Vjesnik Bibliotekara Hrvatske最新文献

{"title":"Zajednički pseudonimi: od osobe do kolektivnog agenta","authors":"Tomica Vrbanc","doi":"10.30754/vbh.65.1.935","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.935","url":null,"abstract":"Cilj. Prikazati postupanje sa zajedničkim pseudonimima kroz standarde i pravilnike: od Pariških načela, AACR-a, PPIAK-a, IFLA-inih bibliografskih modela do modela RDA, IFLA LRM i novog hrvatskog Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (KAM). Pristup/metodologija. Usporedba relevantnih dijelova navedenih standarda i pravilnika, analiza, uočavanje sličnosti/razlika s ciljem kritičkog prikaza razvoja međunarodne teorije i prakse katalogizacije vezano uz zajedničke pseudonime. Rezultati. Uočavanje nejasnoća i nedosljednosti u analiziranim standardima i pravilnicima, prijedlozi za doradu IFLA-inog LRM-modela i Pravilnika KAM. Originalnost/vrijednost. Doprinos rada jest u boljem razumijevanju ovog rubnog i manje poznatog segmenta u bibliografskom univerzumu, kao i razumijevanju teškoća u definiranju i postupanju sa zajedničkim pseudonimima u katalogizatorskoj teoriji i praksi. Rana verzija ovog rada izložena je na konferenciji Sistemsko knjižničarstvo: Knjižnični informacijski sustavi i formati: Prema postMARC okruženju, održanoj u Zagrebu u prosincu 2018.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45221834","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Korištenje akademskih društvenih mreža: primjer Sveučilišta u Zagrebu","authors":"Kristina Romić, Lovela Machala Poplašen, Goranka Mitrović","doi":"10.30754/vbh.65.1.904","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.904","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada istražiti poznavanje i korištenje akademskih društvenih mreža znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu te utvrditi postoji li povezanost između znanstvenih područja i korištenja akademskih društvenih mreža. Sukladno cilju u radu su postavljena sljedeća istraživačka pitanja: jesu li znanstvenici iz pojedinih znanstvenih područja skloniji korištenju akademskih društvenih mreža te jesu li znanstvenici iz određenih znanstvenih područja skloniji korištenju pojedinih akademskih društvenih mreža više od ostalih? \u0000  \u0000Metodologija. Podaci su prikupljeni anonimnom online anketom koja se provodila od 30. studenog do 15. prosinca 2021. godine. Anketni upitnik sastojao se od 11 pitanja višestrukog izbora. U anketi je prikupljeno 266 odgovora znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu o poznavanju i korištenju Academia.edu, Mendeleya, LinkedIna i ResearchGatea. \u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da većina ispitanika koristi akademske društvene mreže i da su znanstvenici nekih područja skloniji korištenju određenih akademskih društvenih mreža, te da ovisno o znanstvenom području postoji razlika u načinima korištenja akademskih društvenih mreža. \u0000Ograničenja. Istraživanje je ograničeno na Sveučilište u Zagrebu. Za dublje razumijevanje pojedinih aspekata korištenja akademskih društvenih mreža u budućnosti će biti potrebna dodatna istraživanja koja bi uključivala cijelu hrvatsku znanstvenu zajednicu. \u0000Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje pruža nove uvide o korištenju akademskih društvenih mreža, koje je u ovom kontekstu posebno usmjereno na akademsku zajednicu u Zagrebu.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46464515","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"U vrtlogu infodemije: važnost informacijske i zdravstvene pismenosti i aktivna uloga Središnje medicinske knjižnice","authors":"Lea Škorić, Helena Markulin","doi":"10.30754/vbh.65.1.948","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.948","url":null,"abstract":"Cilj. Pandemija bolesti COVID-19 suočila je svijet sa zdravstvenom krizom neviđenih razmjera te pokrenula infodemiju u medijskom prostoru. Došlo je do promjena i u znanstvenoj komunikaciji: objavljuje se nepregledan broj radova, ubrzava urednički