Snježana Stanarević Katavić, Antonela Čepčar, Boris Badurina
{"title":"让图书管理员陷入信息混乱","authors":"Snježana Stanarević Katavić, Antonela Čepčar, Boris Badurina","doi":"10.30754/vbh.65.1.936","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi stavove i iskustva knjižničara zaposlenih u narodnim knjižnicama o ulozi narodnih knjižnica u suočavanju s informacijskim poremećajem te s dezinfodemijom vezanom uz bolest COVID-19. \nPristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik koja je sadržavao pitanja zatvorenog i otvorenog tipa. Upitnik je distribuiran svim narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. \nRezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da su ispitanici, knjižničari zaposleni u narodnim knjižnicama, u velikoj većini zainteresirani za problematiku informacijskog poremećaja te za dodatnu edukaciju o istom. Gotovo polovica ispitanika svoju je pripremljenost za organiziranje i provođenje programa edukacije korisnika o dezinformacijama ocijenila niskom. Velika većina ispitanika slaže se s tvrdnjom da narodne knjižnice trebaju sudjelovati u suočavanju s informacijskim poremećajem te da u istom mogu pridonijeti, međutim stavovi o konkretnim načinima i odgovornostima u suočavanju s informacijskim poremećajem pokazuju razjedinjenost. Mišljenja ispitanika o tome koje su ključne prepreke uključivanju narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem ukazuju na petnaest specifičnih problema među kojima se ističu needuciranost knjižničara, čuvanje percepcije knjižnice kao ideološki neutralnog mjesta, nezainteresiranost korisnika te različiti infrastrukturni problemi. \nOriginalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose stavovi knjižničarske zajednice u Republici Hrvatskoj o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju. Rad otvara pitanja o izazovima aktivnog uključivanja narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem, među kojima se ističu stručne kompetencije knjižničara te etički principi pružanja informacijskih usluga. \n \nRad je napisan na temelju diplomskog rada Antonele Čepčar „Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u (dez)infodemiji“ obranjenog na Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku pod mentorstvom doc. dr. sc. Snježane Stanarević Katavić i izv. prof. dr. sc. Borisa Badurine. Zbog znatnih izmjena koje su učinjene u odnosu na diplomski rad u pregledu literature, dijelu analize rezultata te raspravi i zaključku, koautori su usuglasili raspored autorstva kako stoji.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju\",\"authors\":\"Snježana Stanarević Katavić, Antonela Čepčar, Boris Badurina\",\"doi\":\"10.30754/vbh.65.1.936\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Cilj. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi stavove i iskustva knjižničara zaposlenih u narodnim knjižnicama o ulozi narodnih knjižnica u suočavanju s informacijskim poremećajem te s dezinfodemijom vezanom uz bolest COVID-19. \\nPristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik koja je sadržavao pitanja zatvorenog i otvorenog tipa. Upitnik je distribuiran svim narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. \\nRezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da su ispitanici, knjižničari zaposleni u narodnim knjižnicama, u velikoj većini zainteresirani za problematiku informacijskog poremećaja te za dodatnu edukaciju o istom. Gotovo polovica ispitanika svoju je pripremljenost za organiziranje i provođenje programa edukacije korisnika o dezinformacijama ocijenila niskom. Velika većina ispitanika slaže se s tvrdnjom da narodne knjižnice trebaju sudjelovati u suočavanju s informacijskim poremećajem te da u istom mogu pridonijeti, međutim stavovi o konkretnim načinima i odgovornostima u suočavanju s informacijskim poremećajem pokazuju razjedinjenost. Mišljenja ispitanika o tome koje su ključne prepreke uključivanju narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem ukazuju na petnaest specifičnih problema među kojima se ističu needuciranost knjižničara, čuvanje percepcije knjižnice kao ideološki neutralnog mjesta, nezainteresiranost korisnika te različiti infrastrukturni problemi. \\nOriginalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose stavovi knjižničarske zajednice u Republici Hrvatskoj