Vjesnik Bibliotekara Hrvatske最新文献

{"title":"Media and information literacy as critical pedagogy? Case study of the Sarajevo Hasan Kikić Elementary School","authors":"Lamija Silajdžić, Anida Dudić Sijamija, J. Hasanović","doi":"10.30754/vbh.65.2.954","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.954","url":null,"abstract":"Purpose. The aim of the paper is to examine whether – and to what extent – the concept of Media and Information Literacy (hereinafter: MIL) can be understood as a possible approach to critical pedagogy in practice by examining the adequacy and comprehensibility of the content of its curriculum, previously adapted to the BiH (Bosnian and Herzegovinian) context and its fragmented education system. \u0000Approach/methodology. The first part of the paper presents a brief framework of the concept of critical pedagogy, its relationship with media and information literacy, together with the specifics of the education system of Bosnia and Herzegovina. In the second part, the paper focuses on the case study of pilot training conducted at the Sarajevo Hasan Kikić elementary school, aiming to acquaint teachers and librarians with the concept and curriculum of MIL. \u0000Results. Although teachers and librarians have adopted skills to teach about MIL, the results point to a lack of emancipatory pedagogical practices in the existing education system which could counter various, primarily systemically produced forms of oppression. \u0000Originality/value. The value of this paper reflects the efforts to read the concept of MIL through the theoretical lenses of critical pedagogy. Although based on the 2011 UNESCO’s understanding of MIL, the originality of this approach also lies in the fact that the conducted workshops were set down on its curriculum adapted to the Bosnian and Herzegovinian context. \u0000Practical implications. The practical implications of this research could be seen through the further processes of researching and promoting collaborative teaching and learning, encouraging thus the development of critical thinking, and thinking individuals capable of combating domination and transforming reality through pedagogy. \u0000Social implications. Incorporating critical pedagogy while reading the adapted MIL curriculum can be used for promoting a comprehensive and active role of re-creating knowledge, enabling practices of critical attitude towards the existing social reality, and promoting and strengthening democratic practices.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44496922","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Digitalna pristupačnost","authors":"Tatjana Aparac Jelušić, Tamara Horvat Klemen","doi":"10.30754/vbh.65.2.969","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.969","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada dati uvid u osnove i svrhu digitalne pristupačnosti, predstaviti osnovna načela digitalne pristupačnosti, zakonski okvir u Republici Hrvatskoj, kao i do sada poduzete aktivnosti i postignute rezultate, ali i izazove u daljnjoj provedbi. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. U radu su korišteni pravni propisi, norme, smjernice i ostali informacijski izvori u kojima su propisana i opisana osnovna načela i zahtjevi digitalne pristupačnosti. \u0000Rezultati. Rezultat rada jest upoznavanje s načelima digitalne pristupačnosti, potencijalnim korisnicima pristupačnih digitalnih sadržaja i usluga, izazovima u primjeni digitalne pristupačnosti te njezinom važnošću za razvoj inkluzivnog društva. \u0000Praktična primjena. Digitalna pristupačnost predstavlja relativno novu temu u smislu društvene važnosti, ali i smjera razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, stoga ovaj rad pruža uvid u važnost primjene digitalne pristupačnosti, pojašnjava pravni okvir i može pomoći u primjeni načela digitalne pristupačnosti u praksi. \u0000Društveni značaj. Digitalna pristupačnost preduvjet je za aktivnu ulogu svih građa- na u društvu te doprinosi pametnom, održivom i inkluzivnom razvoju digitalnog društva i društva u cjelini, lakšem pristupu javnim uslugama i informacijama svim korisnicima, s posebnim naglaskom na osobe s invaliditetom i starije osobe. Tako se želi osigurati bolja kvaliteta života, odnosno veća digitalna uključenost – pružanjem šireg spektra informacija i usluga na internetu koje su ključne za javnost. Stoga je iznimno važno da se ova tema predstavi što širem krugu dionika. \u0000Originalnost/vrijednost. Ovaj rad na jednome mjestu ukazuje na potrebu ulaganja u podizanje kvalitete i pojednostavljivanje komunikacije javnih institucija kako bi ona bila što pristupačnija i razumljivija najširoj javnosti, što je važan aspekt ostvarivanja pravne sigurnosti građana i pristupa informacijama.