Vjesnik Bibliotekara Hrvatske最新文献

{"title":"Knjižnični programi zdravstvene podrške za korisnike u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci usmjereni dobrobiti i kvaliteti života zajednice","authors":"Klaudija Mandić, Ivica Grković","doi":"10.30754/vbh.66.3.1078","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1078","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada odgovoriti na pitanje zadovoljavaju li programi zdravstvene podrške potrebe korisnika Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci i jesu li ti programi prepoznati kao programi namijenjeni njihovoj dobrobiti i promicanju kvalitete života. Isto tako važno je bilo osvijestiti koliko su bogate i sadržajne zbirke vinkovačke knjižnice namijenjene promicanju kvalitete života.\u0000Metodologija. Istraživanje je provedeno od 12. do 25. rujna 2022. godine. U istraživanju je korištena metoda anketiranja kako bi se dobili odgovori na pitanja o zadovoljstvu korisnika programima podrške u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci. Mrežno dostupnu anketu ispunilo je ukupno 276 ispitanika, odnosno korisnika Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci i manji broj nekorisnika. Online anketa rađena je i analizirana u programu Google Forms. Anketa je slana elektroničkom poštom korisnicima Knjižnice koji su pri učlanjenju dali privolu ili su korisnici u Knjižnici osobno zamoljeni da popune anketu koja je bila dostupna na mrežnim stranicama i društvenim mrežama Knjižnice.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja ukazuju na to da velik broj korisnika Knjižnicu smatra prijateljskim mjestom gdje im se nudi bogat izbor literature namijenjene promicanju kvalitete života. Programi podrške u svrhu promicanja dobrobiti i kvalitete života zajednice djelomično su prepoznati kao takvi i Knjižnica bi trebala aktivnije promovirati tu vrstu sadržaja.\u0000Društveni značaj. Sudjelovanjem u anketnom istraživanju ispitanicima je omogućeno da svojim komentarima vezanim za programe podrške ukažu na prednosti i nedostatke ponuđenog sadržaja od strane knjižničara, ali i da utječu na poboljšanje programa podrške namijenjene promicanju kvalitete života.\u0000Originalnost/vrijednost. Rezultati istraživanja mogu biti pomoć pri planiranju novih knjižničnih sadržaja i usluga u svrhu promicanja kvalitete života korisnika, a mogu se primijeniti i u drugim knjižnicama u Republici Hrvatskoj.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"1 12","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138949151","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Projekt TRACE: Rezultati vrednovanja kreativnih radionica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu","authors":"Frida Bišćan, K. Krpan","doi":"10.30754/vbh.66.3.1125","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1125","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada predstaviti rezultate vrednovanja zadovoljstva učitelja, knjižničara i djece kreativnim radionicama provedenim na temelju tradicionalnih priča te utvrditi mogućnosti korištenja različitih metoda poučavanja koje potiču na kritičko promišljanje kod djece u dječjim knjižnicama (narodnim i školskim) i u školama. Rad se temelji na vrednovanju kreativnih radionica koje su održane u okviru Erasmus+ projekta “Traditional children’s stories for a common future – TRACE” u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s Knjižnicama grada Zagreba.\u0000Pristup/metodologija. Vrednovanje je kao dio projektnog plana Projekta provela Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu među učiteljima, knjižničarima i djecom koji su sudjelovali na radionicama u Knjižnicama grada Zagreba (Knjižnica Selčina). Korištena je metoda anketnog upitnika s ukupno 166 sudionika. Izrađena su dva anketna upitnika, jedan za učitelje i knjižničare s 20 pitanja, a drugi za djecu s 10 pitanja. Oba upitnika sastojala su se od pitanja zatvorenog i otvorenog tipa, uključujući komentare.