postupak, nerecenzirani rezultati istraživanja postaju dostupni javnosti itd. Ovim radom nastoji se ukazati na promjene koje su nastale u sustavu javne i znanstvene komunikacije te predložiti rješenja za učinkovito nošenje s novonastalom situacijom. \u0000Pristup / metodologija. U radu se pregledom literature pojašnjavaju koncepti infodemije, infodemiologije, informacijske i zdravstvene pismenosti. Odabirom literaturnih smjernica, preporukama i primjerima iz knjižnične prakse nastoje se ponuditi praktične preporuke. \u0000Rezultati. Previše informacija upitne kvalitete kod ljudi izaziva zbunjenost i strah, što dovodi do nepovjerenja u znanost, zdravstvenu struku i državne institucije. Snalaženje u nepreglednoj količini informacija o pandemiji zahtijeva kritičko promišljanje, odnosno povećanje razine informacijske i zdravstvene pismenosti kako bi se osnažila otpornost zajednice na obmanjujuće i lažne informacije. Knjižnice u tome mogu imati značajnu ulogu, što je u ovom radu prikazano na primjeru aktivnosti Središnje medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (SMK). Polazeći od stručne i teorijske literature te iskustava stečenih u dugogodišnjem radu, a posebice u ovom razdoblju, izdvojene su najvažnije zadaće ključnih dionika pandemijskog informacijskog sustava, odnosno tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara. \u0000Ograničenja. Primjeri aktivne uloge informacijskih stručnjaka prikazani su na temelju djelovanja samo jedne knjižnice. Radi se o najvećoj medicinskoj knjižnici u Hrvatskoj koja svojim korisnicima nudi tradicionalne i napredne usluge koristeći sva dostupna komunikacijska sredstva. Uz to, kriza je u SMK-u prihvaćena i kao prilika  za razvoj, praćenje i stručnu procjenu novih informacijskih izvora, aktivnu suradnju    s matičnom ustanovom i Ministarstvom zdravstva, znanstveni rad, ali i iskorak prema zajednici, pa može poslužiti kao dobar primjer ispunjavanja preporučenih zadaća. \u0000Praktična primjena i društveni značaj. Rad donosi praktične smjernice za rad tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara u kontekstu infodemije. Budući da je pandemija utjecala na sve sfere ljudskih aktivnosti, suzbijanje infodemije iznimno je važno za društvo. \u0000Originalnost / vrijednost. Pregled literature o infodemiji, informacijskoj i zdravstvenoj pismenosti nadopunjen je lokalnim kontekstom te promišljanjima i preporukama iz praktičnog rada medicinskih knjižničara.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69588443","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Hrvatske novine u Australiji početkom 1930-ih godina: načini provođenja i izbjegavanja cenzure","authors":"I. Grgić","doi":"10.30754/vbh.65.1.940","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.940","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada identificirati hrvatske novine koje su objavljivane u Australiji početkom 1930-ih te na temelju njih istražiti i prikazati službene načine kontrole tiska u Australiji u to vrijeme i načine kojima su urednici i izdavači hrvatskih novina u Australiji izbjegavali cenzuru. Vrijeme je to kada su se u Australiji publikacije na stranim jezicima posebno provjeravale prije davanja dozvole za objavljivanje. Na temelju istraživanja pripremljen je popis svih hrvatskih novina koje su izlazile u Australiji početkom 1930-ih godina. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. U istraživanju je korištena povijesna metoda, metoda strukturiranog pretraživanja online kataloga javnih ustanova (primarno knjižnica i arhiva u Australiji), analize sadržaja arhivskih izvora i publikacija te metoda uključivanja zajednice Hrvata u Australiji. \u0000Rezultati. Istraživanje je rezultiralo novim spoznajama o publikacijama i njihovom uređivanju u promatranom razdoblju. Istražen je i prikazan društveni okvir djelovanja  i objavljivanja novina te su uočeni i navedeni načini izbjegavanja cenzure. Svaki od načina dokumentiran je i opisan na temelju arhivskih izvora ili malobrojnih sačuvanih