{"title":"Thinking Being Through Architecture","authors":"Astrit Salihu","doi":"10.21464/sp37211","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp37211","url":null,"abstract":"U pristupu Petera Sloterdijka nalazimo jedinstvenu interpretaciju arhitekture, koja konstruira svježu perspektivu u trenutnom diskursu arhitekture, tako što se Sloterdijk vraća važnosti arhitekture stavljajući je u širi kontekst načina na koji oblikujemo svoje živote promatrajući je kao »prostorni učinak« i prostornu proizvodnju. Izvan pristupa aktualnog arhitektonskog diskursa (koji je, nakon ponovnog promišljanja uloge i funkcije arhitekture u jeku kritike protiv modernosti, podlegao sve većem izražavanju omekšanih tonaliteta pronalaženja kontingentnih ili idiosinkratičnih estetskih izraza), Sloterdijk bilježi trenutke praktične primjene arhitekture kao intimno uključeni u stvaranje i oblikovanje dinamičkih i pokretnih prostora u kojima smještaju naše opstojanje. Nalazeći se izvan ideologizirajućih shema misionarske arhitekture, Sloterdijk arhitekturi vraća njezinu ulogu gledajući je upravo kroz njezinu bitnu prizmu, ne samo u učincima prostorne proizvodnje nego i procesualne eksplikacije stanovanja tehničkim sredstvima. Vidimo kako se arhitektura isprepliće s ontološkom osovinom i kako je ljudska bit neraskidivo vezana uz arhitekturu.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-12-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45884181","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Who Does Pinocchio Think It Is?","authors":"Sercan Çalcı","doi":"10.21464/sp37101","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp37101","url":null,"abstract":"U ovom članku zamišljam scenu u Platonovoj spilji gdje Gilles Deleuze i Félix Guattari susretnu Pinocchija, najpoznatijeg lutka. Želim istražiti oblike otpora stvorene izričajima Tijela bez organa tijekom postupka Pinocchijeva oblikovanja te objediniti elemente koji potkopavaju pedagogijsku uzročnost uspostavljenu između govorenja laži i izduljenja nosa, da bih pokazao da je moguće drugačije tumačenje Pinocchijevih pustolovina. Nadam se takvo čitanje postići demonstracijom stalnog sukoba dvije logike Pinocchijevih pustolovina: logiku kazne i logiku simptoma. Ovo se istraživanje također može čitati kao pripremanje mogućeg strateškog plana bijega iz Platonove spilje za Pinnochija, Deleuzea i Guattarija.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-08-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45351155","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Waterfalls, Societies, and Temperaments – Fragmentation and Wholeness in the Lives and Work of David Bohm and Georg Wilhelm Friedrich Hegel","authors":"Boris Kožnjak","doi":"10.21464/sp37105","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp37105","url":null,"abstract":"U ovom članku analiziram dosad većinski zanemarene društvene i psihologičke korijene filozofije cjelovitosti u Davida Bohma i Georga Wilhelma Friedricha Hegela. Bohmu je Hegel bio najsnažniji filozofijski utjecaj kroz njegov zreo intelektualni život, međutim, kako se dokazuje u članku, Bohmovo nepodnošenje fragmentacije i njegova naklonost prema cjelovitosti, značajno odražena u njegovoj fizici i filozofiji znanosti, ustvari je ostvarenje posebnih društvenih sklonosti i psihologičkih odrednica njegova ranog emocionalnog i intelektualnog razvoja za koji je Hegelova filozofija bio ključni razumski katalizator u kasnijem životu. Društvene sklonosti i psihičke odrednice Bohmova ranog razvoja nadalje se dokazuju kao upečatljivo slične onima koje su mladog Hegela navele na nošenje s pojmom cjelovitosti tijekom njegova života. Ovaj članak također donosi biografske dokaze za Bohmovo cjeloživotno zanimanje za Hegela te analizira stanje učenosti o njegovu hegelijanizmu, prirodi Hegelove filozofije kako se odražava u Bohmovu radu i razloge za nekako neočekivano disciplinarno zanemarenje ključnog utjecaja Hegelove filozofije na Bohmovu filozofiju.