\u0000Rezultati. Analiza anketnih upitnika o zadovoljstvu korisnika provedenim radionicama pokazala je da učitelji i knjižničari smatraju svoje sudjelovanje na radionicama korisnim jer su imali mogućnost upoznati se s novim, inovativnim metodama poučavanja korištenjem priča s različitim etičkim temama s ciljem poticanja kritičkog mišljenja kod djece. Djeca su uspješno i sa zadovoljstvom obavljala sve zadatke postavljene tijekom radionice kojima ih se poticalo na kritičko promišljanje.\u0000Praktična primjena. Tijekom radionica učitelji i knjižničari upoznati su s inovativnim metodama poučavanja koje mogu koristiti u svom radu u nastavi i knjižnici. Predložene metode poučavanja mogu se koristiti svaka pojedinačno, ali ih je moguće i kombinirati. Radionice se mogu provoditi u „nastavcima“, a primjenjive su u dječjim knjižnicama i u školama.\u0000Originalnost/vrijednost. Rad ukazuje na potrebu uvođenja kreativnih metoda poučavanja tijekom rada s djecom u dječjim knjižnicama i u nastavi sa svrhom poticanja razvijanja kritičkog mišljenja kod djece koje će ih osnažiti i pomoći u rješavanju problema, podučiti o etičkim vrijednostima u životu te ukazati na važnost međusobnog razumijevanja i poštovanja.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"40 9","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138949752","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Pregled litavskih knjižničnih usluga i programa za odrasle na primjeru Narodne knjižnice Adomas Mickevičius i Nacionalne knjižnice Martynas Mažvydas u Vilniusu","authors":"Ana Peranić, Lucija Miškić Barunić","doi":"10.30754/vbh.66.3.1114","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1114","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada pružiti pregled knjižničnih usluga i programa za odrasle u Litvi koji se provode u dvjema istaknutim institucijama: Narodnoj knjižnici Adomas Mickevičius i Nacionalnoj knjižnici Martynas Mažvydas, smještenim u glavnom gradu Litve, Vilniusu. Na temelju proučavanja strukture, organizacije i raspona usluga spomenutih knjižnica, u ovome radu dajemo sliku širokog spektra knjižničnih usluga i programa u Litvi.\u0000Metodologija. Rad donosi saznanja temeljena na analizi slučaja provedenoj promatranjem svakodnevnog rada Narodne knjižnice Adomas Mickievičus u Vilniusu te na temelju stručnog posjeta Nacionalnoj knjižnici Martynas Mažvydas tijekom stručnog usavršavanja autorica u programu Erasmus+ za obrazovanje odraslih. Analiza se oslanja na kombinaciju primarnih i sekundarnih izvora, uključujući razgovore s knjižničnim osobljem, analizu službenih dokumenata i postojeću literaturu o knjižničnim uslugama i programima u Litvi.\u0000Rezultati. Rad će pružiti uvid u organizacijsku strukturu litavskih knjižnica te knjižničnih usluga i programa za odrasle kroz prizmu dviju istaknutih institucija. Također će dati osnovne informacije o mogućnostima stručnog usavršavanja knjižničara u sklopu Erasmus+ programa, točnije o metodi job shadowinga kao obliku stručnog usavršavanja promatranjem i praćenjem rada kolega iz sestrinske europske ustanove.\u0000Praktična primjena. Saznanja o radu litavskih knjižnica mogu poslužiti drugim knjižnicama u Hrvatskoj kao učinkovit primjer kojim se mogu voditi prilikom uvođenja promjena i inovacija u svoje knjižnične programe i usluge za odrasle korisnike, a s ciljem poboljšanja kvalitete knjižničnih usluga i povećanja zadovoljstva svojih korisnika.\u0000Vrijednost. Vrijednost je rada u širenju saznanja o litavskim knjižničnim uslugama i programima za odrasle te mogućnostima stručnog usavršavanja knjižničara kroz Erasmus+ program. Saznanja mogu potaknuti rasprave o poboljšanju i proširenju knjižničnih usluga kako bi se zadovoljile promjenjive potrebe zajednica kojima knjižnice služe.