publikacija. Istraživanjem su navedene publikacije koje su objavljivane u promatranom razdoblju te su istraženi osnovni podaci o njihovom izdavanju i uređivanju. \u0000  \u0000Originalnost/vrijednost. U radu su opisane dvije publikacije koje su pronađene tijekom istraživanja (Oganj i Iskra). Usto pronađena je i jedna publikacija (jedan broj Borbe) koja je u literaturi spominjana, ali tehničke značajke nisu opisane niti je igdje naznačeno mjesto čuvanja. Sve tri publikacije digitalizirane su i otvoreno dostupne na poveznicama koje se donose u radu. Osim toga, istraživanjem je dokazano da jedna publikacija koja se do sada navodila kao publikacija Hrvata u Australiji nije objavljivana ondje (Proleter). Na temelju arhivskih dokumenata izrađen je popis publikacija koje su objavljivali Hrvati u Australiji početkom 1930-ih godina te su prikazani načini provođenja i izbjegavanja cenzure.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48006119","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Umrežavanje narodnih i školskih knjižnica Primorsko-goranske županije","authors":"Ljiljana Črnjar, Lara Pavić","doi":"10.30754/vbh.65.1.942","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.942","url":null,"abstract":"Cilj. Prikazati sve aspekte rada Županijske matične razvojne službe Gradske knjižnice Rijeka na informatizaciji i umrežavanju narodnih i školskih knjižnica Primorsko-goranske županije dugog više od desetljeća, s ciljem standardiziranja i ujednačavanja stručnog rada. \u0000Pristup/metodologija. Polazišna je točka analiza pokazatelja informatiziranosti narodnih i školskih knjižnica u 2009. godini kao uporište za plansko i postupno umrežavanje koje će uslijediti sljedećih dvanaest godina. Tema se obrazlaže s aspekta zakonskih zadaća županijske matične narodne knjižnice vezanih uz umrežavanje, suradnju s osnivačima, knjižnicama i knjižničarima, školama te održivosti projekta, metoda i sadržaja stručnog rada tijekom i nakon postupka umrežavanja, postignutih rezultata, kao i recentnog početka daljnjeg funkcionalnog povezivanja kroz novi projekt. \u0000  \u0000Rezultati. Najznačajniji su rezultati projekta izrazito visok postotak umreženosti narodnih i školskih knjižnica, skupni katalog Primorsko-goranske županije, sustavan i kontinuiran razvoj knjižnica na matičnom području, savjetodavno praćen i podupiran od strane županijske matične razvojne službe te kontinuirana edukacija i povećanje profesionalnih kompetencija knjižničara kroz stručnu komunikaciju unutar mreže knjižnica. \u0000Originalnost/vrijednost. Predstavljen višegodišnji projekt umrežavanja narodnih i školskih knjižnica u okviru nadležnosti županijske matične razvojne službe može poslužiti kao model izgradnje jedinstvene knjižnične mreže u sredinama gdje to još nije postignuto.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49573032","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Bibliobusna služba Knjižnica grada Zagreba u godini osnutka i četrdeset pet godina kasnije","authors":"Tamara Kolić, Nika Čabrić, Sara Semenski","doi":"10.30754/vbh.65.1.946","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.946","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj rada jest prikazati početak djelovanja Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba koja je osnovana 1976. godine te njezina djelovanja u 2021. godini, odnosno četrdeset i pet godina kasnije na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Od osnutka do danas Bibliobusna služba promijenila je nekoliko vozila, djelatnika, bibliobusnih stajališta, obnovila knjižnični fond, promijenila način rada i pružanja knjižničnih usluga te općenito osuvremenila programa rada u skladu sa suvremenim IFLA-inim Smjernicama za pokretne knjižnice (2011), no jedno je ostalo isto – rad s članovima na bibliobusnim stajalištima svaka dva tjedna u isto vrijeme na istom mjestu. \u0000Pristup/metodologija. U radu se donosi prikaz djelovanja Bibliobusne službe u vrijeme osnivanja, 1976. godine te prikaz njezina djelovanja u 