Luka Švitek, Dario Sabadi, Ilija Rubil, Mario Duvnjak, Dubravka Lišnjić
{"title":"Kliničke značajke i prediktori koji utječu na vjerojatnost pojave komplikacija i negativnog ishoda u hospitaliziranih bolesnika s influencom","authors":"Luka Švitek, Dario Sabadi, Ilija Rubil, Mario Duvnjak, Dubravka Lišnjić","doi":"10.21860/medflum2023_306355","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2023_306355","url":null,"abstract":"Cilj: Istraživanju je glavni cilj ispitati kliničke karakteristike u odnosu na dob i komplikacije te pronaći prediktore koji utječu na vjerojatnost pojave komplikacija i negativnog ishoda u hospitaliziranih bolesnika s influencom. Ispitanici i metode: Istraživanjem su obuhvaćeni svi hospitalizirani bolesnici s klinički i/ili laboratorijski dokazanom gripom u Klinici za infektologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek u razdoblju od prosinca 2018. do travnja 2019. godine. Istraživanje je provedeno nad 128 ispitanika. Iz povijesti bolesti prikupljeni su i analizirani klinički, demografski, mikrobiološki, radiološki, biokemijski i hematološki podatci. Rezultati: Istraživanjem koje je provedeno, pokazano je kako je starija životna dob povezana s težim oblikom kliničke slike gripe i kompliciranim tijekom bolesti. Kao prediktor negativnog ishoda korisnom se pokazala urea s vrijednosti većom od 9,2 mmol/L te dob veća od 78 godina, a kao prediktori prisutnosti pneumonije ženski spol i CRP uz točku razlučivanja veću od 128,9 mg/L. Komplikacije su općenito češće u bolesnika s duljim kliničkim tijekom bolesti i višim vrijednostima upalnih pokazatelja pri prijamu na bolničko liječenje. Zaključak: Rezultati provedenog istraživanja upućuju na nedvojbenu težinu kliničke slike, razinu laboratorijskih poremećaja, pojavu komplikacija te utjecaj dobi i komorbiditeta u bolesnika s gripom. Za konačno definiranje specifičnih ranih prediktora težine kliničke slike, u svrhu pravovremenog i učinkovitog liječenja te povoljnijeg ishoda bolesti, potrebno je daljnje sustavno praćenje bolesnika i prospektivne studije.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44488064","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"The Most Common Reasons for Voluntary Blood Donors Refusing to Donate to the Croatian Institute of Transfusion Medicine in Zagreb and the Clinical Institute of Transfusion Medicine in Osijek in 2021","authors":"Matea Rebrina, Edin Halilović","doi":"10.21860/medflum2023_306357","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2023_306357","url":null,"abstract":"Cilj: Prikazati najčešće razloge odbijanja potencijalnih darivatelja krvi po spolu i usporediti ih između gradova Osijeka i Zagreba. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno po principu retrospektivne studije tijekom 2021. godine iz baze podataka Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu u Zagrebu i Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu u Osijeku. Korišten je χ2-test, dok je statistička analiza napravljena pomoću programskog sustava MedCalc (inačica 14.12.0, MedCalcSoftware) uz razinu značajnosti od P < 0,05. Rezultati: Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu u Zagrebu kao najčešći razlog odbijanja potencijalnih darivatelja krvi navodi sniženu koncentraciju hemoglobina zbog koje je odbijeno 7 119, od kojih 2 583 (36 %) muškarca i 4 536 (64 %) žena. Također, Klinički zavod za transfuzijsku medicinu u Osijeku odbio je najviše potencijalnih darivatelja krvi zbog snižene koncentracije hemoglobina, njih 660, od kojih 235 (36 %) muškaraca i 