Vjesnik Bibliotekara Hrvatske最新文献

{"title":"Pružanje pomoći studentima u procesu traženja informacija kao usluga visokoškolskih knjižnica u Republici Hrvatskoj","authors":"Dora Rubinić","doi":"10.30754/vbh.65.1.939","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.939","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je istražiti usluge pružanja pomoći studentima u traženju informacija u hrvatskim visokoškolskim knjižnicama, osobito u fakultetskim i sveučilišnim knjižnicama, i načine na koje knjižničari pružaju takvu pomoć studentima u procesu traženja informacija pri obavljanju zadataka određenih nastavom koji zahtijevaju traženje i korištenje informacija. \u0000Pristup/metodologija. U prvom je dijelu rada dan teorijski pregled koncepata vezanih uz područje pružanja pomoći studentima u procesu traženja informacija – informacijskih usluga visokoškolskih knjižnica i uloge knjižničara u pružaju pomoći studentima u procesu traženju informacija. U drugom dijelu rada prikazani su rezultati istraživanja pružanja pomoći studentima u traženja informacija u sveučilišnim i fakultetskim knjižnicama u RH, koji su dobiveni na temelju triju metoda – intervjua, opažanja i ankete. \u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da u sveučilišnim i fakultetskim knjižnicama u RH postoje raznovrsne usluge i aktivnosti pružanja pomoći studentima u traženju informacija – upućivanje studenata, poučavanje studenata o traženju informacija, savjetovanje pri traženju informacija te tzv. dvojni način pružanja pomoći. Kao najučestaliji način pokazala se pomoć knjižničara uz pasivnu prisutnost studenta koja je u suprotnosti sa suvremenim preporukama o pružanju pomoći u akademskom kontekstu, gdje je u fokusu aktivno sudjelovanje studenta pri traženju informacija. U radu se opisuju načini pružanja pomoći i oblici vođenja studenta u procesu traženja informacija. \u0000Praktična primjena. Sadržaj ovoga članka može pomoći knjižničarima u razumijevanju i pružanju pomoći studentima u traženju informacija kao i planiranju razvoja informacijskih usluga u visokoškolskim knjižnicama. \u0000Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje donosi pregled usluga pružanja pomoći studentima u procesu traženja informacija u sveučilišnim i fakultetskim knjižnicama u RH, koji dosad nije postajao. Istraživanje je specifično i po tome što se pružanje pomoći studentima sagledava u kontekstu procesa traženja informacija kao dijela akademskog obrazovnog procesa. \u0000Rad je nastao na temelju doktorskog rada Dore Rubinić koji je napisan pod naslovom Pružanje pomoći studentima u procesu traženja informacija: modaliteti sudjelovanja knjižničara pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Ivanke Stričević. Disertacija je obranjena na Sveučilištu u Zadru 2021. godine.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46561134","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Ljudsko informacijsko ponašanje: kritička analiza ključnih koncepata i modela","authors":"Indira Kasapović","doi":"10.30754/vbh.65.1.928","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.928","url":null,"abstract":"Cilj. Ovaj rad teži prikazati dominantna tumačenja informacijskog ponašanja i utvrditi nesuglasice i prijepore u konceptualizaciji ključnih pojmova u polju te proširiti diskurs o fenomenu informacijskog ponašanja. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Članak analizira definicije i modele nekih od najutjecajnijih autora u području informacijskog ponašanja i ukazuje na terminološke nedoumice i probleme u definiranju ključnih koncepata. Predlaže alternativni pristup za poboljšanje konceptualizacije i modela o ljudskom informacijskom ponašanju. Članak također utvrđuje nedovoljno istražene teme koje su vrijedne proučavanja. \u0000Rezultati. Konceptualizacija ključnih pojmova koji se odnose na informacijsko ponašanje intenzivno se razvija i mijenja tijekom vremena. Unatoč značajnom porastu literature, još uvijek nedostaje konsenzus o terminološkim problemima iza kojih se ponekad kriju dublje paradigmatske dileme. I dalje se osjeća potreba za kohezivnom teorijom, preciznijim definiranjem i sveobuhvatnijim modelima te proširenjem fokusa s individualnog i kognitivnog na holistički pristup koji suštinski uključuje društvene i kulturalne čimbenike informacijskog ponašanja. \u0000Originalnost/vrijednost: Članak pridonosi sveobuhvatnijem razumijevanju fenomena informacijskog ponašanja koje će olakšati dizajniranje budućih istraživanja. \u0000Ograničenja: Rad koristi selektivni pregled literature.