Percepcija i stavovi stručnjaka hrvatske AKM-zajednice o implementaciji i primjeni Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima
Kristina Feldvari, Korelija Petr Balog, Boris Badurina
{"title":"Percepcija i stavovi stručnjaka hrvatske AKM-zajednice o implementaciji i primjeni Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima","authors":"Kristina Feldvari, Korelija Petr Balog, Boris Badurina","doi":"10.30754/vbh.66.2.1088","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj. Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (Pravilnik KAM) iz 2021. godine rezultat je zajedničkog napora hrvatskih baštinskih zajednica, a njegov je cilj utvrđivanje zajedničkog skupa elemenata i uputa kojima će se koristiti hrvatska knjižnična, arhivistička i muzejska zajednica. Cilj je ovoga rada istražiti u kojoj su mjeri stručnjaci iz hrvatskih arhiva, knjižnica i muzeja zaduženi za izradu metapodatkovnih elemenata za opis i pristup građi u svojim ustanovama, upoznati i spremni primjenjivati novi Pravilnik koji je objavljen 2021. godine. Metodologija. U radu je korištena metoda online ankete. Istraživanje je provedeno od 26. listopada do 6. studenoga 2022. godine i prikupio se uzorak od 176 valjanih upitnika (80 iz knjižnica, 53 iz muzeja i 43 iz arhiva). Stavovi i mišljenja o Pravilniku KAM testirani su dvjema Likertovim ljestvicama sa 17, odnosno 7 tvrdnji, a postojanje latentnih varijabli provjereno je konfirmatornom faktorskom analizom. Interna konzistentnost latentnih konstrukata provjerena je Cronbach Alpha testom interne konzistencije. Razlike među nezavisnim grupama ispitanika testirane su t-testom, odnosno analizom varijance. Rezultati. Rezultati pokazuju da na percepciju Pravilnika KAM u statistički značajnoj mjeri utječu godine staža na poslovima katalogizacije, dob katalogizatora te vrsta baštinske zajednice iz koje ispitanik dolazi. Ispitanici iz knjižnične zajednice pokazali su najveću mjeru upoznatosti s Pravilnikom KAM, iza njih slijede ispitanici iz muzejske zajednice, dok su najmanju upoznatost pokazali ispitanici iz zajednice arhiva. Što je veća razina upoznatosti, to je veća razina prihvaćanja i pozitivnog stava prema prelasku na novi pravilnik. S porastom dobi raste i strah od ranijeg odlaska u mirovinu zbog prelaska na novi pravilnik. Vrijednost. Vrijednost rada vidljiva je u spoznajama do kojih se došlo prilikom istraživanja, a koje trebaju usmjeriti napore baštinskih zajednica prema uklanjanju prepreka uspješnoj implementaciji novog kataložnog Pravilnika KAM.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"73 12","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-11-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.2.1088","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Cilj. Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (Pravilnik KAM) iz 2021. godine rezultat je zajedničkog napora hrvatskih baštinskih zajednica, a njegov je cilj utvrđivanje zajedničkog skupa elemenata i uputa kojima će se koristiti hrvatska knjižnična, arhivistička i muzejska zajednica. Cilj je ovoga rada istražiti u kojoj su mjeri stručnjaci iz hrvatskih arhiva, knjižnica i muzeja zaduženi za izradu metapodatkovnih elemenata za opis i pristup građi u svojim ustanovama, upoznati i spremni primjenjivati novi Pravilnik koji je objavljen 2021. godine. Metodologija. U radu je korištena metoda online ankete. Istraživanje je provedeno od 26. listopada do 6. studenoga 2022. godine i prikupio se uzorak od 176 valjanih upitnika (80 iz knjižnica, 53 iz muzeja i 43 iz arhiva). Stavovi i mišljenja o Pravilniku KAM testirani su dvjema Likertovim ljestvicama sa 17, odnosno 7 tvrdnji, a postojanje latentnih varijabli provjereno je konfirmatornom faktorskom analizom. Interna konzistentnost latentnih konstrukata provjerena je Cronbach Alpha testom interne konzistencije. Razlike među nezavisnim grupama ispitanika testirane su t-testom, odnosno analizom varijance. Rezultati. Rezultati pokazuju da na percepciju Pravilnika KAM u statistički značajnoj mjeri utječu godine staža na poslovima katalogizacije, dob katalogizatora te vrsta baštinske zajednice iz koje ispitanik dolazi. Ispitanici iz knjižnične zajednice pokazali su najveću mjeru upoznatosti s Pravilnikom KAM, iza njih slijede ispitanici iz muzejske zajednice, dok su najmanju upoznatost pokazali ispitanici iz zajednice arhiva. Što je veća razina upoznatosti, to je veća razina prihvaćanja i pozitivnog stava prema prelasku na novi pravilnik. S porastom dobi raste i strah od ranijeg odlaska u mirovinu zbog prelaska na novi pravilnik. Vrijednost. Vrijednost rada vidljiva je u spoznajama do kojih se došlo prilikom istraživanja, a koje trebaju usmjeriti napore baštinskih zajednica prema uklanjanju prepreka uspješnoj implementaciji novog kataložnog Pravilnika KAM.