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41425919","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Medijska i informacijska pismenost nastavnika i bibliotekara u Srbiji u procesu izvođenja nastave na daljinu","authors":"Kristina Milic, Ana Milojević, Aleksandra Ugrinić","doi":"10.30754/vbh.65.2.959","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.959","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj ovog rada je da ukaže na potencijal znanja i veština u oblasti medijske i informacijske pismenosti (MIP) za unapređenje obrazovnih procesa sa upotrebom informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u izvođenju nastave na daljinu u Srbiji. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Pristup je eksplorativan i baziran na tematskoj anali- zi otvorenih odgovora nastavnika i bibliotekara o izazovima prilikom izvođenja nastave na daljinu tokom prve godine pandemije Covid-19, kao i potrebama nastavnika za dodatnim znanjima i veštinama. Ispitivanje je sprovedeno putem onlajn upitnika, koji je sadržao deset pitanja, od kojih su tri bila otvorenog tipa i odnosila se na cilj istraživanja. \u0000Rezultati. Iz odgovora nastavnika i bibliotekara izdvojeno je šest grupa problema, sa kojim su se suočili prilikom realizacije nastave na daljinu: komunikacioni, informacioni, organizacioni, problemi pristupa IKT, problemi evaluacije znanja kao i problem motivacije đaka. Pored toga, identifikovano je tri seta potreba nastavnika: za dodatnim usavršavanjima u pogledu korišćenja onlajn platformi za realizaciju nastave, razvijanja veština komunikacije u digitalnom okruženju, kao i ovladavanje dodatnim metodama za evaluaciju znanja. U pogledu budućih obuka u sferi MIP otvara se interesovanje za edukacijom o kritičkoj primeni medija i onlajn sadržaja, te ovladavanje produkcijom digitalnih formata. \u0000Ograničenja. Rezultati ove eksplorativne studije bazirane na kvalitativnoj analizi ne mogu se sagledavati kao reprezentativna slika obrazovanja u Srbiji, ali u kontek stu nalaza drugih istraživanja, i s obzirom na veoma diverzifikovan obuhvat škola (26 osnovnih i srednjih), ona pruža dublji uvid u probleme u nastavi na daljinu i potrebe nastavnika za dodatnim znanjima. \u0000Originalnost/vrijednost. U teorijskom smislu, kroz povezivanje identifikovanih problema i potreba nastavnika sa elementima teorijskog određenja MIP, rad doprinosi razumevanju potencijala određenih segmenta MIP za unapređenje kompetencija i efikasnosti različitih profesionalnih grupa. U širem društvenom smislu, rezultati istraživanja mogu poslužiti kao osnova za organizovanje konkretnih aktivnosti i ciljanih obuka za nastavnike i informisati donosioce odluka u obrazovnom sektoru.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44600046","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Rekonfiguracija diskursa otvorenost","authors":"Mario Hibert","doi":"10.30754/vbh.65.2.973","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.973","url":null,"abstract":"Cilj. Rad ima namjeru ukazati na važnost istraživanja višestrukih neprozirnih slo- jeva nevidljivih infrastruktura tzv. algoritamski utemeljenih tehnologija (algorithm-ba- sed technology) kao jednu od ključnih zadaća razumijevanja informacijske i medijske pismenosti u doba „inteligentnih mašina“ koje, sekularizacijom umjetne inteligencije, prikrivaju svoj ideološki status. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Algoritamske tehnike „rudarenja podataka“ pred- stavljaju najrecentniji oblik psiho-političke eksploatacije i potčinjavanja post-industrij- skog subjekta (Han, 2017) farmako-pornografskim režimom upravljanja (Della Ratta, 2021) koji se perpetuira digitalnom kolonijalizacijom intime (Brooks, 2021). Teorijski pristup radu ima namjeru da ukaže i brani važnost kritičkog mišljenja u domenu infor- macijskih i medijskih studija, posebice razumijevanja značenja algoritamske pismenosti u kontekstu digitalnog učenja. Istraživanja dizajna digitalnog okruženja, prema tome, naglašavaju izazove u 21. stoljeću, upozoravajući na alarmantna stanja društvenih interakcija sa „samomislećim“ mašinama (Hibert, 2020). \u0000Originalnost/vrijednost. Kako naši društveni odnosi, profesionalni i privatni životi te pristup informacijama postaju intenzivnije oblikovani i upravljani različitim oblicima djelovanja digitalnih tehnologija, originalna vrijednost rada predstavljena je kroz uvide koji pokazuju kako nedovoljnost znanja o tehnološkoj oblikovanoj determiniranosti u platformskom društvu potrebuje vokabular za razvoj tzv. algoritamske pismenosti. Inte- rakcija strukture/oblika mašina i ljudskih osjetila, stvarajući novo informacijsko okru- ženje stoga ujedno traži remodeliranje informacijske i medijske pismenost nadopunom semiotičkog (instrumentalnog) pristupa kognitivnom sposobnošću razotkrivanja djelovanja digitalnih tehnologija, tačnije novog režima istine i racionalnosti.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48646197","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Od tehnološkog determinizma do tehnološkog solucionizma","authors":"Vuk B Vučetić","doi":"10.30754/vbh.65.2.956","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.956","url":null,"abstract":"Cilj: Cilj je ovog rada upoznati čitalačku publiku sa konceptom tehnološkog solu- cionizma i ukazati na izazove koje sa sobom nosi ta tehno-deterministička ideologija, pogotovo u sferi obrazovanja. Suština te ideologije ogleda se u pretpostavci da pametne tehnologije uz pomoć algoritama i velikih podataka mogu riješiti sve društvene probleme. Osim toga autorova je namjera doprinijeti razumijevanju uticaja informaciono-komunikacione tehnologije i nove medijske stvarnosti na obrazovanje. \u0000Metodologija: Metodološki pristup temi ogleda se u istraživanju literature vezane za tehnološki determinizam, tehnološki solucionizam i društvo znanja i njihovoj analizi za potrebe kreiranja ovog rada. \u0000Rezultati: Rezultati ukazuju na to da solucionisti doživljavaju društvenu stvarnost kao neuređenu i haotičnu zbog čega ju je potrebno ustrojiti prema inženjerskoj logici. Solucionisti nastoje uvjeriti svijet da se društveni problemi mogu efikasno rješavati uz pomoć pametnih aplikacija, a ne sistemski. Osim toga, tehno-solucionistička ideologija zahvatila je sve društvene sfere, pa i obrazovanje. Prepoznato kao tromo, staromodno  i neefikasno, obrazovanje predstavlja pogodno tlo za solucionističke intervencije. Ipak nekritička upotreba tehnologija u obrazovanju u vidu „smartifikacije“, odnosno digitalizacije učionica za koju se smatra da će po automatizmu unaprijediti i reformirati obrazovanje, zapravo stvara više problema. U tom smislu potrebno je razvijati kritičku svijest o ulozi i značaju tehnologija, odnosno otvarati prostor za integraciju medijske i informacione pismenosti u savremeni obrazovni sistem, što predstavlja jedan od osnovnih preduslova za stvaranje kvalitetnijeg obrazovanja u digitalnom okruženju. \u0000Vrijednost: Rad predstavlja prilog dosadašnjim istraživanjima iz ove oblasti. S obzirom na njegovu prirodu može da posluži eventualno kao polazna osnova za buduća istraživanja.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46789622","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Adolescenti i vrednovanje kredibiliteta u digitalnom okruženju iz aspekta informirane odluke","authors":"Alica Kolarić","doi":"10.30754/vbh.65.2.966","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.966","url":null,"abstract":"Cilj. Rad donosi pregled dosadašnjih spoznaja o načinu na koji adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija te ih sagledava iz aspekta donošenja informiranih odluka. Radom se želi ukazati na važnost razvijanja vještina adolescenata za učinkovito vrednovanje informacija s obzirom na ulogu informacija u procesu donošenju informiranih odluka. \u0000Metodologija. Istraživanje je provedeno metodom analize sadržaja jedanaest oda- branih objavljenih znanstvenih članaka koji se bave načinom na koji adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija. Radovi su analizirani s obzirom na sljedeće kategorije: načini na koje adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija, pojave koje mogu umanjiti uspješnost vrednovanja kredibiliteta i uzrokovati korištenje informacija koje nisu kredibilne, utjecaj dobi na procjenu kredibiliteta i implikacije za obrazovne programe medijskog i informacijskog opismenjavanja \u0000Rezultati. Adolescenti često nemaju dovoljno razvijene vještine za učinkovitu pro- cjenu kredibiliteta informacija i izvora informacija. Iako u nekim slučajevima vode računa o glavnim aspektima kredibiliteta i primjenjuju odgovarajuće postupke potvrde kredibiliteta informacija, u pregledanim istraživanjima utvrđene su pojave koje mogu voditi lošim procjenama kredibiliteta i loše utjecati na proces donošenja informirane odluke. Programi za medijsko i informacijsko opismenjavanje trebaju se usmjeriti na razumijevanje svrhe vrednovanja informacija i razumijevanje procesa mišljenja te na razvoj sposobnosti kritičkog mišljenja adolescenata. Potrebno je provoditi daljnja istraživanja vrednovanja kredibiliteta među adolescentima usmjerena na posebne skupine korisnika te specifične kontekste stjecanja, vrednovanja i korištenja informacija. \u0000Ograničenja. Rezultati istraživanja ograničeni su na jedanaest radova pronađenih pretraživanjem baza WoS i Scopus i objavljenih 2001. – 2021. \u0000Praktična primjena. Dobivena saznanja usmjeravaju programe informacijskog opismenjavanja prema razumijevanju svrhe i procesa vrednovanja informacija te razvoju kritičnog mišljenja. Predložena daljnja istraživanja mogu dati rezultate koji će pomoći u osmišljavanju programa za medijsko i informacijsko opismenjavanje adolescenata. \u0000Vrijednost. Rad ukazuje na važnost učinkovitog vrednovanja informacija u procesu donošenja informiranih odluka. Donosi uvid u dosadašnje spoznaje, iznosi implikacije za poučavanje adolescenata informacijskoj pismenosti te nudi smjer za daljnja istraživanja.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-13","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45375737","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Digitalne kompetencije knjižničnih djelatnika Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac","authors":"M. Katić","doi":"10.30754/vbh.65.2.967","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.967","url":null,"abstract":"Cilj: Cilj ovog rada bio je ispitati razinu digitalnih kompetencija stručnih djelatnika Gradske knjižnice u Karlovcu te utvrditi u kojoj su mjeri digitalne kompetencije knjižničara nužne za knjižničarski posao te mogu li koristiti za poboljšanje pružanja usluga. \u0000Pristup/metodologija/oblikovanje: Ispitivanje je provedeno tijekom listopada 2021. godine putem online ankete. Sudionici istraživanja stručni su djelatnici Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac. U istraživanju je sudjelovalo 26 knjižničara. \u0000Rezultati: Istraživanje je pokazalo da je većina knjižničara Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac osjetila utjecaj dolaska novih tehnologija i shvatila da mora stalno prilagođavati svoje znanje i vještine promjenama koje se događaju u njihovoj okolini. Prilikom samoprocjene, većina ispitanika u području digitalnih kompetencija informacija izjasnila se da je najiskusnija u pregledavanju, pretraživanju i filtriranju informacija te pohranjivanju i dohvaćanju informacija, čime se naglasila i središnja uloga koju imaju korisnici jer knjižničari moraju moći zadovoljiti njihove upite i pomoći im u traženju informacija. Pokazalo se i da većina knjižničara Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ samostalno razvija svoje digitalne kompetencije, unatoč postojanju sustava za stručno napredovanje i usavršavanje. \u0000Originalnost: Rezultati istraživanja mogu poslužiti knjižnici za planiranje dodatnih edukacija za poboljšanje knjižničnih kompetencija, ali i za formiranje novih programa za korisnike.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-13","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41383289","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Digitalni aktivizam na primjeru Facebook grupe „Rijeke Bosne i Hercegovine – Budi promjena“","authors":"Safet Kubat","doi":"10.30754/vbh.65.2.963","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.963","url":null,"abstract":"Cilj. Namjera ovog rada je da se analizira digitalni eko-aktivizam prisutan na društvenim mrežama i prepoznaje kada digitalni aktivizam prerasta u građanske akcije. Fokus rada bit će na studiji slučaja Facebook grupe „Rijeke Bosne i Hercegovine – Budi promjena“, sa posebnim osvrtom na ograničenja prouzrokovana djelovanjem Facebook algoritama i Pravilima korištenja te društvene mreže. \u0000Metodologija. U svrhu analize Facebook grupe „Budi promjena“ koja broji 59 200 članova, obuhvaćene su dvije godine, odnosno od samog osnivanja grupe (od februara 2020. do marta 2022. godine) te statistički pregled rada Facebook grupe od 01. 