2021. godini, godini koju su obilježila brojna virtualna događanja. Podaci su prikupljeni u arhivi Bibliobusne službe, na mrežnim stranicama Knjižnica grada Zagreba te iz stručnih i drugih radova o Bibliobusnoj službi Knjižnica grada Zagreba. \u0000Rezultati. Prikaz djelovanja Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba u godinama 1976. i 2021. ukazuje na niz promjena tijekom 25 godina. Pokazalo se da se program rada odvija u skladu sa suvremenim IFLA-inim Smjernicama za pokretne knjižnice i na temelju društvenih i demografskih promjena u lokalnoj sredini, informatizacije knjižničnog sustava i modernizacije informatičke opreme Bibliobusne službe te u suradnji  s brojnim ustanovama i udrugama. Ukazuje se i na ono što je ostalo isto i jednako važno – rad s članovima na bibliobusnim stajalištima prema precizno utvrđenom planu i programu rada. \u0000Društveni značaj. Društveni značaj očituje se u vrijednosti Bibliobusne službe za lokalnu zajednicu. Promicanje jednakopravnosti u pružanju najprilagodljivije knjižnične usluge povećavanjem mogućnosti pristupa istima prema potrebama promjenjivog stanovništva bez obzira na mjesto stanovanja ideja je vodilja svake bibliobusne službe, pa tako i Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba. \u0000Originalnost/vrijednost. Rad je doprinos malobrojnoj objavljenoj stručnoj literaturi o djelovanju Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba, osobito o njezinom radu u godini osnivanja 1976. i četrdeset i pet godina kasnije, u 2021. godini te bi mogao biti polazište za daljnja iscrpnija istraživanja i analize.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43631249","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Književnoumjetnička djela u okviru folksonomija i tradicionalnih knjižničnih sustava za sadržajno označivanje","authors":"Tihana Lončarić","doi":"10.30754/vbh.64.2.907","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.64.2.907","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada predstaviti istraživanje korisničkog označivanja književnoumjetničkih tekstova. Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja osobitosti folksonomijskoga pristupa označivanju književnosti i tematske informativnosti korisničkih oznaka dodijeljenih književnoumjetničkim djelima te radi njihove usporedbe s oznakama iz knjižničnih kataloga i predstavljanja potencijala folksonomija u poboljšanju tradicionalnog pristupa označivanju lijepe književnosti. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. U prvom su dijelu rada predstavljeni osnovni teorijski elementi sadržajnoga označivanja iz perspektive knjižnične klasifikacije, predmetne obrade i korisničkoga označivanja. U drugom dijelu rada prikazani su rezultati istraživanja korisničkih oznaka koje je provedeno u dvije faze – analiza korpusa korisničkih oznaka na lingvističkoj, funkcionalnoj i značenjskoj razini te usporedba istih s predmetnim odrednicama prikupljenima iz mrežnih kataloga knjižnica. \u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su veću tematsku informativnost korisničkih oznaka od predmetnica koje dodjeljuju predmetni stručnjaci i da mogu poslužiti kao dobar temelj za unapređenje tradicionalnih sustava za sadržajno označivanje književnoumjetničkih djela. \u0000Ograničenja. Istraživački je dio rada proveden na temelju autoričina odabira određenih književnoumjetničkih djela te prikupljanja korpusa oznaka iz mrežnih kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba, Kongresne knjižnice u Washingtonu te iz mrežnog sustava LibraryThing. \u0000Praktična primjena. Istraživanje može poslužiti kao početni korak za daljnja proučavanja problematike sadržajnog označivanja književnih djela u knjižničnim sustavima te kao prvi korak prema njihovom poboljšanju radi pružanja što kvalitetnijih rezultata pretraživanja književnoumjetničkih tekstova. \u0000Društveni značaj. Rezultati istraživanja impliciraju mogućnost uključivanja nestručne čitateljske zajednice i njihovog izravnog doprinosa u razvoj knjižničnih