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41963387","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Odabiranje izvora informacija potrebnih u svakodnevnim životnim situacijama","authors":"Alica Kolarić, Ivanka Stričević","doi":"10.30754/vbh.65.1.934","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.934","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada predstaviti istraživanje o načinu na koji adolescenti odabiru izvore informacija koje su im potrebne u svakodnevnim životnim situacijama. Rezultati daju uvid u kriterije kojima se adolescenti vode pri odabiru izvora. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Pristup je istraživanju dominantno induktivan i interpretativan, a sekvencijalni slijed istraživanja uključuje tri faze. Rezultati predstavljeni u radu nastali su na temelju podataka prikupljenih u trećoj fazi istraživanja, u individualnim intervjuima u kojima je sudjelovalo 18 učenika. \u0000Rezultati. Ispitanici se pri odabiru izvora vode kriterijima koji se grupiraju u četiri tipa: (1) kriteriji koji su povezani s kredibilitetom i kognitivnim autoritetom izvora, (2) kriteriji koji izražavaju kvalitetu odnosa osobnog izvora i osobe koja traži informacije, \u0000(3) kriteriji koji odražavaju namjeru da se osigura dostupnost i jednostavno, brzo i lako stjecanje informacija te (4) kriteriji koji vode stjecanju informacija u formatima koji  su privlačni i lako razumljivi. Jedino vođenje kriterijima prvog tipa pri odabiru izvora informacija jamči da odabrani izvor pruža kvalitetne informacije. \u0000Ograničenja. Rezultati izražavaju stajališta i ponašanja ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju i ne predstavljaju populaciju koja nije obuhvaćena srednjoškolskim obrazovanjem. \u0000Praktična primjena. Spoznaje dobivene istraživanjem primjenjive su u osmišljavanju programa informacijskog opismenjavanja mladih te edukacije za donošenje informiranih odluka u svakodnevnom životu. \u0000Originalnost/vrijednost. Rad donosi nove spoznaje o kriterijima koje adolescenti koriste pri odabiru izvora informacija te ih stavlja u kontekst dosadašnjih istraživanja. Istraživanje obuhvaća informacijsko ponašanje adolescenata u svakodnevnom životu, što je nedovoljno istražena tema u Republici Hrvatskoj. \u0000Rad je nastao na temelju disertacije pod nazivom Understanding adolescent information behav   ior from the perspective of informed decision making process, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivanke Stričević i komentorstvom dr. sc. Colleen Cool, prof. emerite te je obranjena na Sveučilištu u Zadru 2020. godine.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46003680","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Poticanje čitanja u Knjižnicama grada Zagreba kroz dječji žiri nagrade “Grigor Vitez”","authors":"Isabella Mauro","doi":"10.30754/vbh.65.1.938","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.938","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada predstavljanje djelovanja Dječjeg žirija Nagrade „Grigor Vitez“ koji organizira Hrvatski centar za dječju knjigu pri Knjižnicama grada Zagreba te poticanje čitanja kod djece starije osnovnoškolske dobi. Također teži se istaknuti važnost suradnje između knjižnice i vanjskih partnera u ostvarenju ciljeva poticanja čitanja. \u0000Pristup/metodologija. U prvom su dijelu rada, nakon uvoda u temu poticanja čitanja, predstavljeni dječji žiriji u svijetu i Hrvatskoj te programi za poticanje čitanja u Knjižnicama grada Zagreba. U drugom dijelu rada detaljno je objašnjen rad, djelovanje i važnost Dječjeg žirija u poticanju čitanja djece i mladih. \u0000Rezultati. Dječje bodovanje knjiga, njihova pismena obrazloženja i odabir najboljih knjiga otkrivaju što djeca vole i žele čitati. Izravnim biranjem dobitnika Nagrade \u0000„Ptičica“ po izboru Dječjeg žirija djeci članovima žirija pridaje se posebna važnost, kao i knjižnicama iz kojih dolaze te knjižničarima koji su ih preporučili, a dobitnicima Nagrade posebna je čast dobiti nagradu baš od djece za koju