Vjesnik Bibliotekara Hrvatske最新文献

{"title":"Razvoj obrazovanja knjižničara za rad u informacijskoj službi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu","authors":"Denis Kos","doi":"10.30754/vbh.67.2.1172","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1172","url":null,"abstract":"Cilj: Cilj je ovoga rada istražiti bogatu tradiciju i kontinuitet obrazovanja knjižničara na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za rad u informacijskoj službi te prikazati razvoj tog obrazovanja s obzirom na: a) rad odsječkih nastavnika s naglaskom na rad nastavnice Odsjeka Dore Sečić koja je objavom knjige Informacijska služba u knjižnici 1995. godine ocrtala temelje suvremene informacijske službe u Hrvatskoj, b) implementaciju bibliografske paradigme u sadržajima kolegija prijediplomskog i diplomskog studija Informacijskih znanosti, smjer Bibliotekarstvo i c) pripremu za aktualnu reformu studijskog programa.\u0000Rezultati: Rad problematizira povijest, sadašnjost i budućnost obrazovanja knjižničara na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za rad u informacijskoj službi pomoću konceptualizacije toga razvoja u okvirima četiriju programskih odrednica, tj. mogućih uloga knjižničara-informatora: informator-stručnjak, informator-poučavatelj, informator-istraživač i informator-transformator.\u0000Metodologija: Rad analizira i uspoređuje povijesne izvore poput redova predavanja Sveučilišta u Zagrebu, studijskih programa Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, relevantnih spomeničkih monografija i drugih izvora te uspoređuje relevantne profile profesionalnih kompetencija za rad u informacijskoj službi s aktualnim studijskim programom Odsjeka.\u0000Originalnost/Vrijednost: Rad donosi rijedak uvid u povijest razvoja obrazovanja knjižničara-informatora u Hrvatskoj te dokumentira aktualno stanje i razvojne perspektive obrazovanja knjižničara-informatora u kontekstu studija koje nudi Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"125 14","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141821873","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Obrazovanje za rad u informacijskoj službi na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku","authors":"Snježana Stanarević Katavić","doi":"10.30754/vbh.67.2.1176","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1176","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovoga rada kritički se osvrnuti na sadržaje i ishode obrazovanja za rad u informacijskoj službi na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku te ih usporediti s kompetencijskom matricom za rad u informacijskoj službi koja je opisana u publikacijama Američkog knjižničarskog društva.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. Provedena je analiza aktualnog studijskog programa s ciljem utvrđivanja svih kolegija koji kao ishode nude kompetencije i vještine potrebne za rad u informacijskoj službi te su ti ishodi uspoređeni s postojećim smjernicama i kompetencijama za rad u informacijskoj službi.\u0000Rezultati. Studijski program informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku nudi kolegije koji pokrivaju potrebne kompetencije za rad u informacijskoj službi.\u0000Ograničenja. Zaključci rada temelje se na usporedbi programa studija informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti u Osijeku s publikacijama Američkog knjižničarskog društva koje koriste mnogi nastavnici i praktičari. Navedene smjernice ne ukazuju uvijek na hrvatsko iskustvo rada u informacijskoj službi.\u0000Originalnost/vrijednost. U radu se donosi analiza studijskog programa informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti u Osijeku u pogledu kompetencija potrebnih za rad u informacijskoj službi kakva do sada nije postojala.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" 11","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141822700","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Usluga osobnoga knjižničara – osnova informacijsko-referalnog rada specijalnih knjižnica","authors":"Milena Bušić","doi":"10.30754/vbh.67.2.1169","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1169","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada ukazati na organizaciju pružanja informacijsko-referalnih usluga  u jednoj specijalnoj knjižnici, Knjižnici Muzeja grada Zagreba, koje se mogu smatrati  i uslugom osobnoga knjižničara zbog individualnog pristupa i načina informacijskog pretraživanja tijekom komunikacije s korisnicima.