Vjesnik Bibliotekara Hrvatske最新文献

{"title":"Zašto odlaze koji odlaze, zašto ostaju koji ostaju?","authors":"Ivan Tokić","doi":"10.30754/vbh.67.2.1209","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1209","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj rada jest ukazati na stavove i motivaciju knjižničara za rad na poslovima u informacijsko-referalnoj službi, kao i na uzroke njihova zadovoljstva, odnosno nezadovoljstva specifičnim radom u toj važnoj korisničkoj službi.\u0000Pristup/metodologija. Istraživanje je provedeno u dvije velike knjižnice, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te u Gradskoj knjižnici u Zagrebu. Obje knjižnice imaju knjižničare koji obavljaju specijalizirane poslove i posebnu organizacijsku jedinicu koja se bavi poslovima informacijske službe. Te se knjižnice međusobno razlikuju po svojim zadaćama i korisnicima te funkcionalnim, organizacijskim i ostalim obilježjima. U istraživanju su kao ispitanici sudjelovali sadašnji i bivši knjižničari koji su obavljali ili još obavljaju poslove informacijske službe i to po 20-ak knjižničara u svakoj knjižnici. Korištena je metoda ankete.\u0000Rezultati. Rad donosi pregled rezultata istraživanja o razlozima rada u informacijskoj službi, odnosno napuštanja tog radnog mjesta, kao i stavove spram tog rada. Dobiveni rezultati upućuju na podijeljene stavove knjižničara prema radu u informacijskoj službi i to između onih koji su po vlastitoj volji napustili službu i onih koji po vlastitoj volji ostaju raditi u njoj. Ti se stavovi razlikuju u gledanju na stručnu vrijednost posla u informacijskoj službi i radnom angažmanu knjižničara u njoj. Većina ispitanika slaže se da taj posao trebaju obavljati kompetentne osobe s visokom stručnom spremom, iako na jednostavnije upite korisnika mogu odgovarati i osobe niže stručne spreme, obučene za rad s korisnicima. Usto jedan broj onih koji su napustili knjižnicu ocjenjuje da je to posao na kojem se ne radi mnogo, dok većina onih koji i dalje rade ocjenjuju da je riječ o poslu na kojem se mnogo radi.\u0000Praktična primjena. Rezultati istraživanja omogućuju rukovoditeljima knjižnica stjecanje uvida u motivaciju za rad knjižničara koji rade u informacijskoj službi. Rad doprinosi boljem razumijevanju razloga onih koji žele napustiti tu vrstu posla, ali i onih koji žele raditi taj posao.\u0000Originalnost/vrijednost. Vrijednost ovog rada je da se prvi put u hrvatskoj knjižničarskoj zajednici anketom ispituje motivacija za rad knjižničara koji obavljaju poslove u informacijskoj službi.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141822554","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Studentska perspektiva uloge knjižničara u procesu traženja informacija","authors":"Dora Rubinić","doi":"10.30754/vbh.67.2.1194","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1194","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je dobiti dublji uvid u fenomen pružanja pomoći studentima u traženju informacija iz perspektive studenata kao knjižničnih korisnika koji se knjižničarima obraćaju za pomoć pri obavljanju zadataka određenih nastavom koji zahtijevaju traženje i korištenje informacija.\u0000Pristup/metodologija. Prikazani su rezultati istraživanja provedenog metodom polustrukturiranog intervjua s 20 studenata prijediplomskih i diplomskih studija s pet hrvatskih sveučilišta. Fokus je na fenomenu pomoći u traženju informacija koji se promatra iz studentske perspektive koristeći primarno fenomenografiju kao istraživački pristup. Osim studentskog doživljaja pomoći u traženju informacija, istražuje se studentska perspektiva važnosti procesa traženja, očekivanja od pomoći knjižničara te poteškoće s\u0000\u0000\u0000\u0000 \u0000\u0000\u0000 \u0000 \u0000\u0000\u0000\u0000 kojima se studenti susreću pri traženju informacija. Navedene perspektive čine kontekst koji je važan za razumijevanje fenomena pomoći u procesu traženja informacija.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da studenti prepoznaju važnost procesa traženja informacija te smatraju da tražeći informacije usvajaju nova znanja i vještine. Od knjižničara očekuju širok spektar pomoći – od pomoći vezane za izvore (upućivanje na izvore i relevantne radove) do pomoći vezane uz sam proces traženja informacija (poučavanje i savjetovanje pri traženju informacija). Pomoć knjižničara doživljavaju kao: (1) potporu u traženju, (2) otkrivanje (korisnih) radova, (3) „instant“ pomoć u traženju i (4) olakšavanje traženja. U radu se, nakon uvida u teorijska polazišta, predstavljaju dobivene kategorije percepcija i doživljaja studenata.