su pisali ili ilustrirali knjigu. Budući da su knjige koje nagrađuje Dječji žiri popularne i rado čitane, članovi Dječjeg žirija predstavljaju pozitivan primjer i poticaj drugoj djeci u čitanju kvalitetne literature. \u0000Praktična primjena. U Savezu društava „Naša djeca“ Hrvatske postoji vizija o proširenju Nagrade „Grigor Vitez“ kroz suradnju s knjižnicama diljem Hrvatske u organizaciji dodatnih sadržaja i programa, pa tako i Dječjeg žirija. \u0000Društveni značaj. Poticanje čitanja, razvoj kritičkog mišljenja te sloboda izražavanja djece i mladih kroz rad Dječjeg žirija izdvaja knjižnicu, njegovog organizatora, kao važan segment u izgradnji boljeg društva u cjelini. \u0000Originalnost/vrijednost. Dječji žiri Nagrade „Grigor Vitez“ jedini je dječji žiri za književnost za djecu i mlade u Hrvatskoj koji bira najbolje knjige i dodjeljuje nagrade u dvije kategorije: za tekst i ilustraciju, čime se pridaje važnost i piscu i ilustratoru književnog djela.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42659601","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Županijski obvezni primjerak u matičnim županijskim narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj","authors":"Kristina Krpan, Jasmina Kenda","doi":"10.30754/vbh.65.1.926","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.926","url":null,"abstract":"Cilj. U radu je prikazano istraživanje kojim se željelo dobiti uvid u stanje i položaj županijskog obveznog primjerka, primjenu odredbi Pravilnika o obveznom primjerku (2020) te ispitati postoji li potreba za jasnijim odredbama navedenog Pravilnika o zbirkama u koje se uvrštava županijski obvezni primjerak. \u0000Pristup/metodologija. Istraživanje je provedeno metodom anketnog upitnika anonimno u mrežnom obliku od 4. do 13. listopada 2021. godine. Upitnik je bio namijenjen isključivo županijskim matičnim narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Sadržavao je sveukupno 14 pitanja, od kojih se na pojedina pitanja moglo odgovoriti i višestrukim odabirom. Ispitivala se upoznatost ispitanika s važećim propisima koji se odnose na županijski obvezni primjerak, na koji način i što knjižnica prima obveznim primjerkom, uvrštava li te primjerke u svoj fond, uvjete pod kojima se građa daje na korištenje te mišljenje ispitanika o županijskom obveznom primjerku u pogledu izgradnje fonda, obrade i smještaja građe, obveza nakladnika te pitanjima županijskog obveznog primjerka u kontekstu zavičajnih zbirki. Zadnje je pitanje bilo jedino neobavezno i otvorenog tipa te je služilo kao mjesto gdje su ispitanici mogli ostaviti dodatan komentar. \u0000Rezultati. Rezultati ukazuju da su ispitanici upoznati s važećim pravnim propisima koji se odnose na županijski obvezni primjerak. Gotovo sve knjižnice primaju obvezni primjerak i to raznovrsnu građu, ali pritom ukazuju na problema s nakladnicima koji ne izvršavaju obvezu dostave županijskog obveznog primjerka. Iz tog razloga knjižnice ukazuju i na potrebu edukacije svih dionika o županijskom obveznom primjerku – od nakladnika do knjižnica. Županijski obvezni primjerak uvrštava se u fond knjižnica – ponegdje cjelovito, ponegdje prema stručnoj procjeni. Prema istraživanju, županijski obvezni primjerak obogaćuje fond knjižnica te korisnici traže i koriste navedenu građu. No uvjeti njegova korištenja variraju – od korištenja u prostoru knjižnice do redovne posudbe. Postoji neslaganje ispitanika u pogledu uvrštavanja županijskog obveznog primjerka u zavičajne zbirke. \u0000Originalnost/vrijednost. Rezultati provedenog istraživanja mogu poslužiti kao polazišna točka u mogućem rješavanju izazova pred kojima se nalaze županijske matične narodne knjižnice u pogledu županijskog obveznog primjerka.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42213587","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Bibliometrijska analiza Vjesnika bibliotekara Hrvatske","authors":"Franjo Pehar","doi":"10.30754/vbh.65.1.950","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.950","url":null,"abstract":"Cilj. Glavni cilj ovog rada jest istražiti ključna bibliometrijska obilježja, trendove   i obrasce povezane s publikacijskom aktivnošću, produktivnošću i suradnjom autora radova objavljenih u Vjesniku bibliotekara Hrvatske od 1950. do 2020. godine. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. U istraživanju je primjenom standardnih bibliometrijskih pokazatelja i alata provedena analiza 986 radova objavljenih u Vjesniku bibliotekara Hrvatske od 1950. do 2020. godine. \u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da je Vjesnik s 95 % radova objavljenih na hrvatskom jeziku tijekom svih analiziranih razdoblja bio i ostao časopis namijenjen hrvatskoj zajednici knjižničara i ostalih informacijskih stručnjaka. Vjesnik se tijekom proteklih 25 godina postupno transformirao iz primarno stručnog u znanstveno-stručni časopis koji objavljuje gotovo podjednak broj znanstveno-istraživačkih (44,2 %) i stručnih (47,2 %) članaka. Ujedno u časopisu svoje radove objavljuje sve veći broj autora iz akademskog okružja, nastavnika i studenata. Većina su radova objavljenih u Vjesniku jednoautorski (72,6 %), ali taj se trend od 2010. godine mijenja u korist višeautorskih radova (51,5 %), što ukazuje na jačanje specijalizacije, kulture suradnje i razvoj suradničkih mreža. \u0000Ograničenja. Nestandardiziran i neujednačen način navođenja institucionalne pripadnosti autora u časopisu i na povezanim mrežnim izvorima (Hrčak i web-sjedište VBH) zahtijevao je dosta ručnog uređivanja, što je moglo utjecati na određene pogreške. U analizi autorstva i mjerenju autorske produktivnosti moguće su pogreške u izračunu frekvencija uslijed neutvrđene promjene prezimena, najčešće kod autorica zbog udaje. \u0000Originalnost/vrijednost. Ovo je dubinsko bibliometrijsko istraživanje koje pokriva gotovo čitavo razdoblje (70 godina) izlaženja Vjesnika i analizira publikacijska obilježja časopisa, produktivnost i suradnju autora.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45380138","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Korištenje informacijsko komunikacijskih tehnologija među članovima „Matice umirovljenika grada Osijeka“","authors":"Tomislav Jakopec, Josipa Selthofer, Ines Hocenski","doi":"10.30754/vbh.65.1.920","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.920","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovog rada utvrditi koje informacijsko komunikacijske tehnologije koriste članovi Kluba umirovljenika grada Osijeka, u koje svrhe ih koriste te koliko su zainteresirani za stjecanje vještina potrebnih za pisanje u mrežnom okruženju. \u0000Metodologija. Rad donosi rezultate istraživanja provedenog anketnim upitnikom među umirovljenicima, članovima Kluba umirovljenika grada Osijeka. Istraživanje je provedeno na uzorku od 186 umirovljenika od sredine lipnja do sredine srpnja 2021. godine. Uzorak istraživanja ograničen je na specifičnu podskupinu umirovljenika, mahom mlađih umirovljenika članova Kluba. Istraživanje je propitivalo umirovljenike o poznavanju medija i novih tehnologija, mogućnostima njihova korištenja u vlastitoj životnoj okolini kao i o dosadašnjim iskustvima vezanima uz korištenje telefona, televizije, interneta, mobitela i pametnog telefona/tableta/laptopa. \u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da većina anketiranih umirovljenika ima od 60 do 70 godina. Ispitanici u svom kućanstvu posjeduju televizor i kućni telefon, a gotovo polovica ispitanika posjeduje internet i pametni telefon. Ispitanici koriste tehnologiju u svrhu pretraživanja interneta (38 %) te za čitanje vijesti na portalima (35 %). Najveći broj ispitanika ne poznaje MS Office programe, a elektronsku poštu koristi tek 6,5 %. Kada je riječ o zainteresiranosti ispitanika prema edukaciji namijenjenoj stjecanju vještina za pisanje u mrežnom okruženju, samo 17 % odgovorilo je potvrdno. \u0000Ograničenja. Budući da je uzorak istraživanja ograničen na specifičnu podskupinu umirovljenika, mahom mlađih umirovljenika članova Kluba, nije reprezentativan za cijelu populaciju umirovljenika u gradu Osijeku i u Republici Hrvatskoj. \u0000Vrijednost. Rezultati istraživanja ukazuju na koji je način potrebno provesti kvalitetne edukacije među osobama treće životne dobi. Rezultati istraživanja doprinose realizaciji projekta „Aktivna mirovina“. Primjenom takvih edukacija olakšali bi se životni uvjeti starijim osobama kao i prilagodba u današnjem digitalnom svijetu.