\u0000Pristup/metodologija. Rad polazi od definiranja pojma i usluga specijalnih knjižnica, kao i pojma osobnoga knjižničara i njegovih kompetencija, fokusirajući se na korisničke usluge Knjižnice Muzeja grada Zagreba. Navedene su vrste upita prema tipu korisnika, analizirana struktura korisnika i opisani primjeri upita sa svrhom detaljnog uvida u načine pružanja informacijsko-referalnih usluga. Pritom se ukazuje, na primjerima iz prakse, na način provođenja usluge osobnoga knjižničara i rezultate vrednovanja informacijsko-referalnih usluga Knjižnice Muzeja grada Zagreba.\u0000Rezultati. Rad daje uvid u način organizacije pružanja informacijsko-referalnih usluga muzejske knjižnice u svrhu i za potrebe matične ustanove i radnih procesa koji se u njoj odvijaju. Iako su primarni ciljani korisnici te knjižnice zaposlenici Muzeja grada Zagreba, izneseni su primjeri otvaranja knjižnice takvog tipa prema vanjskim korisnicima. Pritom se njeguje individualni pristup korisniku kao osnova usluge osobnoga knjižničara. Budući da prikupljanje, čuvanje i obrada vrijedne građe odavno nisu dovoljni za održivost muzejskih knjižnica, ukazano je na to kako se pravovremenim dostavljanjem relevantnih informacija korisnicima osnažuju svijest o svrsi, važnosti i vrijednosti te male specijalne knjižnice.\u0000Originalnost/vrijednost. Prema trenutnim spoznajama autorice, prvi put u domaćim okvirima donosi se pregled i evaluacija usluge osobnoga knjižničara u jednoj muzejskoj knjižnici.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"123 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141820960","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Informacijsko-referalna služba u nekoliko hrvatskih knjižnica","authors":"Lidija Šajatović","doi":"10.30754/vbh.67.2.1167","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1167","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada osvijestiti potrebu stalnog i sustavnog razvoja informacijske službe i informacijsko-referalnih usluga u hrvatskim knjižnicama, kao i stručnog usavršavanja knjižničara u tom području. Budući da informacijska služba predstavlja jedan od temelja rada u narodnim knjižnicama, ističe se važnost uvođenja promjena u njezinom radu uvjetovanih stalnim promjenama u društvu.\u0000Metodologija. U istraživanju je korištena metoda anketiranja pomoću online anketnog upitnika. Istraživanje je provedeno od 11. do 17. listopada 2022. godine, a uzorak je obuhvatio šezdeset ispitanika koji su zaposleni u informacijskoj službi i na poslovima pružanja informacijsko-referalnih usluga u četiri hrvatske narodne knjižnice.\u0000Rezultati. Stavovi stručnog osoblja o načinima pružanja informacijsko-referalnih usluga, obrazovanju i kompetencijama potrebnima za obavljanje tih poslova, kao i organizaciji informacijske službe, ukazuju na trenutno stanje u radu informacijske službe u istraživanim hrvatskim narodnim knjižnicama. Dobiveni rezultati izražavaju prije svega potrebu za sustavnim i organiziranim stalnim stručnim usavršavanjem na nacionalnoj razini i upoznavanjem novih trendova u informacijskom radu s knjižničnim korisnicima, građom i izvorima.\u0000Ograničenja. Uzorkom su obuhvaćene samo četiri hrvatske knjižnice kako bi se utvrdio metodološki okvir za opsežnije istraživanje, stoga je ovo istraživanje orijentacijskog karaktera.\u0000Praktična primjena. Istraživanje se može primijeniti na veći broj hrvatskih knjižnica te imati praktičnu primjenu u osuvremenjivanju organizacije informacijskih službi i razvijanju novih poslovnih modela u njihovom radu.\u0000Originalnost. Originalnost rada očituje se u činjenici da su recentna istraživanja na temu stavova knjižničara o pružanju informacijsko-referalnih usluga i funkcioniranja informacijske službe kao temeljnog aspekta djelovanja narodnih knjižnica, vrlo rijetka i povremena.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"120 23","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141820809","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Osnaživanje knjižničara za rad u informacijskoj službi","authors":"Alka Stropnik, Arijana Herceg Mićanović, Lorena Martinić","doi":"10.30754/vbh.67.2.1171","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1171","url":null,"abstract":"Cilj. U radu se razmatra Forum Zagrebačkog knjižničarskog društva (ZKD forum) kao jedan od neformalnih oblika stalnog stručnog usavršavanja knjižničara. Kroz ZKD forum nastoji se knjižničarima iz svih vrsta knjižnica te studentima knjižničarstva ponuditi nov, drugačiji, lako dostupan i potpuno besplatan program koji može stručno osnažiti knjižničare, između ostaloga, i za rad u informacijskoj službi.