425 (64 %) žena. Nakon obrade podataka nema statistički značajne razlike u odbijanju potencijalnih darivatelja krvi zbog hemoglobina u Zagrebu i Osijeku uspoređujući ih po spolu (P = 0,729). Zbog krvnog tlaka odbijenih potencijalnih darivatelja krvi u Zagrebu bilo je 3 855, 2 375 (62 %) muškaraca i 1 480 (38 %) žena. Odbijenih potencijalnih darivatelja krvi zbog krvnog tlaka u Osijeku je bilo 369, 141 (38 %) muškarac i 228 (62 %) žena. Statistički značajna razlika u odbijanju potencijalnih darivatelja krvi zbog krvnog tlaka u gradovima po spolu postoji (P < 0,001). Zaključak: Najčešći razlozi odbijanja dobrovoljnih darivatelja krvi tijekom 2021. godini u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu u Zagrebu i Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu u Osijeku jesu snižena koncentracija hemoglobina te krvni tlak kod obaju spolova.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45610404","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Dora Modrić, Dijana Tomić Linšak, Marin Glad, S. Meznaric, Željko Linšak, Dalibor Broznić
{"title":"Opterećenost teškim metalima i s njima povezani zdravstveni rizici potrošača ruževa za usne dostupnih na tržištu u Republici Hrvatskoj","authors":"Dora Modrić, Dijana Tomić Linšak, Marin Glad, S. Meznaric, Željko Linšak, Dalibor Broznić","doi":"10.21860/medflum2023_306354","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2023_306354","url":null,"abstract":"Cilj: Budući da tragovi metala nisu deklarativno navedeni na kozmetičkim proizvodima, posebice ruževima za usne, nameće se potreba za utvrđivanjem njihove prisutnosti i analizom toksikoloških učinaka. Ovim istraživanjem analizirala se prisutnost i raspodjela metala Cr, Cd, Ni, Pb te Cu i Zn u ruževima za usne. Materijali i metode: Analizirano je 100 uzoraka ruževa za usne različitih proizvođača ovisno o zemlji proizvodnje (Europska unija - EU, Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo – UK i nepoznato podrijetlo). Udjeli metala određeni su analitičkom tehnikom ICP-MS. Rezultati: Rezultati skupnih podataka ukazuju na dominaciju Pb u opterećenosti metalima (indeks IOM) uzoraka ruževa za usne, kod uzoraka proizvođača EU-a dominira utjecaj Pb i Zn, dok kod proizvođača s područja Kine najjači utjecaj na IOM ima Cr. Predloženi linearni prediktivni model ukazuje na to da u skupnim uzorcima i onima s različitih područja dominaciju ostvaruje Cd, iako i Pb ima znatnu ulogu kao opterećujući metal. Ni je prisutan kao toksikant u svim uzorcima osim onih s područja Kine, dok Cr znatnu ulogu ima jedino kod proizvođača iz EU-a. Uspoređujući sa zakonskom regulativom, udjeli analiziranih metala niži su od utvrđenih maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK) za pojedine metale, osim uzoraka proizvođača s područja Kine gdje je detektiran viši udio Ni od propisanih vrijednosti MDK. Zaključci: Rezultati studije pokazuju da, bez obzira na sadržaj toksičnih metala u kozmetičkim proizvodima, treba obratiti pažnju na dugoročan period njihove primjene te slab indeks eliminacije iz organizma. Poradi sigurnosti primjene kozmetičkih proizvoda nameće se potreba za kontinuiranim praćenjem opterećenosti teškim metalima, kao i redovitom kontrolom generiranih zdravstvenih rizika pri uporabi takvih proizvoda.