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"46 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138950116","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Semantičko objavljivanje te usporedba entiteta prve skupine između SPAR ontologija FaBiO-a i FRBR DL-a te bibliografskih ontologija FaBiO i BIBFRAME","authors":"Maja Živko","doi":"10.30754/vbh.66.3.1113","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1113","url":null,"abstract":"Cilj. Semantičko objavljivanje koristi koncepte i alate semantičkog weba i nastalo je njegovim razvojem. Budući da se klasičan način publiciranja znanstvenih radova suočio s njihovim brzim porastom, bilo je potrebno osigurati metode njihove automatske organizacije. Cilj ovoga rada jest definirati značenje semantičkog objavljivanja znanstvenih radova te usporediti FaBiO i FRBR DL te FaBiO i BIBFRAME.\u0000Metodologija. Metodološki je pristup u ovom radu komparativno-analitički. Analizirana je bibliografska ontologija FaBiO metodom komparacije s FRBR DL-om te BIBFRAME-om.\u0000Rezultati. Korištenje tehnologija semantičkog weba omogućuje poboljšanje značenja objavljenog članka u časopisu, olakšavanje njegovog automatskog otkrivanja, povezivanje sa semantički povezanim člancima te pristupanje podacima unutar članka. Semantičke web tehnologije, kao npr. RDF, RDFS, OWL i SPARQL formalni su alati koji to omogućuju. FaBiO se temelji na FRBR entitetima. U radu je prikazano kako se može pojednostaviti FRBR prikaz uz pomoć bibliografske ontologije FaBiO. Prikazana je i usporedba FaBi-a te BIBFRAME-a.\u0000Vrijednost. Članci i znanstveni podaci trebaju biti strojno čitljivi te jednostavni za pronalaženje i pregledavanje. Rezultati pretraživanja bitni su za znanstvena istraživanja radi postavljanja hipoteze te interpretacije. Semantičko objavljivanje pospješuje veći broj prijava radova, veći broj čitatelja i veće čimbenike utjecaja. Mogućnost pronalaženja članaka srodne tematike te otkrivanja nepoznatih veza između radova koji nisu eksplicitno povezani citatima doprinosi boljim čimbenicima utjecaja.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"25 6","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138948096","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Kako su srednjoškolski knjižničari obilježili „Godinu čitanja 2021.“? Analiza medijskih sadržaja odabranih mrežnih stranica srednjih škola u Republici Hrvatskoj","authors":"Alta Pavin Banović, T. Vukić","doi":"10.30754/vbh.66.3.1072","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1072","url":null,"abstract":"Cilj. Predstaviti načine poticanja čitanja i razvijanja čitalačke pismenosti učenika srednjih škola u Godini čitanja 2021. godine, prema objavljenim medijskim sadržajima na mrežnim stranicama srednjih škola čiji su autori knjižničari.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. Provedeno je istraživanje interdisciplinarno, pripada informacijskim i komunikacijskim znanostima – medijskim studijama i knjižničarstvu. Kvalitativnom metodom analizirani su medijski sadržaji, tekstovi s fotografijama čijisu autori školski knjižničari objavljeni povodom obilježavanja Godine čitanja na mrežnim stranicama srednjih škola u Istarskoj, Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.\u0000Rezultati. Medijski je sadržaj pronađen na manje od trećine (N = 34) ukupnog broja srednjoškolskih mrežnih stranica u navedenim županijama (110), a u 95 zapisa ukupno je objavljeno 225 fotografija. Funkcija je teksta u načelu informativna, a knjižničari su vijestima, promotivnim i pozivnim tekstovima obavještavali javnost o aktivnostima poticanja čitanja u školama. Središnji su tematski korpusi promocije knjiga i književni susreti, obilježavanje obljetnica i prigodnih dana, projekti, nagradni natječaji i izložbe. Broj je fotografija objavljenih uz pojedini tekst različit, one su u načelu dokumentarističke i bilježe prigodne događaje u školskom prostoru i lokalnoj zajednici, a središnji su akteri učenici, nastavnici i književnici.