\u0000Praktična primjena. Sadržaj ovoga članka može pomoći knjižničarima u razumijevanju i pružanju pomoći studentima u traženju informacija, kao i planiranju razvoja informacijskih usluga u sveučilišnim i drugim visokoškolskim knjižnicama.\u0000Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje donosi uvid u percepcije i očekivanja studenata od pomoći knjižničara u procesu traženja informacija i načina doživljaja takve pomoći, koje u kontekstu hrvatskih visokoškolskih i sveučilišnoj knjižnica nije dosad provedeno. Kategorije dobivene ovim istraživanjem otvaraju prostor za daljnje proučavanje studentskih perspektiva fenomena pomoći knjižničara u procesu traženja informacija, kao i općenito usluga pružanja pomoći studentima u procesu traženja informacija kao dijela akademskog obrazovnog procesa.\u0000Rad je nastao na temelju doktorskog rada Dore Rubinić koji je napisan pod naslovom „Pružanje pomoći studentima u procesu traženja informacija: Modaliteti sudjelovanja knjižničara“ pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Ivanke Stričević. Disertacija je obranjena na Sveučilištu u Zadru 2021. godine.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"101 23","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141820709","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Složena informacijska pretraživanja u Gradskoj knjižnici Rijeka – anketno pilot-istraživanje zadovoljstva korisnika","authors":"Jelena Stipetić Šušak, Maja Čabrijan","doi":"10.30754/vbh.67.2.1192","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1192","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada razložiti načine djelovanja Središnjeg odjela struke i publicistike Gradske knjižnice Rijeka u rješavanju složenih informacijskih zahtjeva korisnika te dobiti uvid u zadovoljstvo korisnika ponuđenom uslugom.\u0000Metodologija. Pilot-istraživanje zadovoljstva korisnika uslugom složenog pretraživanja informacijskih upita provedeno je metodom ankete. Za anketiranje se koristio online anketni upitnik (Google obrazac), a provedeno je od 19. rujna do 17. listopada 2022. godine. Istraživanje je obuhvatilo 52 ili 60 % korisnika složenog informacijskog pretraživanja.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da su korisnici zadovoljni dobivenom uslugom složenog informacijskog pretraživanja u Gradskoj knjižnici Rijeka. Također su ukazali na različita očekivanja različitih tipova korisnika jedne narodne knjižnice s obzirom na svrhu informacijskog pretraživanja i potrebu individualnog pristupa svakom korisniku. Uočljiva je i promjena u korisničkom poznavanju informacijskih izvora te potreba stalnog stručnog usavršavanja knjižničara u tom području.\u0000Društvena korisnost. Način rada na složenim informacijskim pretraživanjima narodnih knjižnica nije usustavljen, pa je ovaj rad pokazatelj specifičnosti načina rada Gradske knjižnice Rijeka. Rad može biti smjernica drugim narodnim knjižnicama kako pretraživati složene informacije, a i samoj Gradskoj knjižnici Rijeka može poslužiti kao korektiv u onome što bi valjalo unaprijediti.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"123 20","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141821899","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Uvođenje platforme ZOOM u Knjižnice grada Zagreba","authors":"Mihael Bily, Aleksandra Cvitković, Tito Kliska","doi":"10.30754/vbh.66.3.1129","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1129","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovoga rada opisati platformu Zoom i njezino uvođenje u poslovanje Knjižnica grada Zagreba (u nastavku KGZ-a) te prikazati evaluaciju korištenja te digitalne platforme.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. U radu je korištena istraživačka metoda anketiranja te prikaz službenih podataka. Anketom je ispitano korištenje platforme Zoom od strane djelatnika KGZ-a, a službeni podaci o upotrebi pokazali su učestalost korištenja te knjižnične usluge na daljinu.