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. U radu se analizira motivacija za nastanak i razvoj te provedba programa ZKD foruma. Predstavljaju se skupni statistički podaci o njegovoj posjećenosti, pri čemu su korišteni interni godišnji izvještaji o ZKD forumu.\u0000Rezultati. Rezultat rada prikaz je važnosti nekonvencionalnog pristupa stalnom stručnom usavršavanju relevantnome i za rad u informacijskoj službi.\u0000Originalnost/vrijednost. U radu je opisan ZKD forum kao neformalno obrazovanje koje je pokrenulo jedno regionalno knjižničarsko društvo – Zagrebačko knjižničarsko društvo. Teme ZKD foruma različite su, no zajedničko im je što omogućuju stjecanje novih vještina i znanja te takav pristup može potaknuti i druga regionalna društva na slične aktivnosti.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"5 17","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141822297","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Kako komunicirati s korisnicima","authors":"Sanja Bunić, Kristina Krpan","doi":"10.30754/vbh.67.2.1166","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1166","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada ukazati na važnost sudjelovanja knjižničarskih tehničara u kontinuiranom neformalnom obrazovanju knjižničara u području komunikacijskih vještina.\u0000Pristup. U prvom dijelu rada razmatraju se teorijske postavke obrazovanja knjižničara u području komunikacijskih vještina te njihov utjecaj na organizacijsku kulturu. Posebna pozornost posvećena je specifičnostima komunikacije u informacijskoj službi u narodnim knjižnicama i unutar mreže narodnih knjižnica. Ukazuje se i na potrebu edukacije iz područja upravljanja emocijama. U drugom dijelu rada prikazano je kako su organizirane edukacije u kojima su ciljano sudjelovali knjižničarski tehničari Knjižnica grada Zagreba – dva ciklusa radionica komunikacijskih vještina na temu konfliktnih i kriznih situacija, nošenja sa stresom te jednokratna edukacija o asertivnoj komunikaciji i aplikaciji eZaKi. U zadnjem dijelu rada na temelju teorijskih postavki i iskustava iz prakse dane su preporuke za organizaciju kontinuiranog neformalnog obrazovanja knjižničara u području komunikacijskih vještina.\u0000Rezultati. Rezultati evaluacije pokazali su visoku razinu zadovoljstva sudionika organizacijom i provedbom edukacija, dragocjenost razmjene iskustva i učenja tijekom radionica, jačanje zajedništva i osvještavanje organizacijske kulture, kao i potrebu za kontinuitetom u provedbi sličnih radionica.\u0000Praktična primjena. Opis načina organizacije, provedbe i evaluacije radionica komunikacijskih vještina može poslužiti kao primjer dobre prakse neformalne edukacije knjižničarskog osoblja te poticaj drugim knjižnicama na organizaciju sličnih radionica.\u0000Originalnost. U radu je prvi puta u stručnoj knjižničarskoj literaturi u Hrvatskoj prikazan primjer prakse stručnog usavršavanja knjižničarskih tehničara iz područja komunikacijskih vještina. Ukazano je i na potrebu za edukacijom iz područja upravljanja emocijama tijekom rada u informacijskoj službi.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"120 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141820933","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Informacijsko-referalna usluga Pitajte knjižničare","authors":"Ana Bakarić, Nikolina Štrbac, Maja Zubčić Peleski","doi":"10.30754/vbh.67.2.1160","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1160","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada dobiti uvid u promjene informacijskih potreba i navika korisnika mrežne usluge Pitajte knjižničare koju pružaju hrvatske narodne knjižnice od 2004. godine.\u0000Metodologija. Po uzoru na istraživanje Jagode Ille i Helene Novak i analizu informacijskih upita korisnika u prve četiri godine provođenja usluge od 2004. do 2008. godine, provedena je analiza postavljenih informacijskih upita od 2018. do 2022. godine. Korištenjem iste metodologije i vremenskog okvira omogućena je komparativna analiza dobivenih podataka s obzirom na stupanj obrazovanja korisnika, broj i vrstu informacijskih upita koji su podijeljeni u četiri skupine (zahtjevi za usmjeravanjem, brza ili faktografska informacija, bibliografska informacija i ostali upiti), zadovoljstvo korisnika uslugom te broj knjižničara uključenih u uslugu.