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44809769","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Nove epidemiološke osobitosti hepatitisa A - iskustva Kliničkog bolničkog centra Rijeka u dvanaestogodišnjem razdoblju","authors":"Valentina Ferenčić, Irena Slavuljica","doi":"10.21860/medflum2023_306356","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2023_306356","url":null,"abstract":"Cilj: Incidencija hepatitisa A u našoj zemlji, slično ostalim razvijenim zemljama, niska je zahvaljujući poboljšanju socioekonomskog standarda i higijenskih uvjeta. U razvijenim zemljama svijeta posljednje desetljeće opisane su epidemije hepatitisa A vezane uz „novi”, spolni put prijenosa, poglavito u MSM populaciji (engl. Men Sex Men; MSM) i u osoba s drugim spolno prenosivim infekcijama. Budući da u razvijenim zemljama od hepatitisa A češće obolijevaju osobe odrasle dobi, učestalost komplikacija veća je u odnosu na nerazvijene zemlje gdje je hepatitis A bolest dječje dobi, što je poznato kao „paradoksalni rizik”. Svrha je ovog rada opisati epidemiološke osobitosti i kliničku sliku bolesnika s hepatitisom A u proteklom dvanaestogodišnjem razdoblju. Ispitanici i metode: Istraživanjem je obuhvaćen 21 bolesnik s hepatitisom A liječen u Klinici za infektivne bolesti Kliničkog bolničkog centra Rijeka u razdoblju od 2010. do 2021. godine. Rezultati: Najveći dio oboljelih osoba bio je srednje životne dobi (40 - 49 godina). U razdoblju do 2010. do 2016. godine liječen je 0 - 1 bolesnik s hepatitisom A godišnje, dok je 2017. i 2018. godine liječeno 16 bolesnika i 2019. dva bolesnika. Godine 2020. i 2021., u vrijeme epidemije COVID-19, nismo liječili oboljele od hepatitisa A. Većinu oboljelih činili su muškarci. Uz fekooralni put prijenosa glavni put prijenosa infekcije bio je spolni put u MSM populaciji. Tijek bolesti bio je blag. Zaključci: Epidemiološke značajke bolesnika s hepatitisom A obuhvaćenih studijom zrcale nove epidemiološke trendove hepatitisa A u razvijenim europskim zemljama - s najvećim brojem oboljelih u odrasloj dobi i „novim”, spolnim putem prijenosa infekcije.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47427460","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Dupuytrenova kontraktura - bolest Vikinga u suvremenom svijetu","authors":"Vivien Mitrović","doi":"10.21860/medflum2023_306340","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2023_306340","url":null,"abstract":"Dupuytrenova kontraktura (DK) dobro je poznata, česta benigna fibromatoza dlana koju karakterizira kronična progresivna fibroza palmarne fascije s fleksijskim deformitetima prstiju. Ova idiopatska bolest poznata od doba Vikinga prisutna je u čak 8 % svjetske populacije, češća je u muškaraca te u njezinoj etiologiji bitnu ulogu igra naslijeđe koje pokazuje varijabilnu ekspresiju. Patogeneza DK još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, a uključuje nastanak kolagenih čvorića koji progrediraju u fibrozne tračke na mjestima najvećeg pritiska između dermisa i fascije. Dijagnoza se najčešće lako ustanovi samim kliničkim pregledom, a liječenje može biti konzervativno i kirurško. Konzervativno liječenje preporučuje se kod pacijenata koji imaju simptome blažeg stupnja i nemaju kontrakture, dok kirurško liječenje ostaje zlatni standard te se provodi kod pacijenata koji zbog nastale kontrakture imaju limitiranu funkciju šake i/ili fleksiju proksimalnog interfalangealnog zgloba od ≥15 stupnjeva i/ili metakarpofalangealnog zgloba od ≥ 30 stupnjeva. Cilj ovog preglednog rada je prikazati najnovije spoznaje vezane za Dupuytrenovu bolest koje se temelje na rezultatima sustavnih pregleda i metaanaliza.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43784565","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Siniša Maslovara, Silva Butković Soldo, Sanja Tomasović, Petar Drviš, Alen Sekelj, Ivana Pajić Matić, I. Kristić