\u0000Ograničenja. Budući da je analizirana tek četvrtina ukupnoga broja mrežnih stranica srednjih škola u Hrvatskoj, a udio ostalih na kojima je objavljen sadržaj te tematike ne može se procijeniti, rezultati istraživanja ne mogu se generalizirati.\u0000Praktična primjena. Istraživanje je usmjereno knjižničarima i drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima u srednjim školama kao putokaz za organiziranje budućih aktivnosti poticanja čitanja i razvijanja čitalačke pismenosti učenika te kao poticaj srednjoškolskome knjižničarstvu za aktivniju komunikaciju o tim, ali i drugim važnim temama na mrežnim stranicama škola.\u0000Originalnost/vrijednost. Riječ je o prvom znanstvenom istraživanju medijskih sadržaja na mrežnim stranicama srednjih škola o knjižničarskoj odgojno-obrazovnoj djelatnosti razvoja kulture čitanja učenika koji može poslužiti kao polazište za buduće slične studije.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"44 6","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138952937","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Akademska zajednica kao akter zagovaranja otvorene znanosti u visokom obrazovanju","authors":"Ivana Marić, Kosjenka Dumančić, Marija Šimunović","doi":"10.30754/vbh.66.3.1122","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1122","url":null,"abstract":"Cilj ovog rada jest ukazati na važnost koncepta otvorene znanosti te istaknuti povezanost i primjenu te globalne ideje unutar sektora visokog obrazovanja. U radu će se istaknuti brojne europske inicijative koje se razvijaju među različitim organizacijama s ciljem zagovaranja otvorene znanosti. Naglasak u radu stavit će se na ideju otvorenosti u znanosti te važnost vrijednosti koje promiče inicijativa Europsko sveučilište u odnosu na zadanu temu.\u0000Metodologija. Ovim radom nastoji se kroz studiju slučaja Knjižnično-dokumentacijskog centra Ekonomskog fakulteta Zagreb (EFZG) pokazati kako je moguće, slijedeći primjere dobre prakse, približiti se integrativnom pristupu otvorene znanosti unutar akademske zajednice.\u0000Ograničenje rada je u tome da je riječ o studiji slučaja jedne organizacije – Ekonomskog fakulteta Zagreb i Knjižnično-dokumentacijskog centra – na temelju čega se ne mogu izvoditi valjani zaključci za ukupan visokoškolski prostor u Hrvatskoj, s obzirom na pristup i djelovanje vezane za koncept otvorene znanosti.\u0000Originalnost. Originalnost ovoga rada u tome je što koristeći recentnu literaturu stranih i hrvatskih stručnjaka o otvorenoj znanosti i visokom obrazovanju donosi prikaz teme s aspekta jedne visokoškolske knjižnice.\u0000Društveni utjecaj i praktična primjena ovog rada očituju se u potrebi promoviranja koncepta otvorene znanosti u visokom obrazovanju navodeći trenutnu praksu na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i pripadajuće mu visokoškolske knjižnice koja nastoji usvojiti model „otvorenosti“ kroz različite aktivnosti i brojne projekte.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"48 23","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138949994","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Otvoreni istraživački podaci u području arheologije","authors":"Neven Pintarić, D. Vujević","doi":"10.30754/vbh.66.3.1085","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1085","url":null,"abstract":"Cilj. Otvoreni istraživački podaci postaju bitan čimbenik istraživačkog procesa u svim znanstvenim disciplinama, pa tako i u arheologiji koja je predmet ovoga rada. Samim tim dio su i procesa oblikovanja novoga znanja. Cilj je ovog istraživanja utvrđivanje i opis čimbenika oblikovanja istraživačkih podataka povezanih s arheologijom i otvorenom znanosti kojima se može utjecati na unaprjeđenje kvalitete otvorenih istraživačkih podataka u svrhu njihove ponovne uporabe u novim istraživanjima i arheološkoj zajednici.