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja za razdoblje 2018. – 2022. ukazali su na veći broj postavljenih upita, promjenu obrazovne strukture korisnika usluge i promjenu u vrsti postavljenih upita u odnosu na prve četiri godine provođenja usluge (2004. – 2008.), kao i na neprekidan rast broja knjižničara uključenih u mrežnu uslugu Pitajte knjižničare.\u0000Originalnost/vrijednost. Vrijednost rada očituje se u prepoznavanju promjena u informacijskim upitima i novim informacijskim potrebama korisnika mrežne referalne usluge hrvatskih narodnih knjižnica Pitajte knjižničare koja je dostupna korisnicima od 2004. godine.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"115 19","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141821169","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Mrežne informacijsko-referalne usluge školskih knjižnica","authors":"Marija Purgar, Irena Bando","doi":"10.30754/vbh.67.2.1170","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1170","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati mrežne informacijsko-referalne usluge koje školske knjižnice pružaju učenicima, učiteljima i roditeljima tijekom redovne nastave i nastave na daljinu, s posebnim naglaskom na usluge školske knjižnice OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka. Osim toga predstavit će se rezultati istraživanja analize sadržaja mrežnih stranica 257 školskih knjižnica Slavonije i Baranje koji se odnose na informacijsko-referalne usluge.\u0000Pristup/metodologija. Rad se fokusira na prikaz informacijskih usluga školskih knjižnica primjenom metode analize sadržaja mrežnih stranica, istraživanja virtualnih školskih knjižnica i utvrđivanje informacijskih vještina knjižničara. Metodologija uključuje proučavanje sadržaja, analizu mrežnih mjesta, digitalnih zbirki, pretplatničkih baza podataka, e-knjiga i drugih mrežnih izvora.\u0000Rezultati. Prikazane su raznovrsne mrežne informacijsko-referalne usluge koje školske knjižnice nude, uključujući mrežni pristup građi, videosnimke događanja, digitalne zbirke, pretplatničke baze podataka i e-knjige. Također se analizira uloga informacijskih vještina knjižničara u stvaranju virtualnih školskih knjižnica i usmjeravanju korisnika na digitalne knjižnične izvore i usluge.\u0000Ograničenja. Ograničenja ovog rada mogu uključivati aspekte poput ograničenog opsega proučavanja (školske knjižnice određenog geografskog područja Slavonije i Baranje) te vremenskog ograničenja (2019. – 2022.), što može utjecati na praćenje dugoročnih promjena ili sezonskih varijacija u korištenju informacijsko-referalnih usluga. Nadalje zbog dinamičnosti informacijskih tehnologija brze promjene u tom području mogu značiti da neki rezultati istraživanja brzo zastarijevaju, a održavanje aktualnosti zahtijeva stalno praćenje novih trendova.\u0000Praktična primjena. Praktična primjena ovog rada leži u razumijevanju kako školske knjižnice koriste informacijsko-referalne usluge da bi podržale učenje i nastavu, osobito u virtualnom okruženju. Ovaj rad nastoji ponuditi smjernice za unaprjeđenje virtualnih školskih knjižnica i pružanje učinkovitijih informacijsko-referalnih usluga.\u0000Društveni značaj. Društveni značaj ovog rada ogleda se u naglašavanju uloge mrežnih stranica školskih knjižnica kao ključnih obrazovnih, informacijskih i kulturnih mrežnih središta, posebno u uvjetima nastave na daljinu nastave i zatvaranja škola i knjižnica tijekom pandemije bolesti COVID-19. Povećanje dostupnosti informacijsko-referalnih usluga doprinosi boljem obrazovanju učenika i kvalitetnijoj podršci nastavnicima.\u0000Originalnost/vrijednost. Vrijednost rada ogleda se u pružanju uvida u prakse školskih knjižnica te naglašavanju važnosti informacijskih vještina knjižničara u digitalnom dobu.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"104 43","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141820700","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Kompetencije za rad s korisnicima treće životne dobi u informacijskoj službi Knjižnica grada Zagreba","authors":"Snježana Ercegovac, Vlasta Šolc, Ira Tuzlančić","doi":"10.30754/vbh.67.2.1168","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1168","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada skrenuti pozornost na važnost jačanja kompetencija knjižničara    u radu s osobama starije životne dobi na primjeru projekta „65 plus“ Knjižnica grada Zagreba.