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja potvrđuju postavljenu hipotezu da je platforma Zoom koristan i jednostavan alat za provođenje programa na daljinu, ali da unatoč jednostavnosti korištenja djelatnici nailaze na određene poteškoće te je potrebna dodatna edukacija za veći broj djelatnika KGZ-a. Rezultati su također pokazali da djelatnici koriste platformu Zoom najviše za prisustvovanje događanjima za knjižničare, u manjoj mjeri za organiziranje i vođenje događanja za korisnike.\u0000Ograničenja. Dobiveni rezultati istraživanja ograničeni su brojem ispitanika jer istraživanju nisu pristupili djelatnici svih knjižnica iz mreže KGZ-a. Unatoč tome, rezultati se mogu poopćiti na ukupnu ciljnu populaciju djelatnika KGZ-a jer su anketi pristupili djelatnici iz više od 50 % lokacija, pa rezultati mogu poslužiti kao pokazatelj u kojem smjeru treba djelovati kako bi se poboljšalo korištenje platforme Zoom u poslovanju KGZ-a.\u0000Praktična primjena. Rezultati istraživanja mogu se koristiti za unaprjeđenje pružanja usluga na daljinu u KGZ-u te za prenošenje iskustava u drugim narodnim knjižnicama koje su uvele digitalnu platformu Zoom u svoje poslovanje.\u0000Originalnost/vrijednost. U ovome su radu prikazani originalni rezultati istraživanja koje je obuhvatilo djelatnike KGZ-a te su korišteni službeni podaci o korištenju licence Zoom. Vrijednost rada jest u prikazu dobre prakse glede organizacije poslovanja i koordinacije pri uvođenju novih alata u svakodnevnom radu.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"42 16","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138950001","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Definiranje parametara izvještavanja o radnom učinku djelatnika u velikoj knjižnici – studija slučaja Nacionalne i sveučilišne knjižnice","authors":"I. Tokić","doi":"10.30754/vbh.66.3.1070","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1070","url":null,"abstract":"Cilj. U knjižnici koja je velika po broju zaposlenih i fondu, a složena po broju radnih procesa i aktivnosti koje se u njoj obavljaju, potrebno je omogućiti učinkovito upravljanje procesima. Jedan od ključnih preduvjeta za to jest ispravno i ažurno izvještavanje o radu. Povjerenstvo za uvođenje promjena u kvartalnom izvještavanju djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK) imalo je dvostruku zadaću: kao prvo izraditi novu shemu vrednovanja učinkovitosti rada djelatnika kroz kvartalno izvještavanje o radu djelatnika u NSK, a kao drugo normirati poslove ustrojenih radnih mjesta na razini jedinice rada i vremena potrebnog za izvršenje jedinice rada.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. Za obavljanje zadatka osmišljen je inovativni metodološki okvir za novi model kvartalnog izvještavanja. Metodološki je postupak uključio analizu dotadašnjeg sustava izvještavanja, analizu dokumenata knjižničarske struke (smjernice i standarde), analizu dostupnih rješenja dobre prakse iz drugih knjižnica te vlastito osmišljavanje novog modela izvještavanja. Nakon izrade novog modela, on je testiran te je provedena edukacija djelatnika prije početka službenog izvještavanja.\u0000Rezultati. Rezultati provedenih analiza pokazali su da dotadašnji sustav nije zadovoljavao potrebe djelatnika ni rukovodstva NSK-a. Naime iz analiza proizlazi da postojeće smjernice i standardi knjižničarske struke ne mogu odgovoriti ovom specifičnom zadatku. S druge strane Povjerenstvu nisu bila u očekivanoj mjeri dostupna rješenja dobrih praksi drugih knjižnica. Stoga je izrađen nov inovativni model sustava izvještavanja djelatnika velike knjižnice koji je uspio realnije nego prije prikazati rad svakog djelatnika NSK-a.\u0000Praktična primjena. Opisani model izvještavanja o radu djelatnika NSK-a primijenjen je u praksi u testnoj fazi. Tako novi model sustava izvještavanja poslužio je kao polazište za realnije izvještavanje o radu svakog djelatnika NSK-a, a analogno tome i djelatnika svake velike i složene knjižnice.