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-08-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46840069","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Abdolkarim Soroush’s Pluralistic Philosophy of Religion","authors":"Rusmir Šadić","doi":"10.21464/sp37111","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp37111","url":null,"abstract":"Pluralistička filozofija religije Abdolkarima Sorousha, čija neoracionalistička misao predstavlja stvarni epistemološki obrat unutar muslimanskog reformskog diskursa, središnje je pitanje kojim se bavi ovaj rad. Abdolkarim Soroush, kao suvremeni muslimanski mislilac, donosi sasvim novo razumijevanje pitanja religijskog pluralizma te uz uključenje analitičke filozofije, suvremene hermeneutičke tradicije i sufijske metafizike, doprinosi stvaranju upečatljivo karakteristične filozofije religije unutar muslimanskog intelektualnog kruga. Pitanja širenja i sužavanja religijskog znanja, kao i širenja poslaničkog iskustva, neodvojivi su elementi njegove filozofije religije.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-08-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46939307","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"The Metaphysics of Immorals – Naturalism, Materialism and Atheism of Marquis de Sade","authors":"M. Skoric, Aleksej Kišjuhas","doi":"10.21464/sp37104","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp37104","url":null,"abstract":"U ovom se članku argumentira da je Marquis de Sade izvorniji i važniji filozof Prosvjetiteljstva no što se inače smatra. Tvrdimo da je de Sade i za suvremeno vrijeme važan autor i naturalistički mislitelj vrijedan pozornosti s obzirom na suvremenu znanost, religiju, (homo)seksualnost, političko nasilje i prevladavajuće sociokulturne norme. Da bismo dokazali ove tvrdnje, iscrpno analiziramo de Sadeove filozofije naturalizma i materijalizma, tj. njegovu metafiziku i radikalnu etiku »imoralnosti«, temeljenu na viđenju (ljudske) Prirode kao jedinog organizirajućeg, stvaralačkog i uništavalačkog principa. Nadalje, opisujemo njegove ateističke i antiteističke argumente koje dosljedno koristi da bi odbacio mogućnost Boga i svih natprirodnih bića, povezane s njegovim društvenim i političkim kriticizmom društva temeljenog na vjeri. Stoga, ocrtavamo filozofijske argumente koje su ga učinile kontroverznim, nečasnim i odbačenim misliteljem i koji su ga društveno otklonili od prevladavajućeg filozofijskog miljea. Također argumentiramo u korist mogućnosti da zaslužuje istaknutije mjesto u povijesti filozofije koje nije kongruentno s različitim »rehabilitativnim« i »revizionističkim« narativima vezanim uz de Sadea kao ranog prvaka Protuprosvjetiteljstva, protuznanosti i postmodernizma.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-08-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48415274","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"The Mediating Role of the Body in Structuralism and the Phenomenological Tradition","authors":"Tatjana Todorović","doi":"10.21464/sp37108","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp37108","url":null,"abstract":"Fenomen tijela zanemarivan je i stavljan u najniže hijerarhijske razmjere kroz gotovo čitavu filozofsku tradiciju. To je posebno uočljivo u problemima modernoga dualizma, koji je imao metodološke teškoće prilikom pomirenja jaza između duše i tijela. Iako smješten najniže na ontološkoj ljestvici, fenomen tijela u antičkoj je filozofiji igrao značajnu ulogu, posebno u poetičkoj i praktičkoj filozofiji. Njemački idealizam koji, na čelu s Hegelom, pokušava prevladati suvremeni dualizam i usvojiti klasičnu antičku dijalektiku, ponovno potvrđuje važnu ulogu tjelesnog fenomena pokazujući njegovo posredničko mjesto kako na polju teorijskih istina, tako i na polju objektivnoga duha. Iako je suvremena filozofija napravila pomak od idealističke logike, ovaj članak naglašava da je fenomenološka metoda, čiji je osnivač Husserl, također afirmirala fenomen tijela. Razlikujući perceptivnu (Gegenwärtigung) i imaginacijsku (Vergegenwärtigung) svijest, Husserl nam omogućava pristup fenomenu tijela na različite načine, pokazujući njegovu neovisnost u polju estetike. To je utjecalo na strukturalističku tradiciju, posebno Rancièrea, koji razvija slobodno polje prakse kroz pojam senzibilnoga svijeta. Taj je pojam predstavljen na temelju medijacijske uloge tijela, čime se omogućuje polju estetike da se pojavi kao slobodan režim djelovanja.