o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju. Rad otvara pitanja o izazovima aktivnog uključivanja narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem, među kojima se ističu stručne kompetencije knjižničara te etički principi pružanja informacijskih usluga. \\n \\nRad je napisan na temelju diplomskog rada Antonele Čepčar „Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u (dez)infodemiji“ obranjenog na Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku pod mentorstvom doc. dr. sc. Snježane Stanarević Katavić i izv. prof. dr. sc. Borisa Badurine. Zbog znatnih izmjena koje su učinjene u odnosu na diplomski rad u pregledu literature, dijelu analize rezultata te raspravi i zaključku, koautori su usuglasili raspored autorstva kako stoji.\",\"PeriodicalId\":39078,\"journal\":{\"name\":\"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske\",\"volume\":\" \",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2022-05-09\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.936\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"Social Sciences\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.936","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
目标本研究的目的是建立国家图书馆工作人员对公共图书馆在面对信息障碍和与新冠肺炎疾病相关的障碍时的作用的看法和经验。访问/方法/设计。出于研究目的，使用了一份包含封闭式和开放式问题的网络问卷。审讯者被分发给克罗地亚共和国的所有国家图书馆。后果Rezultati istraživanja pokazuju da su ispitanici，knjižničari zaposleni u narodnim knjžnicama，u velikoj većini zainteresirani za problematiku informationjskog poremećaja te za dodatnu edukaciju o istom。近一半的受试者准备组织和实施低水平的用户障碍教育计划。大多数受访者同意公共图书馆在面对信息混乱时应该参与进来，他们可以以同样的方式做出贡献的说法，但对面对信息混乱的具体方式和责任的看法显示出多样性。研究人员对在信息混乱的情况下纳入公共图书馆的主要障碍的意见表明，存在15个具体问题，即对图书馆的需求、对图书馆作为意识形态中立场所的看法的维持、对用户的忽视以及各种基础设施问题。创意/价值。这是克罗地亚共和国图书馆界首次就公共图书馆在信息混乱中的作用发表意见。这项工作提出了一个问题，即面对信息混乱，公共图书馆积极参与的挑战，这突出了图书馆的专业知识和信息服务的道德原则。这部作品是根据AntonelČepčar的外交作品撰写的，“让一名图书馆员了解人民图书馆在信息社会中的作用”，该作品在奥西耶卡的J.J.Strossmayer大学由Snow Stanarevic Katavic博士和sc博士主持辩护。Borisa Badurine。由于外交文献工作、部分结果分析、辩论和结论发生了实质性变化，合著者同意了威权主义者的草案。
Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju
Cilj. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi stavove i iskustva knjižničara zaposlenih u narodnim knjižnicama o ulozi narodnih knjižnica u suočavanju s informacijskim poremećajem te s dezinfodemijom vezanom uz bolest COVID-19.
Pristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik koja je sadržavao pitanja zatvorenog i otvorenog tipa. Upitnik je distribuiran svim narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da su ispitanici, knjižničari zaposleni u narodnim knjižnicama, u velikoj većini zainteresirani za problematiku informacijskog poremećaja te za dodatnu edukaciju o istom. Gotovo polovica ispitanika svoju je pripremljenost za organiziranje i provođenje programa edukacije korisnika o dezinformacijama ocijenila niskom. Velika većina ispitanika slaže se s tvrdnjom da narodne knjižnice trebaju sudjelovati u suočavanju s informacijskim poremećajem te da u istom mogu pridonijeti, međutim stavovi o konkretnim načinima i odgovornostima u suočavanju s informacijskim poremećajem pokazuju razjedinjenost. Mišljenja ispitanika o tome koje su ključne prepreke uključivanju narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem ukazuju na petnaest specifičnih problema među kojima se ističu needuciranost knjižničara, čuvanje percepcije knjižnice kao ideološki neutralnog mjesta, nezainteresiranost korisnika te različiti infrastrukturni problemi.
Originalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose stavovi knjižničarske zajednice u Republici Hrvatskoj o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju. Rad otvara pitanja o izazovima aktivnog uključivanja narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem, među kojima se ističu stručne kompetencije knjižničara te etički principi pružanja informacijskih usluga.
Rad je napisan na temelju diplomskog rada Antonele Čepčar „Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u (dez)infodemiji“ obranjenog na Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku pod mentorstvom doc. dr. sc. Snježane Stanarević Katavić i izv. prof. dr. sc. Borisa Badurine. Zbog znatnih izmjena koje su učinjene u odnosu na diplomski rad u pregledu literature, dijelu analize rezultata te raspravi i zaključku, koautori su usuglasili raspored autorstva kako stoji.
求助内容：
应助结果提醒方式：
京公网安备 11010802042870号