\u0000Originalnost/vrijednost. U ovom radu prikazuje se model izvještavanja o radu djelatnika velike knjižnice čija je originalna vrijednost u tome da je izrađen prema potpuno vlastitoj metodologiji za definiranje parametara izvještavanja. Posebna je vrijednost da je model primjenjiv za bilo koju vrstu velike knjižnice koja ima diversificirane procese i aktivnosti te čiji djelatnici obavljaju specijalizirane poslove. Uvođenjem inovativnih parametara kao što je stupnjevanje složenosti posla moguće je mnogo lakše opisati realne poslove koje djelatnici mogu prepoznati kao svoje. To dovodi do preciznijeg i realnijeg izvještavanja o radu, što je osnova za bolje upravljanje radnim procesima.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"38 23","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138948786","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Odsviraj mi to doma","authors":"Željka Radovinović","doi":"10.30754/vbh.66.3.1109","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1109","url":null,"abstract":"Cilj. Tekst koji slijedi prikaz je rezultata istraživanja u okviru znanstvenog projekta „Diskografska industrija u Hrvatskoj od 1927. do kraja 1950-ih“ (u daljnjem tekstu „DISKOGRAF“), koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Na temelju opsežne mrežne diskografije koja je nastala za potrebe projekta, predstavit će se rezultati analize aspekata ulančanosti industrije zvučnih snimki s drugim polugama glazbenog života, kao i njihova zastupljenost u domaćem notnom izdavaštvu.\u0000Pristup/metodologija. Kako dokumentacija izdavačkih tvrtki nota i gramofonskih ploča, kao i potpuna bibliografija notnih izdanja, odnosno diskografija iz zadanog razdoblja ne postoje, uspoređuju se informacije nastale na temelju trenutno dostupnih podataka istraživanja u tijeku. Primjerima se ukazuje na informacije o diskografskoj produkciji i glazbenom životu razdoblja koje nose tiskane note, od podataka o kooperativnoj trgovini, nositeljima autorskih prava, prijevodima pjesama i notnome tekstu. Dodatna informacijska kvaliteta tiskanih nota prisutna je u likovnom oblikovanju i reklamnim porukama otisnutima na publikacijama.\u0000Originalnost/vrijednost. Izdanja zvučnih snimki iz projektnoga razdoblja sačuvana su u malom broju primjeraka, na fizički ugroženom mediju, u posjedu državnih institucija (arhiva, knjižnica i muzeja), kao i privatnih kolekcionara. Note koje su ih pratile i iz kojih se pjevalo i sviralo u građanskim salonima, kavanama, kinima i plesnjacima u prilikama nakon 2. svjetskoga rata izgubile su na cijeni i u današnje vrijeme također postale pravom rijetkošću. Vrijednost istraživanja obaju medija kao svjedoka povijesnog razdoblja, s historijskog, sociološkog, glazbenog i likovnog stajališta nesumnjiva je te bi ih trebalo uvrstiti u prioritete za digitalizaciju. Njihova bi kompatibilnost omogućila ulančavanje u paralelnu prezentaciju zvuka i notne slike, što bi svakako doprinijelo atraktivnosti digitalnih proizvoda za širu publiku.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"82 9","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138952762","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Citatna analiza Vjesnika bibliotekara Hrvatske prema pokazateljima bibliografskih i citatnih baza Scopus i WoSCC: 1950. – 2022.","authors":"Martina Čuljak","doi":"10.30754/vbh.66.3.1062","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1062","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj ovoga rada jest analizirati i istražiti citatnu aktivnost publiciranih radova Vjesnika bibliotekara Hrvatske unutar baze Scopus u kojoj je časopis indeksiran i baze WoSCC u kojoj nije indeksiran, ali u kojoj su njegovi radovi citirani.\u0000Metodologija. Istraživanje je provedeno primjenom citatnih alata i pokazatelja unutar navedenih baza, s naglaskom na citatne pokazatelje baze Scopus (CiteScore, SJR, SNIP). Citati neindeksiranih radova praćeni su korištenjem alata Secondary documents u Scopusu, odnosno Cited references u WoSCC-u. Oba alata evidentiraju citate članaka Vjesnika od 1950. godine nadalje.\u0000Rezultati. Od 2009. do 2022. ukupno je u Scopusu indeksirano 563 članaka Vjesnika i njih 226 ostvarilo je 455 citata. Distribucija citata prema godinama pokazuje uzlazni trend. Od 2016. godine Vjesnik je čvrsto pozicioniran u trećoj kvartili (Q3) unutar svog predmetnog područja, a h-indeks za 2021. godinu iznosi 6. Poziciju Vjesnika podržava i CiteScore pokazatelj s višegodišnjim ulaznim trendom. Neindeksiranih radova Vjesnika u Scopusu ima 332 i ostvarili su ukupno 529 citata. Među časopisima uključenim u Scopus i WoSCC koji su najmanje dva puta citirali Vjesnik, zamjetan je broj stranih časopisa. U WoSCC-u pronalazimo ukupno 213 citiranih radova iz Vjesnika koji su ostvarili 271 citat. Raspodjela citata prema godinama također pokazuje uzlazni trend.