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je provedeno metodom sadržajne analize dostupnih članaka i publikacija koji su proizašli iz znanstvenih istraživanja te projekata u području arheologije i otvorene znanosti.\u0000Rezultati. Pregledom i sadržajnom obradom relevantnih članaka ukazuje se na najznačajnije odrednice istraživačkih podataka te na tradiciju primjene digitalne tehnologije u arheologiji. Kroz istraživanje je definirano sedam faza primjene digitalne tehnologije koje je moguće percipirati kao razine zrelosti primjene digitalne tehnologije. Otvoreni istraživački podaci i njihova ponovna uporaba od interesa su za istraživačku, ali i širu zajednicu. Kao čimbenici istraživačkih podataka u arheologiji utvrđeni su arheološki podaci, arheološki zapis, životni ciklus istraživačkih podataka, digitalni objekt, strukturirani i povezani otvoreni podaci, citiranje otvorenih istraživačkih podataka, digitalni repozitorij i kvaliteta otvorenih istraživačkih podataka. Kod svakog od navedenih čimbenika istraženi su, opisani i povezani pojedini fenomeni. Proces je bitan jer se samo tako može osigurati povjerenje korisnika u istraživačke podatke za ponovnu uporabu, odnosno osigurati potrebna razina kvalitete otvorenih istraživačkih podataka. Utvrđena su daljnja područja istraživanja s obzirom na granularnost trajnog identifikatora u području arheologije i dimenzije kvalitete istraživačkih podataka za ponovnu uporabu.\u0000Ograničenja. U okviru ovog istraživanja u obzir su uzeti samo radovi koji su objavljeni na hrvatskome ili engleskom jeziku, pa nisu uključeni rezultati relevantnih istraživanja predstavljenih na drugim jezicima. Istraživanja o otvorenim istraživačkim podacima u mnogim su sredinama u začetku. Veći broj istraživanja koji je proveden i objavljen u publikacijama za područje arheologije temelji se na studijima slučaja ili na prigodnim uzorcima. Ovim istraživanjem nisu detaljnije istraženi metapodaci.\u0000Praktična primjena. Kreiranje otvorenih istraživačkih podataka zahtijeva sudjelovanje istraživača ili stručnjaka iz područja arheologije, ali i informacijskih znanosti. Rezultati ovog istraživanja mogu im pomoći u razumijevanju primjene digitalne tehnologije te unaprjeđenju procesa nastajanja, pohrane, dugotrajnog očuvanja, kao i ponovne uporabe otvorenih istraživačkih podataka.\u0000Originalnost/vrijednost. Istraživanja o otvorenim istraživačkim podacima na području Hrvatske u početnoj su fazi. Nedostaju istraživanja o tome kako je moguće kreirati otvo","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"31 9","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138950233","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Programi poticanja mladih na čitanje i umjetničko stvaralaštvo u Knjižnici Marije Jurić Zagorke","authors":"Maja Pranić","doi":"10.30754/vbh.66.3.1120","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1120","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati programske aktivnosti poticanja mladih na čitanje i umjetničko stvaralaštvo u Knjižnici Marije Jurić Zagorke jer do sada nisu bili predstavljani stručnoj zajednici. Sposobnost čitanja i želja za čitanjem bitan su preduvjet osobnog razvoja, ukupne kvalitete života pojedinca, ali i sudjelovanja u kulturi. Upravo kvalitetnim programima za mlade, oslanjajući se na Nacionalnu strategiju poticanja čitanja i Strategiju Europske unije za mlade, knjižnica Marije Jurić Zagorke pokazuje se kao bitno središte društvene podrške usmjerene mladima.