{"title":"Rijetke bolesti vestibularnog sustava","authors":"Siniša Maslovara, Silva Butković Soldo, Sanja Tomasović, Petar Drviš, Alen Sekelj, Ivana Pajić Matić, I. Kristić","doi":"10.21860/medflum2023_306339","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2023_306339","url":null,"abstract":"Vrtoglavica je jedna od najčešćih tegoba na koju se pacijenti žale liječniku. Može se reći da poremećaj ravnoteže tijekom života doživi oko trećina cjelokupne ljudske populacije pa otuda njegov veliki javnozdravstveni značaj. Ne radi se o jednoj bolesti, već se u slučaju vrtoglavice radi o sindromu koji uključuje stotine različitih uzroka. Liječniku kliničaru to može na prvi pogled djelovati zastrašujuće, ali nakon dublje analize shvaćamo da ogromnu većinu vrtoglavica čini deset najčešćih uzroka, dok se svi ostali mogu svrstati u rijetke bolesti prema važećoj definiciji koja kaže da se svaka bolest koja zahvaća < 5 : 10 000 ljudi smatra rijetkom. Ovo nas upućuje na zaključak da ovakve bolesti nikako ne bi trebalo zanemariti u procesu diferencijalno-dijagnostičkog promišljanja. Može se reći da su rijetke bolesti rijetke, ali da su oboljeli od njih vrlo brojni. Otprilike 5000 - 8000 različitih rijetkih bolesti pogađa 6-8 % stanovništva Europske unije, odnosno između 27 i 36 milijuna ljudi. U ovom tekstu pozornost smo posvetili onim rijetkim vestibularnim poremećajima koji su važni za svakodnevno dijagnostičko, posebice diferencijalno-dijagnostičko promišljanje. Neki od ovih poremećaja, iako po našem mišljenju imaju veliku diferencijalno-dijagnostičku važnost, još uvijek nisu uvršteni na listu rijetkih entiteta ORPHA, dok su s druge strane uvršteni dobro nam poznati i etablirani poremećaji ili pak oni potpuno beznačajni za svakodnevnu liječničku praksu zbog svoje enormno niske učestalosti.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43074164","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Hemolytic Uremic Syndrome in Children","authors":"Petra Ptiček, Ana Milardović","doi":"10.21860/medflum2023_306341","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2023_306341","url":null,"abstract":"Hemolitičko-uremijski sindrom (HUS) je klinički sindrom koji karakterizira istodobna pojava trombocitopenije i mikroangiopatske hemolitičke anemije uz akutnu bubrežnu ozljedu. Znatnu ulogu u patogenezi bolesti ima nekontrolirana aktivacija sustava komplementa. Prema najnovijoj klasifikaciji razlikuju se nasljedni i stečeni HUS. Za oko 90 % slučajeva HUS-a odgovorna je shiga toksin-producirajuća E. coli (STEC), dok je otprilike polovica ostalih slučajeva uzrokovana mutacijama gena za komponente i regulatorne proteine sustava komplementa. Nasljedni oblik HUS-a može biti povezan i s mutacijama gena THBD, PLG i DGKE ili s poremećenim metabolizmom kobalamina C. Skupini stečenih HUS-eva, posredovanih infekcijama, pripadaju i oni uzrokovani drugim mikroorganizmima kao što su Streptococcus pneumoniae, Shigella dysenteriae, virus influence i HIV. S druge strane, neinfektivni uzroci stečenih HUS-eva mogu biti neželjene posljedice uslijed uzimanja lijekova i posebna stanja poput autoimunih bolesti, stanja nakon transplantacije organa i tkiva te malignih bolesti, ali i protutijela na komponente komplementa. Povrh mokraćnog, HUS može zahvatiti i ostale organske sustave. Dijagnoza HUS-a je klinička i potvrđuje se laboratorijski, a nakon postavljanja dijagnoze određuje se etiologija bolesti. Terapijski postupci, koji se provode prilikom liječenja HUS-a, najvećim su dijelom potporne mjere. Specifični postupci koji se koriste za liječenje HUS-a posredovanog poremećajima komplementa, jesu ekulizumab, plazmafereza i infuzije svježe smrznute plazme te transplantacija bubrega ili simultana transplantacija bubrega i jetre.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47152740","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Silvia Mohorić, Ivan Anić, Svjetlana Gašparović Babić, Helena Glibotić Kresina, Iva Sorta-Bilajac Turina