\u0000Ograničenja. Analiza je ograničena na dvije bibliografske i citatne baze te nije zahvatila časopise i publikacije u kojima su citirani radovi Vjesnika, a koji nisu indeksirani u navedenim bazama.\u0000Originalnost/vrijednost. Rad donosi vrijedne rezultate i spoznaje o ostvarenim citatima, najcitiranijim radovima i općenito statusu časopisa unutar baza Scopus i WoSCC.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"57 5","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138949678","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Suvremena vizualna umjetnost unutar knjižnica","authors":"Svjetlana Ciglar, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić","doi":"10.30754/vbh.66.3.1082","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1082","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada ukazati na značajno mjesto Galerije VN, Knjižnice grada Zagreba kako unutar narodnih knjižnica i njihovih progresivnih usmjerenja tako i unutar doprinosa razvoju suvremene vizualne umjetnosti u Hrvatskoj u proteklih pedeset godina.\u0000Pristup/metodologija. Provedeno je istraživanje i analiza pisanih dokumenata i primarnih publikacija o Galeriji VN kako bi se pružio povijesni uvid u njezin nastanak i izgradnju te obim izlagačke djelatnosti na području suvremene umjetnosti od 1972. do 2022. godine. Metodom prebrojavanja dobiven je kvantitativni uvid u razne aspekte izlaganja.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja ukazuju da kvalitetu izložbenog programa osiguravaju stručni voditelji/ice i članovi/ce Stručnog savjeta Galerije, dok kvalitetu interpretacije umjetničkih djela i projekata uspostavljaju kompetentni autori/ce predgovora izložbi. Kvalitativna analiza ukazuje da je Galerija VN izrazito vitalni izlagački prostor koji potiče domaću umjetničku produkciju. Programom Galerije VN narodne su knjižnice u polustoljetnom razdoblju omogućile besplatan, kontinuiran i bogat uvid u suvremenu umjetnost mlade generacije najširoj publici.\u0000Ograničenja. Korišteni podaci nastali su na temelju opsežne arhive pisanih i objavljenih dokumenata, no ne uključuju izložbe o kojima ne postoji pisani trag.\u0000Društveni značaj. Slučaj Galerije VN pokazuje da knjižnice mogu imati izuzetnu važnost za demokratizaciju suvremene umjetnosti i kulture, čineći je dostupnom širokom krugu svojih korisnika, i to upravo u kontekstu dugotrajnog kontinuiranog profesionalnog djelovanja na tom polju. Multifunkcionalnost, odnosno hibridnost prostora doprinosi kako razvijanju društvene osjetljivosti kroz suvremenu umjetnost tako i širenju publike izlaganjem ne nužno zainteresiranih građana umjetnosti.\u0000Originalnost/vrijednost. Posrijedi je rad u kojem se prvi put detaljno kvantitativno analiziraju pojedini aspekti izlagačke aktivnosti u Galeriji VN. Njegova originalnost je i u pristupu istraživanju veza između knjižnica i suvremene vizualne umjetnosti, a posebno u kontekstualiziranju uspješne i etablirane izlagačke prakse Galerije VN unutar narodnih knjižnica i njezina doprinosa suvremenoj umjetnosti u Hrvatskoj.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"61 38","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138950519","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Exploring Information Behaviour: A Cross-Cultural Analysis of Educational Video Consumption among LIS Students in Three Countries","authors":"Juan-José Boté-Vericad, Julià Minguillón, Emina Adilović","doi":"10.30754/vbh.66.3.1126","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1126","url":null,"abstract":"Abstract \u0000Purpose. The use of educational videos in higher education is progressively widespread among professors and students. Numerous digital platforms worldwide provide publicly available educational videos. This study investigates the perceptions of LIS students in three countries: Bosnia and Herzegovina, Croatia, and Spain, specifically focusing on their search for educational videos on YouTube. Additionally, it