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. U prvom dijelu rada predstavljena je Knjižnica Marije Jurić Zagorke, zatim kontekst mladih u suvremenom društvu. U drugom dijelu, kroz dokumente Europske unije prikazane su dobrobiti rada s mladima na lokalnoj i međunarodnoj razini. Treći dio predstavlja ulogu narodne knjižnice u životu mladih kroz primjere u praksi, odnosno programe koje Knjižnica Marije Jurić Zagorke provodi s mladima.\u0000Rezultati. Pregled programskih aktivnosti za mlade Knjižnice Marije Jurić Zagorke upućuje na brojne i raznovrsne mogućnosti narodnih knjižnica da u suradnji s lokalnom zajednicom i institucijama na državnoj ili gradskoj razini ostvaruju ciljeve provedbe Strategije Europske unije za mlade poput promicanja kritičkog razmišljanja i kreativnosti, prava na slobodan pristup informacijama te pridonošenja osobnom i društvenom razvoju mladih pomoću neformalnog i informalnog učenja. Narodne knjižnice generalno vode brigu o mladima kreirajući mnoštvo programa i suradnji s mladima. U ovom radu prikazano je kako mladima pristupa knjižnica Marije Jurić Zagorke koja nema specifičan Odjel za djecu i mlade, ali s obzirom na lokaciju i lokalnu zajednicu u kojoj djeluje, ostvaruje izvrsnu suradnju s mladima kroz obrazovne institucije, ali pridobiva mlade i u njihovo slobodno vrijeme.\u0000Društveni značaj. Programi poticanja čitanja i umjetničkog stvaralaštva u knjižnici spadaju u visoku razinu kulturnog obrazovanja koje promiče pismenost, cjeloživotno učenje i informacijsku pismenost, što generalno razvija društvo u cjelini, a na što se ukazuje u ovome radu.\u0000Originalnost/vrijednost. Rad stavlja u središte mlade kao najugroženiju društvenu skupinu konstantno izloženu društvenim promjenama. Programi poticanja čitanja I umjetničkog stvaralaštva u Knjižnici Marije Jurić Zagorke primjer su suradnje lokalne zajednice i knjižnice koje podupiru mlade u njihovu osobnom i društvenom razvoju, stvaraju sigurno okruženje, aktivno ih uključuju u zajednicu, stoga je takve programe nužno podržati i osigurati im materijalna sredstva kako bi se kontinuirano provodili.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"60 39","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138950596","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Narodne knjižnice Bjelovarsko-bilogorske županije i kulturni turizam","authors":"Tihana Lončarić Šubaša, Ivan Blažeković","doi":"10.30754/vbh.66.3.1118","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1118","url":null,"abstract":"Cilj/svrha. Cilj je ovog istraživanja utvrditi koliko i kako narodne knjižnice s područja Bjelovarsko-bilogorske županije sudjeluju svojim uslugama i programima u kreiranju kulturno-turističke ponude, jesu li lokalne zajednice prepoznale njihov rad kao značajan za razvoj kulturnog turizma, jesu li vidljive kao zanimljivost turističkim posjetiteljima te u kojoj mjeri ostvaruju suradničke i partnerske odnose u promociji kulturnog turizma svoga kraja. Svrha je rada ukazati na važnost knjižnica kao ravnopravnog partnera u lokalnoj zajednici koji može pridonijeti u promicanju kulturnih dobara.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. U prvom su dijelu rada prikazani osnovni teorijski pojmovi te dosadašnja istraživanja potencijala knjižnica u razvoju hrvatskog kulturnog turizma. Ukratko su opisane i značajke hrvatskog kulturnog turizma s posebnim naglaskom na Bjelovarsko-bilogorsku županiju. U drugom dijelu rada prikazani su rezultati istraživanja koje je provedeno među narodnim knjižnicama Bjelovarsko-bilogorske županije. Za potrebe istraživanja korišten je mrežni anketni upitnik koji je ispunilo 5 ravnateljica narodnih knjižnica s područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Sudjelovanje knjižnica u razvoju kulturnog turizma na području Bjelovarsko-bilogorske županije provjereno je s osvrtom na usluge i programe zanimljive turistima, na vidljivost knjižnica turističkim posjetiteljima, na samoprocjenu turističkog potencijala knjižnica te na suradničke odnose u promociji kulturnog turizma.