","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Le jeu comme phénomène premier de la vie et comme salut esthétique","authors":"Paul Bishop","doi":"10.21464/sp38103","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp38103","url":null,"abstract":"Raniji članak istraživao je kako su se takvi filozofi poput Ernsta Cassirera, Ludwiga Klagesa i Maxa Schelera bavili tematskim kompleksom »Duh i Život«. U ovom drugom dijelu razmatra mo – onkraj pitanja odnosa između Duha i Života – pitanje o tome kako je Cassirer općenito odgovorio na Lebensphilosophie (posebno na filozofiju Ludwiga Klagesa), ne samo u svojem eseju o Scheleru nego i u trećem svesku Filozofije simboličkih formi te nacrtima za planirani četvrti svezak. Iz ovog istraživanja postaje jasno da se Cassirer može opisati kao poznavatelj Klagesa, a ovdje sustavno ispitujemo (a) njegovu kritiku Klagesa, (b) mogući klagesijanski odgovor na ovu kritiku i konačno (c) važne poveznice, često zanemarene u kritičkoj literaturi, između Cassirera i Klagesa – posebno u odnosu na teme kao što su simbol, igra i uloga estetike.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"71 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-25","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135866916","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}