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45332839","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Effect of professional events on competences for encouraging reading literacy","authors":"P. Vilar, Sabina Fras Popović","doi":"10.30754/vbh.65.1.945","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.945","url":null,"abstract":"Purpose: We want to determine the impact of participation in a professional event on the competences of library professionals in the field of reading literacy. We are interested to find whether professionals are more motivated to work after attending a professional event, feel more confident in working in the field of reading literacy, more connected to others and see more sense in their work, and whether participation in the event affects their work activities after the event itself. \u0000Methodology: We used a case study with a quantitative survey method to collect data. First, we analysed selected scientific and professional literature to define the concepts of motivation, self-confidence, belonging and meaning, and responsibility of an individual‘s professional development. We linked our case study to the predefined theoretical starting points. The design of the questionnaire structure was linked to the impact assessment. \u0000Results: Understanding the concepts of motivation, self-confidence, belonging and meaning is crucial in strengthening the competences of professional staff. In the first part we compare the results over a three-year period, and in the second part we use the results to determine how participation in a professional event affects the individual. Comparative results of all three events show that obtaining the necessary information positively affects self-confidence at work. The research has shown that participation in a professional event has a positive effect on motivation, belonging, meaningful work and understanding of professional and personal role. \u0000Research limitations are linked to the size of the study, as it is based on one case study, but includes a large enough sample that can indicate the starting point for a more extensive study to determine the impact of professional events on motivation, confidence, belonging and acceptance meaningful in the professional field. \u0000Originality/value: Studies of the impact of participation in professional trainings on the competences of professionals are rare, so our research is an additional incentive to argue for regular professional training and monitor the development of individual key elements (i.e. motivation, confidence, meaning, belonging) of professional competencies. The research highlights the importance of an individual‘s commitment to promoting reading literacy and building reading culture.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44945956","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Potencijal za rad mnoštva u knjižnicama i arhivima grada Zagreba","authors":"Sanja Jurković","doi":"10.30754/vbh.65.1.909","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.909","url":null,"abstract":"Cilj. Rad mnoštva (engl. crowdsourcing) kao koncept već više od desetljeća koristi se u informacijskim znanostima diljem svijeta, dok u Hrvatskoj još nije dovoljno rasprostranjen. Cilj je ovog rada istražiti je li hrvatska stručna zajednica upoznata s konceptom rada mnoštva i načinima njegove implementacije u baštinskoj struci te koliki je potencijal za pokretanje projekata tog tipa u hrvatskim knjižnicama i arhivima. \u0000Metodologija. Za izradu rada korišten je mješoviti istraživački pristup s pretežno kvantitativnim značajkama na nasumičnom uzorku od 201 korisnika i 23 djelatnika u 5 hrvatskih knjižnica i arhiva. Istraživanje je u potpunosti provedeno in situ – korisnicima su ponuđeni anketni upitnici, dok su s djelatnicima provedeni polustrukturirani intervjui u svrhu ispitivanja interesa za projekte rada mnoštva, poznavanja koncepta te iskazivanja mišljenja i potencijalnih ideja o toj temi. \u0000Rezultati. Prema analizi odgovora, korisnici nisu upoznati s izrazom „rad mnoštva“ i njegovim značenjem, ali su većinom pozitivnog mišljenja o takvim projektima nakon kratkog objašnjenja. Vidljiv je i interes za sudjelovanje u projektima rada mnoštva koje \u0000bi provela ustanova čije usluge koriste, osobito za sudjelovanje u svrhovito oblikovanim igrama i projektima transkripcije i/ili ispravljanja odabranog teksta. Rezultati su