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-08-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49667359","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Early Indian Semantics – Grammatical and Philosophical Approach","authors":"Goran Kardaš","doi":"10.21464/sp37110","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp37110","url":null,"abstract":"U članku predlažem analizirati najraniju indijsku sustavnu raspravu o problemu značenja i denotacije riječi. Rasprava je, čini se, začeta u poznatoj indijskoj gramatičkoj tradiciji (vyākaraṇa), a svoj je konačni oblik dobila kod gramatičara Patañjalija (drugo stoljeće prije Krista) u djelu Mahābhāṣya. Čitava se rasprava prenijela i nadalje razvijala unutar klasične indijske filozofije, počevši sa školom Nyāya čija su stajališta vezana za semantiku ovdje također analizirana na osnovi klasičnih djela te škole.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-08-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44713612","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Über Heidegger hinaus durch Rückkehr zu Marx?","authors":"Hongjian Wang","doi":"10.21464/sp37106","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp37106","url":null,"abstract":"Ovaj članak najprije pokušava pokazati da se ispod površnih razlika između Marxa i Heideggera nalaze strukturalne sličnosti u njihovu mišljenju, koje se očituju kao dvostruka kritika. Razlog tome leži u zajedničkoj spoznaji obojice filozofa da su temelji teorije u svakodnevnom iskustvu življenja i stvaranja. Drugo, Heidegger i Marx također dijele naglašavanje pojma prakse. Premda je jedan sklon individualnosti, a drugi društvenosti, njihovi pojmovi prakse nisu suprotstavljeni, nego se međusobno dopunjuju. S pomoću Marcuseove analize ponovno vidimo da Heideggerovo ontologiziranje i neutraliziranje prakse dovodi do toga da se on, u određenoj mjeri, vraća u »teoretiziranje« filozofije, što je i sam snažno kritizirao. A u tome se nalazi mogućnost da se nadiđe Heideggera vraćajući se Marxu.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-08-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46562613","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Hermeneutical Tendencies in Lessing’s Interpretations of Visual Art in Laocoon","authors":"Dušan Milenković","doi":"10.21464/sp37103","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp37103","url":null,"abstract":"U ovom članku razmatram u kojoj se mjeri s hermeneutičkom tradicijom mogu usporediti teorijske procedure koje Gotthold Ephraim Lessing primjenjuje u poznatoj knjizi Laokont ili o granicama slikarstva i poezije prilikom interpretiranja djela likovne umjetnosti. Da bih ovo ostvario, analizirat ću način na koji Robert S. Leventhal i Frederick Burwick pristupaju Lessingovim metodama interpretacije i pokušati primijeniti njihove stavove na Lessingovo učenje iz Laokonta. U radu ću najveću pažnju posvetiti stavu da Lessingove metode interpretiranja djela likovne umjetnosti u izvjesnoj mjeri ovise o metodama koje primjenjuje u analizi književnih djela. Iako ti autori nisu izravno uspoređivali Lessingove stavove s hermeneutičkom teorijom Friedricha Schleiermachera, u radu ću razmotriti postoje li izvjesne sličnosti u njihovu razumijevanju osnovnih karakteristika interpretativnog procesa.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-08-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49259744","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"The Metamorphosis of Love in Spinozaʼs Ethics","authors":"N. Ayalon","doi":"10.21464/sp37102","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp37102","url":null,"abstract":"Spinozina Etika ima robusnu i podcijenjenu teoriju ljubavi. U ovom članku pokazujem da Spinozina rasprava o ljubavi, smještena na križištu između njegove etike i njegove epistemologije, opisuje metamorfozu ljubavi u filozofovu umu – od strastvene ljubavi do intelektualne ljubavi prema Bogu, te od imaginacije ili mnijenja do scientia intuitiva. Metamorfoza je odgovorna za međusobno usko povezanu filozofovu moralnost i usavršenje razumijevanja. Čitati Spinozine upute za etički i filozofijski napredak kroz prizmu njegove teorije o ljubavi sadrži ključ za razumijevanje nekih od najviše zbunjujućih problema predočenih u drugoj polovici Petog dijela, točnije, prirode intelektualne ljubavi za Bogom i predmeta treće vrste znanja.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-08-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49533636","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}