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da narodne knjižnice Bjelovarsko-bilogorske županije nude brojne usluge i programe korisne i zanimljive za turističke posjetitelje, ali nisu vidljive na odgovarajuć način kao pružatelji kulturno-turističkih sadržaja. Postoji velik prostor za napredak u stvaranju i održavanju suradničkih odnosa u razvoju narodnih knjižnica u turističkom smjeru.\u0000Ograničenja. Ovo je istraživanje provedeno samo na razini narodnih knjižnica Bjelovarsko-bilogorske županije. Za dobivanje opširnijih rezultata bilo bi dobro provesti istraživanje i u drugim vrstama knjižnica, među korisnicima knjižnica, među turističkim posjetiteljima, ali i među ostalim sudionicima kreiranja turističkih sadržaja.\u0000Originalnost. Rad prikazuje rezultate prvog istraživanja o sudjelovanju narodnih knjižnica Bjelovarsko-bilogorske županije u razvoju turističke ponude.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"2 8","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138951170","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Percepcija i stavovi stručnjaka hrvatske AKM-zajednice o implementaciji i primjeni Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima","authors":"Kristina Feldvari, Korelija Petr Balog, Boris Badurina","doi":"10.30754/vbh.66.2.1088","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.2.1088","url":null,"abstract":"Cilj. Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (Pravilnik KAM) iz 2021. godine rezultat je zajedničkog napora hrvatskih baštinskih zajednica, a njegov je cilj utvrđivanje zajedničkog skupa elemenata i uputa kojima će se koristiti hrvatska knjižnična, arhivistička i muzejska zajednica. Cilj je ovoga rada istražiti u kojoj su mjeri stručnjaci iz hrvatskih arhiva, knjižnica i muzeja zaduženi za izradu metapodatkovnih elemenata za opis i pristup građi u svojim ustanovama, upoznati i spremni primjenjivati novi Pravilnik koji je objavljen 2021. godine. Metodologija. U radu je korištena metoda online ankete. Istraživanje je provedeno od 26. listopada do 6. studenoga 2022. godine i prikupio se uzorak od 176 valjanih upitnika (80 iz knjižnica, 53 iz muzeja i 43 iz arhiva). Stavovi i mišljenja o Pravilniku KAM testirani su dvjema Likertovim ljestvicama sa 17, odnosno 7 tvrdnji, a postojanje latentnih varijabli provjereno je konfirmatornom faktorskom analizom. Interna konzistentnost latentnih konstrukata provjerena je Cronbach Alpha testom interne konzistencije. Razlike među nezavisnim grupama ispitanika testirane su t-testom, odnosno analizom varijance. Rezultati. Rezultati pokazuju da na percepciju Pravilnika KAM u statistički značajnoj mjeri utječu godine staža na poslovima katalogizacije, dob katalogizatora te vrsta baštinske zajednice iz koje ispitanik dolazi. Ispitanici iz knjižnične zajednice pokazali su najveću mjeru upoznatosti s Pravilnikom KAM, iza njih slijede ispitanici iz muzejske zajednice, dok su najmanju upoznatost pokazali ispitanici iz zajednice arhiva. Što je veća razina upoznatosti, to je veća razina prihvaćanja i pozitivnog stava prema prelasku na novi pravilnik. S porastom dobi raste i strah od ranijeg odlaska u mirovinu zbog prelaska na novi pravilnik. Vrijednost. Vrijednost rada vidljiva je u spoznajama do kojih se došlo prilikom istraživanja, a koje trebaju usmjeriti napore baštinskih zajednica prema uklanjanju prepreka uspješnoj implementaciji novog kataložnog Pravilnika KAM.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"73 12","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135933127","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}