Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske最新文献

{"title":"Kratki osvrt na ulogu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kroz\u0000prizmu preventivnog antikorupcijskog tijela","authors":"Ana Đanić Čeko, Tena Konjević","doi":"10.32984/gapzh.13.1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/gapzh.13.1.5","url":null,"abstract":"Sukob interesa može se pojmovno tumačiti s nekoliko aspekata, međutim sve definicijske opcije nose isti temelj koji se ogleda u nametanju osobnog interesa dužnosnika nad javnim. Sukob interesa uzročno-posljedično dovodi do korupcije. U radu se stoga ukratko ističu rezultati istraživanja iskazanih u izvješćima Europske komisije i Transparency Internationala kako bi se dobio prikaz percepcije o postojanju navedene pojave među dužnosnicima. Nadalje, upravo radi suzbijanja i prevencije nastanka sukoba interesa i korupcije, u Republici Hrvatskoj osnovano je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (dalje u tekstu: Povjerenstvo). U radu se prikazuju pravni položaj, sastav, izbor i nadležnosti te se time omogućava uvid u svrhu postojanja toga javnopravnog i preventivnog antikorupcijskog tijela. Isto tako, u radu se analiziraju odabrane vrste akata koje Povjerenstvo donosi s praktičnim primjerima. Naposljetku, grafički se prikazuju rezultati anketnog istraživanja članova Povjerenstva te zaposlenika Ureda Povjerenstva koje je provedeno za potrebe ovoga rada radi usporedbe njihove percepcije nužnih zakonskih promjena s onima koje su učinjene donošenjem novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa u prosincu 2021. Teorijskim postavkama, normativnom analizom odabranih zakonskih tekstova te anketnim istraživanjem svrha je ovog rada upozoriti na problematiku sukoba interesa i korupcije među dužnosnicima te na ulogu Povjerenstva u njihovoj prevenciji i suzbijanju kao i na utjecaj novih zakonskih odredbi na prevenciju sukoba interesa u praksi.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"20 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"125970739","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Problematika poslovne sposobnosti kod osoba s intelektualnim teškoćama u\u0000postupcima radi lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti","authors":"Bruno Kobali","doi":"10.32984/gapzh.13.1.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/gapzh.13.1.8","url":null,"abstract":"Poslovna sposobnost svojstvo je koje nam omogućuje stvaranje pravnih učinaka u svakodnevnom životu. Osobama s intelektualnim teškoćama to je svojstvo pravno i faktički ograničeno. Cilj je ovog rada određivanje problematike s kojom se susreću osobe s intelektualnim teškoćama u postupcima radi lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti, odnosno analiza utjecaja odlučujućih čimbenika u postupku: posebnih skrbnika, sudskih vještaka i sudaca. Kako bi se dobio cjelovit uvid u navedenu problematiku, prvo je potrebno odrediti osnovne pojmove i razlike između pojedinih pojmova u vezi s kojima u praksi često zna biti zabluda. Za bolje razumijevanje uloge skrbnika u postupku nužno je dobiti uvid u institut skrbništva za punoljetne osobe, s posebnim naglaskom na skrbnike iz vlastite obitelji. Konačno, razmatraju se i pojedina potencijalna rješenja za poboljšanje položaja osoba s intelektualnim teškoćama u navedenim postupcima, što bi doprinijelo i poboljšanju kvalitete njihova života te općenito položaja u društvu. U radu se iznose i tumačenja autora koja se temelje na primjerima iz prakse, odnosno iskustvu stečenom radom s osobama s intelektualnim teškoćama, njihovim skrbnicima i obiteljima.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"95 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130094939","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Rješavanje postupaka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine\u0000i izvlaštenja u Gradu Zagrebu","authors":"Marina Zagorec","doi":"10.32984/gapzh.13.1.