Luka Švitek, Dario Sabadi, Ilija Rubil, Mario Duvnjak, Dubravka Lišnjić
{"title":"Kliničke značajke i prediktori koji utječu na vjerojatnost pojave komplikacija i negativnog ishoda u hospitaliziranih bolesnika s influencom","authors":"Luka Švitek, Dario Sabadi, Ilija Rubil, Mario Duvnjak, Dubravka Lišnjić","doi":"10.21860/medflum2023_306355","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj: Istraživanju je glavni cilj ispitati kliničke karakteristike u odnosu na dob i komplikacije te pronaći prediktore koji utječu na vjerojatnost pojave komplikacija i negativnog ishoda u hospitaliziranih bolesnika s influencom. Ispitanici i metode: Istraživanjem su obuhvaćeni svi hospitalizirani bolesnici s klinički i/ili laboratorijski dokazanom gripom u Klinici za infektologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek u razdoblju od prosinca 2018. do travnja 2019. godine. Istraživanje je provedeno nad 128 ispitanika. Iz povijesti bolesti prikupljeni su i analizirani klinički, demografski, mikrobiološki, radiološki, biokemijski i hematološki podatci. Rezultati: Istraživanjem koje je provedeno, pokazano je kako je starija životna dob povezana s težim oblikom kliničke slike gripe i kompliciranim tijekom bolesti. Kao prediktor negativnog ishoda korisnom se pokazala urea s vrijednosti većom od 9,2 mmol/L te dob veća od 78 godina, a kao prediktori prisutnosti pneumonije ženski spol i CRP uz točku razlučivanja veću od 128,9 mg/L. Komplikacije su općenito češće u bolesnika s duljim kliničkim tijekom bolesti i višim vrijednostima upalnih pokazatelja pri prijamu na bolničko liječenje. Zaključak: Rezultati provedenog istraživanja upućuju na nedvojbenu težinu kliničke slike, razinu laboratorijskih poremećaja, pojavu komplikacija te utjecaj dobi i komorbiditeta u bolesnika s gripom. Za konačno definiranje specifičnih ranih prediktora težine kliničke slike, u svrhu pravovremenog i učinkovitog liječenja te povoljnijeg ishoda bolesti, potrebno je daljnje sustavno praćenje bolesnika i prospektivne studije.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-09-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Medicina Fluminensis","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.21860/medflum2023_306355","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Medicine","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
Cilj:Istraživanju je glavni Cilj ispitati kliničke karakteritike u odnosu na dob i komplikacije te pronaći preditore koji utječu na vjerojatnot pojave komplika cija i negativeno ishoda u住院ziranih bolesnika的影响。研究和方法:自2018年12月以来,奥西耶克医院感染医院所有临床和/或实验室流感住院患者都包括在研究中。截至2019年4月。年这项研究对128名受试者进行。收集并分析了临床、人口统计学、微生物学、放射学、生物化学和血液学数据。结果:研究表明,年龄较大与流感临床症状的严重程度有关,并且在患病期间病情复杂。作为阴性结果的前身,尿素值大于9.2 mmol/L,年龄大于78岁,是女性肺炎和CRP在不同点大于128.9 mg/L的前身。并发症通常发生在临床试验时间较长、入院治疗时炎症值较高的患者中。结论:研究结果表明,流感患者的临床表现、实验室疾病水平、并发症以及年龄和合并症的影响是不可或缺的。为了最终确定临床图像权重的具体早期指标,为了及时有效地治疗和首选疾病结果,需要对患者进行进一步监测和前瞻性研究。
Kliničke značajke i prediktori koji utječu na vjerojatnost pojave komplikacija i negativnog ishoda u hospitaliziranih bolesnika s influencom
Cilj: Istraživanju je glavni cilj ispitati kliničke karakteristike u odnosu na dob i komplikacije te pronaći prediktore koji utječu na vjerojatnost pojave komplikacija i negativnog ishoda u hospitaliziranih bolesnika s influencom. Ispitanici i metode: Istraživanjem su obuhvaćeni svi hospitalizirani bolesnici s klinički i/ili laboratorijski dokazanom gripom u Klinici za infektologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek u razdoblju od prosinca 2018. do travnja 2019. godine. Istraživanje je provedeno nad 128 ispitanika. Iz povijesti bolesti prikupljeni su i analizirani klinički, demografski, mikrobiološki, radiološki, biokemijski i hematološki podatci. Rezultati: Istraživanjem koje je provedeno, pokazano je kako je starija životna dob povezana s težim oblikom kliničke slike gripe i kompliciranim tijekom bolesti. Kao prediktor negativnog ishoda korisnom se pokazala urea s vrijednosti većom od 9,2 mmol/L te dob veća od 78 godina, a kao prediktori prisutnosti pneumonije ženski spol i CRP uz točku razlučivanja veću od 128,9 mg/L. Komplikacije su općenito češće u bolesnika s duljim kliničkim tijekom bolesti i višim vrijednostima upalnih pokazatelja pri prijamu na bolničko liječenje. Zaključak: Rezultati provedenog istraživanja upućuju na nedvojbenu težinu kliničke slike, razinu laboratorijskih poremećaja, pojavu komplikacija te utjecaj dobi i komorbiditeta u bolesnika s gripom. Za konačno definiranje specifičnih ranih prediktora težine kliničke slike, u svrhu pravovremenog i učinkovitog liječenja te povoljnijeg ishoda bolesti, potrebno je daljnje sustavno praćenje bolesnika i prospektivne studije.