{"title":"Seventy-five years since the Foundation of the World Health Organization","authors":"Silvia Mohorić, Ivan Anić, Svjetlana Gašparović Babić, Helena Glibotić Kresina, Iva Sorta-Bilajac Turina","doi":"10.21860/medflum2023_306344","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2023_306344","url":null,"abstract":"Svjetska zdravstvena organizacija, posebno koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva Ujedinjenih naroda, ima izniman značaj u razvoju i unaprjeđenju javnog zdravstva na globalnoj razini te ove godine slavi 75 godina svog postojanja. Jedan od njezinih suosnivača i prvi predsjednik bio je Andrija Štampar. On je postavio deset glavnih postulata koji su i danas izrazito relevantni u kontekstu modernog javnozdravstvenog djelovanja. Do danas, Svjetska zdravstvena organizacija postigla je iznimne uspjehe na globalnoj razini, od usko usmjerenih, poput eradikacije velikih boginja, do sveobuhvatnijih, poput uvođenja Integrirane strategije vođenja dječjih bolesti. Donosimo pregled postignuća Andrije Štampara i Svjetske zdravstvene organizacije uz njihove današnje odjeke.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49214201","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Nikolina Morić, Alen Omerović, Maja Mrak, G. Mirošević, Dario Rahelić, Sanja Klobučar
{"title":"The Treatment of Hypercholesterolemia in a Patient with Panhypopituitarism and Familial Hypercholesterolemia","authors":"Nikolina Morić, Alen Omerović, Maja Mrak, G. Mirošević, Dario Rahelić, Sanja Klobučar","doi":"10.21860/medflum2023_300578","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2023_300578","url":null,"abstract":"Cilj: Prikazati pacijenta s porodičnom hiperkolesterolemijom (engl. familial hypercholesterolemia; FH) i panhipopituitarizmom kod kojeg je unatoč trojnoj hipolipemijskoj terapiji ciljna vrijednost LDL kolesterola gotovo postignuta tek nakon uvođenja nadomjesne terapije somatotropinom koja inače nije neophodna za odrasle osobe s panhipopituitarizmom. Prikaz slučaja: 54-godišnji pacijent upućen je na endokrinološku evalvaciju radi hipogonadizma i hiperlipidemije. Pacijentu je 2005. godine učinjena perkutana koronarna intervencija s postavljanjem stenta u desnu koronarnu arteriju te je 2016. i 2017. godine zbog ateroskleroze provedeno endovaskularno liječenje stenoza femoralnih arterija. Pacijent boluje od arterijske hipertenzije, dislipidemije, šećerne bolesti tipa 2 te debljine 3. stupnja (ITM 43,5 kg/m2). Obradom erektilne disfunkcije i poliurije 2018. godine ustanovljen je panhipopituitarizam. Pacijent je redovito uzimao preporučenu nadomjesnu hormonsku terapiju (hidrokortizon, levotiroksin, dezmopresin, testosteron undekanoat) uz kroničnu terapiju (metformin, fenofibrat, atorvastatin, ezetimib, klopidogrel, nebivolol, lerkanidipin). Unatoč maksimalnoj dozi visokopotentnog statina i ezetimiba utvrđena je izrazito povišena razina LDL kolesterola (8,0 mmol/L), ukupnog kolesterola (10,5 mmol/L), triglicerida (3,8 mmol/L) te snižena vrijednost HDL kolesterola (0,6 mmol/L). S obzirom na anamnestičke