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/gapzh.13.1.7","url":null,"abstract":"Temeljna je okosnica ovog rada prikaz rješavanja upravnih postupaka javnopravnog tijela Grada Zagreba, što je aktualna tema svim sudionicima u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku, poštujući pritom rokove te štiteći pravne interese i legitimna očekivanja stranaka. Provedenim istraživanjem nastojalo se razmotriti i uvidjeti koja je stvarna nadležnost javnopravnog tijela, odnosno o kojim je vrstama upravnih postupaka riječ, s time da je u radu pozornost usmjerena na najbrojnije upravne postupke iz nadležnosti javnopravnog tijela: postupke osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine i postupke izvlaštenja. Relevantnost dobivenih podataka iznimno je bitna jer je riječ o upravnim postupcima koji su po zakonu žurni, o čemu govori upravo odredba članka 12. Zakona o izvlaštenju. Stoga je analiziran broj riješenih i neriješenih prijedloga u postupcima osiguranja dokaza vrijednosti nekretnine i postupcima izvlaštenja u kojima je javnopravno tijelo sudjelovalo u okviru svoje nadležnosti vodeći upravne postupke. Rezultat istraživanja pokazao je da je omjer između zaprimljenih i riješenih prijedloga osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine zapravo identičan, dok je u odnosu na omjer zaprimljenih prijedloga izvlaštenja u odnosu na broj riješenih prijedloga izvlaštenja u određenom postotku veći jer su postupci izvlaštenja po svojoj pravnoj prirodi kompleksniji. Postupci izvlaštenja obuhvaćaju cjelovit i složen dokazni postupak uz sudjelovanje svih stranaka i vještaka te se, između ostalog, veći broj prijedloga nalazi na rješavanju u povodu žalbe kod drugostupanjskog tijela.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"30 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"126449689","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Vladavina prava i tajnost pravosuđa","authors":"Ivan Padjen","doi":"10.32984/gapzh.13.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/gapzh.13.1.1","url":null,"abstract":"Tajnost hrvatskog pravosuđa, posebice nedostupnost prvostupanjskih sudskih odluka, nespojiva je s vladavinom prava. Razlog zbog kojega su te odluke objavljivane sporadično i nepotpuno jest rasuđivanje koje je izloženo u jednoj hrvatskoj presudi. Njegova je srž da je sudska odluka čin volje državne vlasti, a ne dobrih razloga; posljedično tomu, može biti zanimljiva onima o čijim pravima i dužnostima ne rješava samo ako je donesena od Vrhovnoga ili barem visokog suda. To rasuđivanje može izgledati u skladu s Kantovom tvrdnjom da ne postoji pravilo kako slijediti pravilo pa je pravno rasuđivanje stvar talenta i vježbe. Protivno tom umovanju, rad dokazuje da je logika društvenog – uključujući pravnog – istraživanja prije svega traduktivna, tj. po razlozima sličnosti, suprotnosti i tim više, te dovodi do znanja koje je vjerojatno, a ne izvjesno, ali u najvećem broju slučajeva ipak dostatno. U mjeri u kojoj su izloženi dokazi valjani, sudsko rasuđivanje može biti obvezatno samo ako je u skladu s uravnoteženim javnim mnijenjem. Uravnoteženo je u tom što poštuje sudačke razloge, no također ih ispituje u svjetlu kritike dane od drugih pravnika, uključujući pravne znanstvenike. A može biti uravnoteženo samo ako i nepravnici i pravnici imaju slobodan pristup sudskim odlukama, poglavito prvostupanjskima, koje podrobno odgovaraju na činjenična, a ne samo pravna pitanja. Završne primjedbe rada otkrivaju da uobičajeni razlozi protiv objave prvostupanjskih sudskih odluka nisu ni pravni ni tehnički. Politički su. Koriste sucima i državnim odvjetnicima, tijelima koja ih imenuju i, ponajviše, javnopravnim osobama koje opterećuju hrvatsko pravosuđe svojim međusobnim sporovima koji mogu i trebaju biti rješavani izvan sudova.