7. 2021. godine do 21. 3. 2022. godine. Kroz studiju slučaja same Facebook grupe dat je uvid u pozadinsko djelovanje kako Facebook algoritma tako i konstantnih izmjena i uvođenja pravila i ograničenja koja se na koncu negativno odražavaju na aktivnosti, uključujući i teorijsku analizu, kao i analizu prikupljenih podataka relevantnih za ovaj rad. Komparativnim teorijskim pristupom dat će se usporedba sa sličnim digitalnim aktivizmima koji su rezultirali konkretnim građanskim akcijama te primijeniti principi iz teorije zajedničkih dobara koje je utemeljila Elinor Ostrom kroz primjer grupe „Budi promjena“. \u0000Rezultati. Iz prikaza stanja (Facebook insights) rada grupe „Rijeke Bosne i Hercegovine – Budi promjena“ bit će navedeni ograničavajući faktori djelovanja koji ukazu- ju na restriktivnost FB algoritma, ograničavajući faktori koji dovode do redukovanog prelijevanja iz digitalnog u građanske akcije, te ispitati da li grupa ispunjava principe zajedničkih dobara, što je značajno zbog toga što omogućava da grupa kao zajedničko dobro bude posmatrana kao kontra mehanizam ili kontra teg ograničavajućim efektima Facebook algoritama. \u0000Društveni značaj. Ovaj rad predstavlja primjer dobre i inovativne prakse digitalnog aktivizma u društveno-ekološkim granicama ukazujući kako se upravljanje digitalnim alatima i prostorima može osnaživati i ograničavati građanska akcija. \u0000Originalnost. U radu su predstavljeni do sada neobjavljeni podaci o načinu upravljanja Facebook grupom koji su rezultirali konkretnim građanskim akcijama.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-13","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47146401","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Suvremeni oblici pismenosti s osvrtom na medijsku pismenost – ključnu kompetenciju medijskog obrazovanja","authors":"Ivan Sivrič","doi":"10.30754/vbh.65.2.1006","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.1006","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj ovog teorijskog istraživanja jest kritički prikazati suvremene oblike pisme- nosti 21. stoljeća, specifičnosti po kojima su slični ili se razlikuju, s posebnim fokusom na medijsku pismenost kao element medijskog obrazovanja kako bi se pridonijelo stvaranju pretpostavki za oblikovanje koncepta kritičke autonomije. Komplementarnost i sinergija tih pojmova prepoznati su kao ključni čimbenici za uspješan razvoj i obrazovanje svakog pojedinca. \u0000Metodologija. U istraživanju se polazi od pretpostavke da je unaprjeđenje suvremenih oblika pismenosti ključno za razvoj društva te zahtijeva od pojedinca sustavno i organizirano stjecanje raznovrsnih kompetencija s ciljem unaprjeđenja veće razine zna- nja i obrazovanja. Stoga se istraživačko pitanje odnosi na koherentnost tih pojmova. Suvremeni oblici pismenosti trebali bi se tretirati kao srodni, komplementarni pojmovi (nikako konkurentni/suparnički), koji se sjedinjuju i nadopunjuju jedni na druge čineći tako sinergiju i zajedničko djelovanje koje za cilj ima prikupljanje novih znanja i stjecanje kompetencija u suvremenom svijetu medija, informacija i obrazovanja. Postdigitalni izazov opisuje odnos pojedinca i tehnologije, ali (bi) treba(o) uključiti i odnos etike, estetike i emocije. Za pripremu i teorijsku analizu u radu korištena je relevantna znanstvena i stručna literaturna građa, s ciljem tumačenja aktualnih suvremenih oblika pismenosti, s posebnim osvrtom na medijsku pismenost u 21. stoljeću i ukazivanja na usklađenost sadržaja i teme istraživanja. \u0000Rezultati. Rad donosi kritičku analizu suvremenih oblika pismenosti i to, u metodološkom smislu, pozicioniranih u kontekstu UNESCO-vih definicija pismenosti kao vještina koje u 21. stoljeću predstavljaju uvjet za kvalitetnije obrazovanje. Sukladno definiranim ciljevima, ovaj rad opisuje aktualne suvremene oblike pismenosti prikazujući ih kroz elementarnu, sekundarnu i tercijarnu pismenost. Predstavljena su različita tumačenja suvremenih oblika pismenosti, ističući njihove specifičnosti, s posebnim fokusom na UNESCO-vu strategiju za pismenost mladih i odraslih. Posljednji dio rada fokusiran je na ulogu medijske pismenosti kao elementa medijskog obrazovanja s ciljem