sustava. \u0000Originalnost. Rad predstavlja istraživanje koje prvi put na jednom mjestu prikazuje usporedbu korisničkih oznaka za prozna, dramska i pjesnička književnoumjetnička djela s predmetnim odrednicama iz knjižničnih kataloga. \u0000*Rad je nastao na temelju diplomskog rada Tihane Lončarić koji je napisan pod naslovom Korisničko označivanje književnoumjetničkih djela pod mentorskim vodstvom dr. sc. Sonje Špiranec. Rad je obranjen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47535562","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Uloga opisa vodenih znakova pri obradi stare i rijetke građe","authors":"Marijana Tomić, Laura Grzunov","doi":"10.30754/vbh.64.2.826","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.64.2.826","url":null,"abstract":"Cilj i svrha. Rezultati istraživanja vodenih znakova mogu značajno pridonijeti opisu stare i rijetke građe, npr. datirati nedatirane rukopise, pomoći pri određivanju bibliografskog formata, identificirati razdoblje i mjesto (pre)uveza i sl., ali i omogućiti bolje razumijevanje konteksta proizvodnje i dijela životnog ciklusa stare i rijetke građe. Cilj je ovoga rada prikazati ulogu filigranologije u opisu stare i rijetke građe u svrhu prijedloga bilježenja podataka o vodenim znakovima pri opisu stare i rijetke građe u hrvatskim katalozima. \u0000Pristup /Metodologija. U radu je prikazan pregled literature iz područja uloge filigranologije u bibliografiji i opisu stare i rijetke građe te provedena sadržajna analiza kataloga stare i rijetke građe koji u opisima bilježe podatak o vodenom znaku kako bi se s jedne strane pružio uvid u primjere dobre prakse, a s druge strane uočile prednosti bilježenja tih podataka u katalozima. U radu se predstavlja model povezivanja kataloga rukopisa i kataloga vodenih znakova koji je osmišljen i primjenjuje se u sklopu projekta “Pisana baština”. \u0000Rezultati ovog rada ogledaju se u boljem razumijevanju uloge vodenog znaka u opisu stare i rijetke građe te argumentiranju prednosti uključivanja tih podataka u opis stare i rijetke građe u hrvatskim katalozima. U radu je predložen način navođenja podataka o vodenim znakovima u opisu rukopisa i stare knjige kakav se primjenjuje u sklopu projekta “Pisana baština”, a koji omogućuje kontekstualizaciju podataka o pisanoj baštini i istraživanja pisane baštine uz uporabu digitalnih metoda i alata. \u0000Ograničenja Model povezivanja kataloga rukopisa i kataloga vodenih znakova prikazan u ovom radu primijenjen je na korpusu glagoljskih rukopisa i vodenih znakova pronađenih u glagoljskim rukopisima. U daljnjim fazama istraživanja valjalo bi ga primijeniti na druge vrste rukopisa i starih knjiga. \u0000Originalnost/vrijednost ovog rada je u ukazivanju na važnost bilježenja podataka o vodenim znakovima u opis rukopisa i stare tiskane građe jer to pridonosi dataciji nedatiranih vrijednih starih i rijetkih knjiga, boljem poznavanju i razumijevanju uzusa proizvodnje rukopisa i stare tiskane građe, ali i rasvjetljuje druga pitanja o povijesti knjige i nakladništva.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45066246","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Poticanje čitanja kod studenata kao jedna od zadaća suvremenih visokoškolskih knjižnica","authors":"Zorica Antulov","doi":"10.30754/vbh.64.2.866","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.64.2.866","url":null,"abstract":"Cilj. Uloga čitanja za emocionalni i intelektualni napredak mlade osobe neupitna  je te je stoga prepoznata i kao česta tema znanstvenih i stručnih radova koji se bave čitanjem kod mladih, skupine u koju pripada i većina studenata. Cilj je rada ukazati   na važnost poticanja navika čitanja kod studenata, neovisno pritom o svrsi čitanja, i na ulogu koju u postizanju većeg stupnja razumijevanja pročitanog teksta u studentskoj populaciji imaju visokoškolske knjižnice. Osobito se želi naglasiti važnost poticanja rekreativnog čitanja koje se na akademskoj razini često nepravedno zanemaruje. \u0000Metoda. Proučavanjem