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"3 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127967575","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Hrvatsko uređenje izvršenja presude donesene u upravnom sporu u svjetlu\u0000preporuka i drugih dokumenata Vijeća Europe","authors":"Alen Rajko","doi":"10.32984/gapzh.13.1.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/gapzh.13.1.6","url":null,"abstract":"Vijeće Europe donijelo je više preporuka i drugih dokumenata tzv. mekog prava važnih za djelotvorno izvršenje odluka upravnih sudova. U vezi s time glavni je izvor Preporuka (2003)16 Vijeća ministara državama članicama o izvršenju upravnih i sudskih odluka na području upravnog prava. Iz sadržaja Preporuke proizlaze sljedeća glavna načela na kojima se temelji dio Preporuke mjerodavan za upravni spor: dužnost izvršenja sudskih odluka; prikladnost postupka izvršenja; pravodobnost izvršenja; sveobuhvatnost i djelotvornost regulacije; odgovornost javnopravnih tijela, ali i njihovih službenih i odgovornih osoba. Cilj je rada razmotriti hrvatsko uređenje izvršenja upravnosudskih presuda u kontekstu ključnih elemenata navedene preporuke i drugih povezanih dokumenata Vijeća Europe. Normativna i doktrinarna usporedba te analiza pokazuju da je, prema većini bitnih kriterija, hrvatska regulacija tog područja usklađena s instrumentima Vijeća Europe. Problemi koji postoje posljedica su, prije svega, podnormiranosti postupka izvršenja prema Zakonu o upravnim sporovima.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"20 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"115203596","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"O Ustavu, rode, da ti pojem","authors":"Sandra Barić","doi":"10.32984/GAPZH.12.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.12.1.1","url":null,"abstract":"Ustavna\u0000demokracija opis je, obilježje, ali „i počelo, i cilj“ suvremenih država\u0000civilizacijskoga kruga kojem RH pripada. Sama demokracija kao oblik vladavine u\u0000idealnom je slučaju asimptotski proces stalna usavršavanja. Isto vrijedi i za\u0000ustavnost. Dakako, ti procesi nipošto nisu ireverzibilni. I dok je u suvremeno\u0000doba u biti nemoguće povući potpun i oštar rez između pridjeva i imenice\u0000spomenute sintagme „ustavna demokracija“, namjera je ovog rada promotriti\u0000prevladavajuće procese razvoja ustavnosti u našoj državi kako bismo upozorili\u0000na prijeteće točke, ali i na važne potencijale za buduća postupanja državnih\u0000tijela i samih građana. Identifikacija problema u svojevrsnom Dunning-Kruger\u0000sindromu pretpolitičkog stanja svijesti znatna dijela društvene potke u RH čini\u0000evoluciju ustavne vladavine osobito kompleksnom i nipošto izvjesnom. Dopuštamo\u0000si blag optimizam s obzirom na dosadašnje korake te podsjećanje na to da\u0000demokratski i ustavni procesi općenito nisu linearni. Ipak, stanje opasne\u0000stagnacije i zaglavljenost u glibu koruptivno-klijentelističkog mentaliteta\u0000nalaže ozbiljan i interdisciplinarni pristup svladavanju problema. Osnovno je\u0000pitanje ovdje kako ustavno pravo može doskočiti rečenim izazovima te koji su\u0000potrebni i mogući koraci u tom smjeru. U radu prvo analiziramo stvarnu\u0000vrijednost konstitucionalizma u našoj državi, i to preko njegova pozitivnog i\u0000negativnog naboja. Potom upozoravamo na uzroke identificiranih izazova koje\u0000nalazimo u stanju hrvatskoga društva i u refleksiji takva stanja u nedavnom\u0000djelovanju najviših državnih institucija. Ističemo bitnost preuzimanja\u0000institucijske i građanske odgovornosti. Imajući u vidu notornu potrebu ustavne\u0000revizije, fokusiramo se na formativno-edukativni potencijal budućega\u0000ustavotvornog procesa. Ustav bez odgovarajućeg stupnja internalizacije državnih\u0000tijela i građana ne može živjeti. Odgoj i obrazovanje za ustavnu demokraciju ostaju\u0000kamen temeljac funkcionirajućega društva. Na kraju predlažemo i dodatan\u0000sinergijski angažman sveučilišne zajednice.