da se pridonese kreiranju koncepta kritičke autonomije. U radu se zaključuje da, uz ostale suvremene oblike pismenosti, medijsko opismenjavanje nudi najbolje rezultate ako se odvija u sinergiji s drugim suvremenim i komplementarnim pismenostima 21. stoljeća. \u0000Ograničenja. Informacijsko okruženje sa sobom nosi značajne mogućnosti otkri- vanja novih kreativnih potencijala, najčešće u kontekstu razvijanja tehnologije, sociokulturnog prilagođavanja pojedinca društvu i unaprjeđenja društvenog razvoja. U isto vrijeme mnogi brzomijenjajući obrasci društvenog života, prije svega tehnološke inovacije i tržišna konkurentnost, predstavljaju izazove za društvo i pojedinca. Koncept suvremenih pismenosti, s posebnim fokusom na medijsku pismenost, prema tome, predstavlja dinamičnu i promjenjivu komponent","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-13","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48757953","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Održivost modela skupnog financiranja znanstvenih knjiga u otvorenom pristupu iz perspektive knjižničara","authors":"Mirela Rončević, Sonja Špiranec","doi":"10.30754/vbh.65.1.913","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.913","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada istražiti model skupnog financiranja (engl. crowdfunding) znanstvenih knjiga u otvorenom pristupu (u daljnjem tekstu OP) i prikazati rezultate istraživanja o njegovoj održivosti iz perspektive knjižnica. Ispituju se motivacije knjižničara u kontekstu pružanja financijske podrške objavljivanju znanstvenih knjiga u OP-u, utvrđuju izazovi s kojima se susreću te dodatni čimbenici koji pridonose odlukama knjižnica da sudjeluju u globalnim projektima skupnog financiranja. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je provedeno anonimnom online anketom koja se sastojala od 9 pitanja. Dva pitanja odnosila su se na institucionalnu ulogu knjižničara kada je riječ o uslugama OP-a te disciplinarni fokus njihove ustanove, dok se ostalih 7 pitanja usredotočilo na razloge sudjelovanja/nesudjelovanja u crowdfunding inicijativama koje podržavaju izdavanje znanstvenih knjiga u OP-u i percepcijama o izazovima objavljivanja u OP-u. Upitnik je sastavljen s obzirom na glavno istraživačko pitanje (Koji čimbenici pridonose održivosti crowdfunding modela?) koje je dodatno specificirano potpitanjima (IP1: Koji su razlozi sudjelovanja knjižničara u crowdfunding modelima?; IP2: Koje globalne i lokalne čimbenike knjižničari drže ključnima za održivost crowdfunding modela?; IP3: Koji su trenutno najveći izazovi u objavljivanju knjiga u OP-u prema mišljenju knjižničara?). \u0000Rezultati. Istraživanje je pokazalo da knjižničari i dalje vjeruju u OP kao temeljno načelo unatoč svim preprekama i izazovima. Ovo istraživanje izoštrava sliku u odnosu na ranije objavljene radove jer je utvrdilo važnost načela OP-a kao ključnog čimbenika u odluci o podržavanju OP-a u odnosu na specificirani poslovni model koji do sada nije bio fokus važnih istraživanja, tj. kad je posrijedi relativno nov model skupnog financiranja i kada su posrijedi isključivo znanstvene knjige u digitalnom formatu i u otvorenom pristupu. Također istraživanjem je utvrđeno da lokalni podaci o korištenju znanstvenih knjiga u OP-u nisu presudni za donošenje odluke o sudjelovanju knjižnica u crowdfunding inicijativama, dok autorova afilijacija kao i disciplinarna usmjerenost knjiga koje se objavljuju u OP-u imaju veći utjecaj na sklonost ispitanika u podržavanju crowdfunding modela. \u0000Ograničenja. Istraživački instrument (online anketa) nije omogućio provjeru odgovaraju li ispitanici na pitanja isključivo u kontekstu objavljivanja knjiga u otvorenom pristupu. Za pretpostaviti je da je dio ispitanika odgovarao na pitanja o knjigama u OP-u polazeći od svojih iskustava s poslovnim modelima OP-a u kontekstu znanstvenih časopisa, dok je naglasak u ovom istraživanju stavljen isključivo na znanstvene knjige u OP-u i specifično poslovnom modelu skupnog financiranja. \u0000Originalnost/vrijednost. Iako postoje brojna istraživanja o učinkovitosti OP-a, posebice časopisa, nedostaje istraživanja koja su usredotočena na financiranje znanstvenih knjiga u OP-u, osobito načina na koje se one financiraju od strane knjižnica i u k","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43138581","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}