radova pisanih na temu čitanja kod mladih, kao i radova koji se izravno ili neizravno dotiču teme čitanja kod studentske populacije i usporedbom dosadašnjih spoznaja o toj temi, dolazi se do određenih zaključaka analiziranih i sintetiziranih u ovom tekstu. \u0000Rezultati. Iznimna korist koju za cjeloviti razvoj osobe donosi viši stupanj čitateljske pismenosti prepoznata je i kada se radi o studentskoj populaciji. Takav stupanj pismenosti postiže se tek učestalim čitanjem kvalitetnih tekstova, neovisno radi li se    o tekstovima obrazovnog karaktera ili pak tekstovima za razonodu. Pa ipak, unatoč ili upravo zbog njihove usmjerenosti na podupiranje odgojno-obrazovnog i znanstveno-istraživačkog rada matične ustanove, uloga visokoškolskih knjižnica u poticanju čitanja je poprilično marginalizirana. Štoviše, kad je riječ o rekreativnom čitanju ponekad je i svjesno nepravedno zapostavljena. Budući da je viši stupanj rekreativnog čitanja, između ostalih dobrobiti koje donosi, povezan i s boljim akademskim uspjehom studenata, pojedine visokoškolske knjižnice s vremenom postaju otvorene prema toj svojoj ulozi: osmišljavaju kreativne načine poticanja čitanja kod studenata, kao i puteve k razvijanju vještina potrebnih za razumijevanje pročitanog teksta. \u0000Originalnost/Vrijednost. Zbog pozitivnog utjecaja čitanja na intelektualni i emocionalni razvoj mlade osobe, u domaćoj stručnoj literaturi opravdano nailazimo na veći broj radova na tu temu. Kroz ukazivanje na izniman doprinos koji za intelektualni razvoj studenata, a time i kvalitetu znanstvenog rada same ustanove, radom na poticanju čitanja mogu dati visokoškolske knjižnice, ovaj se rad pridružuje spomenutoj grupi radova iznimno vrijedne i osjetljive tematike.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47900622","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Katalogizacija razglednica prema ISBD-u","authors":"Damir Sablić, A. Barbarić","doi":"10.30754/vbh.64.2.867","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.64.2.867","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada teorijski i kroz primjere prikazati katalogizaciju razglednica i njihovih digitalnih reprodukcija po ISBD-u. \u0000Pristup/metodologija. U radu se redom prolaze skupine ISBD-a i objašnjava njihova primjena na razglednice i njihove digitalne reprodukcije putem triju izabranih primjera. \u0000Rezultati. Ukazivanje na primjenjivost i dostatnost odredbi ISBD-a na kataložni opis razglednica i njihovih digitalnih reprodukcija. \u0000Praktična primjena. Da bi razglednice bile dostupne u katalogu, nužno ih je katalogizirati, a da bi se znatno povećala vidljivost i dostupnost javnosti, poželjno ih je digitalizirati i digitalnu reprodukciju objaviti na mrežnim stranicama knjižnice, pri čemu odgovarajući kataložni zapisi omogućuju identifikaciju jedinice građe. \u0000Društveni značaj. Starije razglednice koje potječu iz vremena kad fotografija zbog nedostupnosti i visoke cijene opreme nije bila masovno raširena imaju dokumentarnu vrijednost s raznih aspekata, poput arhitekture, urbanizma i tiskarstva, a novije razglednice mogu imati promotivno-turističku funkciju. I starije i novije razglednice mogu biti umjetnički vrijedne. Da bi te funkcije razglednica došle do izražaja, nužno ih je učiniti dostupnima javnosti, čemu doprinosi njihova zastupljenost u katalozima te digitalizacija i dostupnost digitalnih reprodukcija na mrežnim stranicama ustanova u čijem su posjedu. \u0000Originalnost/vrijednost. Doprinos raspravi o načinima katalogizacije vizualne građe. \u0000*Rad je nastao na temelju diplomskog rada studenta Damira Sablića, napisanog pod naslovom Kataložna obrada razglednica po ISBD-u i Dublin Coreu s primjerima iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Knjižnica grada Zagreba pod mentorskim vodstvom Ane Barbarić. Rad je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu 2020. godine.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43431319","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}