\u0000Metodologija. Istraživanje je provedeno među knjižničarima koji sudjeluju u projektu „65 plus“ od 25. listopada do 5. studenoga 2022. metodom ankete i korištenjem online upitnika. Upitnik se sastojao od 28 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa, a ispunilo ga je 38 ispitanika koji čine 69 % ciljane skupine. Ispitivani su stavovi knjižničara o potrebnim kompetencijama za rad s osobama starije dobi, procjeni vlastitih kompetencija i senzibiliziranosti za potrebe starijih osoba općenito, važnosti cjeloživotnog učenja i načinima stjecanja znanja i vještina potrebnih za rad s tom korisničkom skupinom.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju kako se ispitanici smatraju kompetentnima za rad sa starijima i da im je za kvalitetno pružanje usluga i osmišljavanje novih programa potrebna kontinuirana edukacija, što sve upućuje na to da su osobno i profesionalno motivirani sudjelovati u provedbi projekta. Od najvažnijih općih kompetencija potrebnih za rad sa starijim korisnicima ističu etičnost, komunikacijske vještine i sposobnost prilagodbe novim situacijama. Kao najvažnije stručne kompetencije navode učinkovito pružanje informacija u skladu s potrebama korisnika, sposobnost poučavanja korisnika i sposobnost pružanja i razvijanja (novih) usluga za korisnike.\u0000Praktična primjena. Rezultati istraživanja mogu poslužiti drugim narodnim knjižnicama u osmišljavanju programa, razvijanju kompetencija svojih zaposlenika u informacijskoj službi i unaprjeđenju usluga namijenjenih starijim korisnicima.\u0000Originalnost/vrijednost. U radu su izloženi rezultati prvog istraživanja stavova knjižničara uključenih u provedbu projekta „65 plus“ o važnosti različitih kompetencija i cjeloživotnog učenja u svrhu provedbe i osmišljavanja kvalitetnih programa za osobe treće životne dobi.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" 526","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141823677","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Uloga školske knjižnice u poticanju informacijske, digitalne i medijske pismenosti sudjelovanjem učenika u Erasmus+ projektu","authors":"Snježana Kovačević","doi":"10.30754/vbh.67.2.1200","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1200","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj rada ukazati je na ulogu školske knjižnice u poučavanju učenika o sigurnom i odgovornom korištenju digitalne tehnologije za potrebe učenja i u slobodno vrijeme (digitalnoj pismenosti), o vrednovanju informacija i sadržaja na internetu (informacijskoj pismenosti) i kako učiti iz različitih izvora znanja i informacija (medijskoj pismenosti).\u0000Pristup/metodologija/dizajn. U radu će se koristiti primjer dobre prakse knjižnice Osnovne škole Zlatar Bistrica i njezino sudjelovanje u Erasmus+ projektu „Responsible Digital Natives“ koji se provodio od 2020. do 2023. godine i tijekom kojega su učenici sudjelovali u projektnom i istraživačkom učenju u školskoj knjižnici. Prikazane su aktivnosti s učenicima zasnovane na suradnji, timskom radu, upotrebi informacijsko-komunikacijske tehnologije i suvremenih metoda učenja.\u0000Praktična primjena. Primjer dobre prakse školske knjižnice OŠ Zlatar Bistrica može poslužiti za osmišljavanje aktivnosti za poticanje odgovornog korištenja digitalne tehnologije u radu s učenicima kako knjižničarima tako i drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima u osnovnim i srednjim školama.\u0000Originalnost/vrijednost. Članak donosi nove spoznaje o mogućnostima proširenja informacijsko-referalnih uloga i zadaća školske knjižnice koje su više od posuđivanja knjiga i upućivanja u bibliografske izvore, a posebice u razvijanju suradnje školskog knjižničara i predmetnih učitelja ne samo unutar škole već i na međunarodnoj razini posredstvom europskih projekata s ciljem poticanja cjeloživotnih kompetencija, razmjene znanja i iskustava te suradničkog učenja.\u0000Rezultati. Rad daje uvid u pozitivne učinke suradnje školske knjižnice i nastavnog predmeta Geografije u stjecanju vještina informacijske, digitalne i medijske pismenosti, kao i iz domene učiti kako učiti, u aktivnostima istraživanja u digitalno sigurnom okruženju, prilikom analiziranja i sažimanja teksta, kod usvajanja tehnika i strategija čitanja, kod korištenja popularno-znanstvene literature u istraživačkom učenju te prilikom predstavljanja rezultata rada učenicima iz škola partnera.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"5 23","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141822293","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}