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"18 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130525094","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Utjecaj modernih tehnologija na posredno držanje dionica - nacionalni modeli i globalna perspektiva","authors":"Edita Čulinović-Herc, Antonija Zubanović, Morana Derenčinović Ruk","doi":"10.32984/GAPZH.12.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.12.1.2","url":null,"abstract":"Razvoj\u0000modernih, globalno primjenjivih tehnologija utječe osobito na dionička društva\u0000čijim se dionicama trguje na tržištu kapitala. Jedna je od njih blockchain\u0000(dalje u tekstu: BC) tehnologija koja je podvrsta tzv. tehnologije\u0000distribuirane glavne knjige (dalje u tekstu: DLT). Kako su dionice\u0000nematerijalizirani vrijednosni papiri, u hrvatskom pravu, kao i u drugim\u0000pravnim poredcima, podatke o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima i\u0000njihovim imateljima najčešće vodi središnje tijelo, odnosno operater središnjeg\u0000depozitorija vrijednosnih papira. Također, opća je pojava da se dionice drže\u0000putem posrednika, koji često bivaju globalno ulančani, pogotovo u\u0000prekograničnoj trgovini. No smatra li se u tom slučaju zakonitim imateljem\u0000vrijednosnih papira sam ulagatelj ili (neki od) posrednik(a), različito je\u0000pravno riješeno na komparativnoj osnovi te je bilo predmetom pravnog\u0000ujednačavanja. U radu se nakon iznošenja komparativnih modela o tome tko se\u0000smatra zakonitim imateljem vrijednosnog papira kada ga drži posrednik iznose\u0000obilježja hrvatskog sustava u razvojnom kontekstu i sadašnje perspektive\u0000imajući u vidu i utjecaj europskog prava. U zadnjem dijelu rada, nakon\u0000iznošenja temeljnih obilježja BC tehnologije, kritički se motri na koji bi\u0000način njezina primjena promijenila postojeći sustav vođenja upisnika o\u0000vrijednosnim papirima s jedne strane te na koji način to utječe na posredno\u0000držanje dionica s druge strane.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"3 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130936526","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Institut poreznog izuzeća imovine vjerskih zajednica - na rakrižju neprekinutih tradicija i suvremenih fiskalih zahtjeva","authors":"Ana-Marija Dujmović, Jelena Zovko","doi":"10.32984/GAPZH.12.1.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.12.1.12","url":null,"abstract":"U\u0000radu se daje povijesno-pravni prikaz instituta poreznog izuzeća imovine crkava\u0000i vjerskih zajednica u svjetlu presude Suda Europske unije u predmetu Crkvena zajednica protiv Općine\u0000Getafe (2017.). Riječ je o poreznoj\u0000olakšici duge tradicije koja se i danas univerzalno primjenjuje i koja je\u0000snažno određena nacionalnim odnosom države i crkve, i što se tiče financiranja\u0000i što se tiče uloge vjere u konkretnom društvu. Suočavanje crkava s novim\u0000društvenim i gospodarskim okolnostima poput rasta crkvene imovine i nedostatka\u0000javnih prihoda stavili su pitanje izuzimanja od oporezivanja crkvene imovine u\u0000središte interesa mnogih zemalja. Europska unija ne dovodi u pitanje status\u0000koji na temelju nacionalnog prava imaju crkve u državama članicama. Međutim,\u0000dok rasprave o ulozi vjere i vjerskih zajednica u modernome europskom društvu i\u0000dalje traju, čini se da Unija u poreznim izuzećima podvlači jasnu crtu\u0000dopuštenosti. Bez obzira na nacionalne razloge i specifičnosti uređenja,\u0000podvodeći pitanje izuzimanja pod unijska pravila državnih potpora i ispitujući\u0000prirodu djelatnosti vjerskih zajednica, ustoličuje se nov pravni okvir tretmana\u0000poreznih izuzeća dodijeljenih imovini vjerskih zajednica. Time dodijeljene\u0000porezne olakšice, unatoč drevnim temeljima i posebnim vezama, bivaju ukinute\u0000ili znatno revidirane.