podatke i laboratorijske nalaze te prema bodovnom sustavu Duch Lipid Clinical Network koji je iznosio 12, vrlo je vjerojatna dijagnoza porodične hiperkolesterolemije te je, uz dosadašnju hipolipemijsku terapiju, preporučeno liječenje PCSK-9 inhibitorom. Tri mjeseca nakon uvođenja PCSK9i u terapiju značajno su se reducirali LDL kolesterol (2,3), ukupni kolesterol (4,0) i trigliceridi (1,8) te porasle vrijednosti HDL-a (0,9). S obzirom na pretpostavljeni povoljan učinak nadomjesne terapije hormonom rasta, preporučen je somatotropin kojega je u daljnjem tijeku liječenja pacijent, uz dosadašnju terapiju, uzimao te se na sljedećem kontrolnom pregledu vrijednost LDL-a dodatno reducirala (1,6), uz povoljan učinak i na ostale lipidne parametre (ukupni kolesterol 3,5, trigliceridi 2,5, HDL 0,8, ne-HDL 2,7). Zaključak: Istraživanja koja se bave odnosom nadomjesne terapije hormonom rasta i dislipidemije, malobrojna su te se u liječenju dislipidemije preporučuje trojna hipolipemijska terapija. U našega pacijenta, koji boluje od FH i panhipopituitarizma, primjenom kombinacije statina, ezetimiba, PCSK9i te somatotropina gotovo su postignute ciljne vrijednosti LDL-a, što može sugerirati da su potrebna dodatna istraživanja u ovom području kako bi se definirale terapijske smjernice.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45282318","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Congenital Bilateral Hydronephrosis Resulting in Afunctional Kidney","authors":"Mario Barukčić, H. Nikolić","doi":"10.21860/medflum2023_300576","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2023_300576","url":null,"abstract":"Cilj: Prikazati pacijenta s kongenitalnom bilateralnom hidronefrozom i posljedičnim unilateralnim afunkcionalnim bubregom kao jednom od rijetkih razvojnih anomalija urotrakta te ukazati na važnost primjene ultrazvuka sa svrhom ranog otkrivanja i prevencije daljnjih ireverzibilnih oštećenja bubrežnog parenhima. Prikaz slučaja: Muško novorođenče zaprimljeno je na Zavod za intenzivno liječenje i neonatologiju zbog prenatalno dijagnosticirane obostrane hidronefroze u 26. tjednu gestacije. Tijekom boravka u bolnici učinjen je ultrazvuk bubrega koji je pokazao hidronefrozu IV. stupnja desno, s dilatiranim kaliksima i baloniranim pijelonom te blago reduciranim parenhimom. Na očekivanom mjestu lijevog bubrega prikazala se nepravilna, vrećasta formacija u očekivanom području kanalnog sustava, dok se parenhim bubrega nije razaznao. U dobi od jednog mjeseca rađena je dinamička scintigrafija bubrega koja je pokazala usporenu drenažu iz desnog bubrega na području PU ušća. Lijevi se bubreg tijekom pretrage nije prikazao. S obzirom na opisani nalaz, zauzet je konzervativan stav u liječenju ovog pacijenta. Dječak je bio urednog rasta i razvoja. U dobi od dvije godine učinjena je kontrolna scintigrafija koja je ponovno pokazala značajno usporenu spontanu drenažu u području PU ušća, bez poboljšanja nakon aplikacije diuretika. S obzirom na pogoršanje nalaza, pacijent je podvrgnut kirurškom načinu liječenja. Metoda izbora bila je unutrašnja drenaža protezom „double J“. Uslijedilo je ambulantno praćenje parametara bubrežne funkcije. Zaključak: Hidronefroza se može liječiti kirurški, postavljanjem proteze „double J“ i time potencijalno izbjeći invazivnije metode kirurškog liječenja. Međutim, svakom je pacijentu potrebno pristupiti individualno, uzimajući u obzir indikacije i moguće komplikacije.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49079259","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}