examines their habits, motivations, and reasons for searching educational videos in relation to their studies. \u0000Methodology. In this study, the authors employed the focus group technique. Two focus groups were conducted in Bosnia and Herzegovina, one in Croatia, and two in Spain. The sample consisted of LIS students selected through convenience sampling. The age range of the students was approximately 19 to 25 years old. \u0000Limitations. This study has a few limitations. One of the limitations is that some students had to communicate in English, which is not their native language. While they were quite fluent, it is possible that some nuances in the interaction may have been missed.  \u0000Results. The results show that LIS students have similar motivations for searching for educational videos, such as improving their knowledge and having more or new information than what is provided in class. However, there are differences in the way they consume educational videos. The number of videos available in their native language generates a different cultural approach, as well as the use of different strategies for searching for educational videos. \u0000Originality/value. This study examines the variations in information behaviour regarding the use of educational videos on YouTube among LIS students from different countries, highlighting the contrasting contexts.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"48 8","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138949414","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Publikacijske prakse autora iz društvenog i humanističkog područja u Republici Hrvatskoj","authors":"Nikolina Peša Pavlović","doi":"10.30754/vbh.66.3.1123","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1123","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj istraživanja bio je analizirati sličnosti i razlike u publikacijskim praksama autora iz društvenoga i humanističkoga područja u Republici Hrvatskoj s obzirom na područje znanosti u kojem djeluju i akademski status kojem pripadaju. Specifični ciljevi ovog rada bili su ispitati povezanost publikacijskih praksi i pritiska za objavljivanje te razlike među razlozima za objavljivanje radova kod autora iz društvenog i humanističkog područja te u odnosu na pripadnost različitom akademskom statusu.\u0000Metodologija. Istraživanje je provedeno od srpnja do rujna 2021. godine. Anketnom upitniku pristupilo je 319 ispitanika iz društvenog i 292 ispitanika iz humanističkog područja znanosti u Republici Hrvatskoj u različitim akademskim zvanjima.\u0000Rezultati. Rezultati analize publikacijskih praksi pokazuju da ispitanici iz humanističkog područja više objavljuju uredničke knjige te poglavlja u knjigama, dok ispitanici iz društvenog područja objavljuju više radova u časopisima i zbornicima skupova. Ispitanici u višem akademskom statusu objavljuju sve vrste publikacija više od ispitanika u nižem akademskom statusu. Razlike u razlozima za objavljivanje nisu velike, ali u prosjeku su malo više izraženi intrinzični razlozi za objavljivanje radova kod ispitanika u humanističkom području: rado prihvaćaju nove znanstvene izazove i uživaju u istraživanju i pisanju. Autorima u obama područjima podjednako je važna afirmacija kao samostalnog znanstvenika. Ispitanicima u višem akademskom statusu nešto su važniji ekstrinzični razlozi objavljivanja radova: suradnici su na projektu u sklopu kojega se očekuje objavljivanje rezultata istraživanja te zbog mogućnosti financiranja budućih projekata. Razlog objavljivanja zbog povećanja plaće nešto je viši kod ispitanika nižeg akademskog statusa. Ispitanici višeg akademskog statusa percipiraju manji pritisak nego mlađi kolege. Prosječni percipirani pritisak za objavljivanje podjednak je kod ispitanika iz društvenog i humanističkog područja.\u0000Originalnost. Rad doprinosi razumijevanju publikacijskog ponašanja autora iz društvenog i humanističkog područja i u različitom akademskom statusu. Rezultati ovog istraživanja pridonose razumijevanju obrazaca i razloga za objavljivanje radova te uvidu u percipirani pritisak za objavljivanje radova zbog ispunjavanja uvjeta za napredovanje.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138948392","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}