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"19 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"132671081","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Samoizolacija kao posebna sigurnosno-pravna mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti u kontekstu koronavirusa (COVID-19) - javnopravni aspekti","authors":"Damir Primorac","doi":"10.32984/GAPZH.12.1.18","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.12.1.18","url":null,"abstract":"Rad se bavi aktualnim pitanjima sigurnosno-pravnog uređenja zaštite\u0000pučanstva od zaraznih bolesti s naglaskom na izolaciju osoba u vlastitom domu\u0000ili drugome odgovarajućem prostoru (samoizolacija) sa svrhom sprečavanja i\u0000suzbijanja zaraznih bolesti u kontekstu koronavirusa (COVID-19). Aktualna\u0000zdravstvena situacija uzrokovana koronavirusom (COVID-19) koja je poprimila\u0000pandemijske razmjere dala je odgovor na postojeće mehanizme u borbi protiv te\u0000zarazne bolesti, ali jednako tako i upozorila na određene sigurnosno-pravne\u0000nedostatke koje je bilo potrebno u hodu ispravljati odnosno nadopunjavati. U\u0000tom smislu autor u radu iznosi prikaz važećih pravnih rješenja kojima se\u0000uređuje ta problematika kao i prijedloge de lege ferenda. Autor jasno naznačuje\u0000bitnu ulogu nadležnih tijela Republike Hrvatske u sprečavanju i suzbijanju\u0000zaraznih bolesti, pa i glede nužnih oblikovanja kvalitetnih zakonskih rješenja, ne podcjenjujući ulogu svih\u0000građana u njihovu provođenju. Naime, ako građani nisu odgovorni,\u0000samodisciplinirani i svjesni situacije u kojoj se nalaze, kao odgovor na takvo\u0000ponašanje moraju postojati kvalitetni pravni propisi na temelju kojih će, kao\u0000izraz društvene osude, biti primjereno kažnjeni.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"22 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"125710496","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Transformacija upravnog sudovanja zbog primjene nadnacionalnog prava","authors":"Bosiljka Britvić Vetma, Frane Staničić, Božidar Horvat","doi":"10.32984/GAPZH.12.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.12.1.3","url":null,"abstract":"U posljednjih nekoliko desetljeća\u0000primjećujemo sve veće približavanje europskoga pravnog poretka i nacionalnoga\u0000pravnog poretka. Stupanjem na snagu Povelje o ljudskim pravima Europske unije\u0000samo je pojačano nastojanje da sva javna prava država na kontinentu idu u istom\u0000smjeru. U okviru globalizacije prava Europa ima znak i tradiciju koju treba\u0000obraniti. Postoje dva načina za promicanje tog sustava. Prvi je pravna\u0000disciplina i suradnja ustanova, temelji se na obvezi koju imaju nacionalni\u0000(domaći) sudovi u poštivanju europskih obveza. Drugi način koji omogućava\u0000promicanje europskoga pravnog sustava razvoj je neformalne suradnje europskih\u0000sudaca kako bi se postupno razvila zajednička kultura i metoda rada. Taj je\u0000razvoj takav da ne omogućuje samo neupitan legitimitet nadnacionalnog prava u\u0000očima nacionalnih upravnih sudova već i povećan intenzitet utjecaja Suda\u0000Europske unije i Europskog suda za zaštitu ljudskih prava. Cilj je ovog rada\u0000analizirati utjecaj nadnacionalnog prava na razvoj upravnog sudovanja i\u0000detektirati promjene koje je taj utjecaj donio u tradicionalno upravno\u0000sudovanje koje je inherentno nacionalno usmjereno. Posebno treba istaknuti važnost, u slučaju potrebe, izravne primjene nadnacionalnog\u0000prava u upravnim sporovima na nacionalnim sudovima kao i utjecaj neformalne\u0000suradnje – „dijaloga sudaca“ na razvoj upravnog sudovanja.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"173 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128350634","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}