pokazali da, osim među korisnicima kao potencijalnim volonterima, postoji i zainteresiranost djelatnika kao potencijalnih organizatora projekata rada mnoštva, ali uz izraženu zabrinutost o kvaliteti rezultata takvog rada, odnosno uz naglasak na nužnosti nadzora rada i rezultata kao uvjeta za uspjeh projekta. Jedan od zaključaka istraživanja jest i da je potencijalni projekt rada mnoštva potrebno planirati sa sadržajem i vrstom aktivnosti koji bi bili privlačni ciljanoj skupini korisnika volontera, a za ciljanu skupinu treba birati entuzijastične i aktivne korisnike koji su pokazali interes za sudjelovanje u raznim aktivnostima i projektima ustanove. \u0000Ograničenja. Istraživanje je provedeno na području grada Zagreba i, iako je provedeno u većem broju arhiva i knjižnica grada, rezultati se ne mogu generalno primijeniti i na ostale gradove Hrvatske. Stoga se predlaže daljnje istraživanje potencijala i mogućnosti implementacije rada mnoštva u različitim krajevima Hrvatske. \u0000Originalnost. Rad donosi nov uvid u potencijal za provedbu projekata rada mnoštva u Hrvatskoj na temelju rezultata istraživanja provedenog među korisnicima i djelatnicima knjižnica i arhiva grada Zagreba s naglaskom na njihovu zainteresiranost za sudjelovanje i organiziranje takvih i sličnih aktivnosti. \u0000Rad je dorađena inačica diplomskog rada Rad mnoštva u baštinskim ustanovama koji je obranjen u svibnju 2020. godine na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet u Zagrebu, pod mentorstvom doc. dr. sc. Tomislava Ivanjka i prof. dr. sc. Hrvoja Stančića.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46159894","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju","authors":"Snježana Stanarević Katavić, Antonela Čepčar, Boris Badurina","doi":"10.30754/vbh.65.1.936","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.936","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi stavove i iskustva knjižničara zaposlenih u narodnim knjižnicama o ulozi narodnih knjižnica u suočavanju s informacijskim poremećajem te s dezinfodemijom vezanom uz bolest COVID-19. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik koja je sadržavao pitanja zatvorenog i otvorenog tipa. Upitnik je distribuiran svim narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. \u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da su ispitanici, knjižničari zaposleni u narodnim knjižnicama, u velikoj većini zainteresirani za problematiku informacijskog poremećaja te za dodatnu edukaciju o istom. Gotovo polovica ispitanika svoju je pripremljenost za organiziranje i provođenje programa edukacije korisnika o dezinformacijama ocijenila niskom. Velika većina ispitanika slaže se s tvrdnjom da narodne knjižnice trebaju sudjelovati u suočavanju s informacijskim poremećajem te da u istom mogu pridonijeti, međutim stavovi o konkretnim načinima i odgovornostima u suočavanju s informacijskim poremećajem pokazuju razjedinjenost. Mišljenja ispitanika o tome koje su ključne prepreke uključivanju narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem ukazuju na petnaest specifičnih problema među kojima se ističu needuciranost knjižničara, čuvanje percepcije knjižnice kao ideološki neutralnog mjesta, nezainteresiranost korisnika te različiti infrastrukturni problemi. \u0000Originalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose stavovi knjižničarske zajednice u Republici Hrvatskoj o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju. Rad otvara pitanja o izazovima aktivnog uključivanja narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem, među kojima se ističu stručne kompetencije knjižničara te etički principi pružanja informacijskih usluga. \u0000  \u0000Rad je napisan na temelju diplomskog rada Antonele Čepčar „Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u (dez)infodemiji“ obranjenog na Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku pod mentorstvom doc. dr. sc. Snježane Stanarević Katavić i izv. prof. dr. sc. Borisa Badurine. Zbog znatnih izmjena koje su učinjene u odnosu na diplomski rad u pregledu literature, dijelu analize rezultata te raspravi i zaključku, koautori su usuglasili raspored autorstva kako stoji.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49565706","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}