{"title":"对异化和物化新理论的批判","authors":"Norbert Walz","doi":"10.21464/sp38111","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Kategorije »otuđenja« i »materijalizacije«, koje su od kasnih 1960-ih do ranih 1980-ih godina često bile u pretjeranoj uporabi, na njemačkom su se govornom području ponovno pojavile 2000-ih u socijalnofilozofskim raspravama. Cilj je ovoga rada, pozivajući se na teoriju Karla Marxa, kritički prikazati i ocijeniti navedene reaktualizacije pomoću tri primjera. Iako spomenute reaktualizacije počivaju samo na nezadovoljavajućoj kritici kapitalizma, kroz njih se očitu ju fenomeni otuđenja i materijalizacije u svakodnevnom životu i intersubjektivnoj bližoj okolini sadašnjosti, koji u Marxovoj teoriji sa svojim primarnim fokusom na društvenim strukturama bivaju zapostavljeni.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"12 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2023-09-25","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"De la critique des nouvelles théories de l’aliénation et de la matérialisation\",\"authors\":\"Norbert Walz\",\"doi\":\"10.21464/sp38111\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Kategorije »otuđenja« i »materijalizacije«, koje su od kasnih 1960-ih do ranih 1980-ih godina često bile u pretjeranoj uporabi, na njemačkom su se govornom području ponovno pojavile 2000-ih u socijalnofilozofskim raspravama. Cilj je ovoga rada, pozivajući se na teoriju Karla Marxa, kritički prikazati i ocijeniti navedene reaktualizacije pomoću tri primjera. Iako spomenute reaktualizacije počivaju samo na nezadovoljavajućoj kritici kapitalizma, kroz njih se očitu ju fenomeni otuđenja i materijalizacije u svakodnevnom životu i intersubjektivnoj bližoj okolini sadašnjosti, koji u Marxovoj teoriji sa svojim primarnim fokusom na društvenim strukturama bivaju zapostavljeni.\",\"PeriodicalId\":42186,\"journal\":{\"name\":\"Synthesis Philosophica\",\"volume\":\"12 1\",\"pages\":\"0\"},\"PeriodicalIF\":0.1000,\"publicationDate\":\"2023-09-25\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Synthesis Philosophica\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.21464/sp38111\",\"RegionNum\":4,\"RegionCategory\":\"哲学\",\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"0\",\"JCRName\":\"PHILOSOPHY\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Synthesis Philosophica","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.21464/sp38111","RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"PHILOSOPHY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
从 20 世纪 60 年代末到 80 年代初,"固化 "和 "物化 "这两个范畴的使用仍然过于苛刻,但在 2000 年代,这两个范畴再次出现在德语社会学中。本文旨在通过三个实例,以马克思的理论为依据,批判性地介绍和评价这些重新表述。Iako spomenute reaktualizacije počivaju samo na nezadadjavajućoj kritici kapitalalizma, kroz ich se očitu ju fenomeni otuđenja i materijalizacije u svakodnevnom zhizotu i intersubjektivnoj bližoj okolini sadašnjosti, koji u Marxovoj teorija sa svoje primarnim fokusom na društvenim strukturma bivaju bivaju neg neglected.
De la critique des nouvelles théories de l’aliénation et de la matérialisation
Kategorije »otuđenja« i »materijalizacije«, koje su od kasnih 1960-ih do ranih 1980-ih godina često bile u pretjeranoj uporabi, na njemačkom su se govornom području ponovno pojavile 2000-ih u socijalnofilozofskim raspravama. Cilj je ovoga rada, pozivajući se na teoriju Karla Marxa, kritički prikazati i ocijeniti navedene reaktualizacije pomoću tri primjera. Iako spomenute reaktualizacije počivaju samo na nezadovoljavajućoj kritici kapitalizma, kroz njih se očitu ju fenomeni otuđenja i materijalizacije u svakodnevnom životu i intersubjektivnoj bližoj okolini sadašnjosti, koji u Marxovoj teoriji sa svojim primarnim fokusom na društvenim strukturama bivaju zapostavljeni.