Vjesnik Bibliotekara Hrvatske最新文献

{"title":"Korporativna tijela u kontekstu normativnog nadzora","authors":"Elia Ekinović Micak, Ana Knežević Cerovski, Petra Pancirov","doi":"10.30754/vbh.66.2.1086","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.2.1086","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada istražiti komparativno-korelacijsku problematiku oblikovanja pristupnica za korporativna tijela u AKM-zajednici u skladu s trenutačnom praksom te Pravilnikom za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima, utvrditi koje su prednosti primjene Pravilnika KAM i standardizacije podataka, a koje su moguće poteškoće i problemi. Metodologija. U prvom se dijelu rada prikazuju pravilnici i norme za oblikovanje pristupnica za korporativna tijela u trenutačnoj uporabi u baštinskim zajednicama, tumače se međunarodne norme implementirane u Pravilnik KAM te se Pravilnik KAM predstavlja kao standard za sadržaj podataka za oblikovanje pristupnica za korporativna tijela u baštinskim ustanovama. U drugom se dijelu analizom uzorka pristupnica za korporativna tijela u užem smislu i anketom odgovara na sljedeća istraživačka pitanja: a) Kakva je trenutačna praksa odabira i oblikovanja pristupnica za korporativna tijela u sustavima triju AKM-ustanova iz uzorka te koje su razlike među njima? b) Kako će se iste pristupnice oblikovati prema Pravilniku KAM? c) Koje su moguće prednosti primjene Pravilnika KAM, a koje su moguće poteškoće i problemi? Rezultati. Istraživanjem se dobio uvid u trenutačnu praksu oblikovanja pristupnica za korporativna tijela u trima AKM-ustanovama, koliko se te ustanove pridržavaju svojih pravilnika i normi te uvid u moguće prednosti i nedostatke standardizacije podataka i korištenja Pravilnika KAM kao zajedničkog standarda. Originalnost. Rad pridonosi AKM-zajednici jer obuhvaća problematiku odabira i oblikovanja usvojenih pristupnica za korporativna tijela u užem smislu u trima zajednicama te ih uspoređuje i svodi na zajednički nazivnik, Pravilnik KAM, koji omogućava standardizaciju, dijeljenje i ponovnu uporabu podataka o korporativnim tijelima.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"10 15","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135972878","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Edukacija o primjeni Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama arhivima i muzejima kroz Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara u Republici Hrvatskoj i Radnu grupu za edukaciju pri Stalnom odboru za razvoj i održavanje pravilnika","authors":"Antonija Filipeti, Marta Romac, Jelena Balog Vojak","doi":"10.30754/vbh.66.2.1091","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.2.1091","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada analizirati sudjelovanje i zadovoljstvo edukacijama za primjenu Pravilnika KAM koje su se održavale od 2018. do 2022. godine u okviru Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u Republici Hrvatskoj (CSSU). Usto rad donosi analizu posjećenosti regionalnih radionica (održanih neovisno o CSSU-u) na temu primjene Pravilnika KAM u organizaciji Radne grupe za edukaciju pri Stalnom odboru za razvoj i održavanje Pravilnika KAM u suradnji sa županijskim matičnim narodnim knjižnicama i Vijećem za matičnu djelatnost Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC). Pristup/metodologija/dizajn. U radu se analiziraju podaci o edukacijama za primjenu Pravilnika KAM: teme, formati, trajanje edukacija, broj polaznika te rezultati evaluacijskih upitnika – zadovoljstvo polaznika edukacijskim sadržajima i predavačima te primjenjivost na radno mjesto. Rezultati. Na edukacijama o Pravilniku KAM tijekom petogodišnjeg razdoblja sudjelovalo je najviše knjižničara, ali i značajan broj polaznika iz arhiva i muzeja. Održavanjem edukacija online te javnom dostupnošću snimki webinara od 2020. godine omogućena je široka dostupnost edukativnog sadržaja. Polaznici su iskazali izvrsnu razinu zadovoljstva kvalitetom predavača i edukacijskih sadržaja te vrlo dobru razinu zadovoljstva primjenjivošću edukacija na radno mjesto. Održavanjem regionalnih radionica praktična primjena Pravilnika KAM približena je široj stručnoj zajednici. Ograničenja. Od 2018. do 2020. godine za polaznike iz arhiva i muzeja prilikom prijave nije bila ponuđena opcija odabira navedenih ustanova te je za njih bila predviđena kategorija „Ostalo”. Međutim naknadnom analizom utvrđeno je da se jedan broj takvih polaznika (na temelju samostalnog upisa) nalazi i u kategoriji „Specijalne knjižnice“. Stoga su ti polaznici, za potrebe ovog rada, naknadno izdvojeni u zasebne kategorije prema vrsti ustanove iz koje dolaze. Praktična primjena. Rezultati rada uzet će se u obzir pri planiranju edukacija CSSU-a u kontekstu bibliografske kontrole i katalogizacije građe te općenito novih edukacijskih aktivnosti za primjenu Pravilnika KAM. Originalnost/vrijednost. U radu su prikazani trendovi u području stručnog usavršavanja stručnjaka iz knjižnica, arhiva i muzeja o primjeni Pravilnika KAM.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"75 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135933120","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Vrednovanje arhivskoga gradiva","authors":"Arian Rajh","doi":"10.30754/vbh.66.2.1083","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.2.1083","url":null,"abstract":"Cilj. Ovim radom, nakon objašnjenja gradiva i postupaka nad arhivskim gradivom, autor želi objasniti pojmove vrednovanja gradiva, prikazati katalog arhivskih vrijednosti i dekonstruirati odnos arhivskoga gradiva i događaja, povijesti, identiteta i drugih označenika vrijednosti gradiva. Vrijednost gradiva autor sagledava u okviru interpretativnog semiotičkog mehanizma korištenja arhivskoga gradiva u kojem ta vrijednost usmjerava korisnikovu interpretaciju prema raznim označenicima i tvori lance suplemenata te otvara prostor za korištenje, razumijevanje i prihvaćanje gradiva. Pristup/metodologija/dizajn. U radu se razmatraju određenja arhivskoga gradiva, vrednovanja i vrijednosti arhivskoga gradiva te postupci obrade arhivskoga gradiva. Autor stavlja postupke vrednovanja, uništavanja, akvizicije i odbacivanja gradiva, sređivanja i opisa gradiva u međusoban odnos, kritički koristeći arhivističku literaturu i tercijarne izvore. Za obrazloženje pojma vrijednosti te dekonstrukciju i semiotičku analizu pojma gradiva, autor koristi literaturu iz područja antropologije, arhivistike, dekonstrukcije, lingvistike, logike i semiotike. Rezultati. U radu se objašnjava postupak vrednovanja arhivskoga gradiva, njegove veze s drugim postupcima nad arhivskim gradivom, definira i katalogizira pojam vrijednosti arhivskoga gradiva, dekonstruiraju mogući odnosi vrednovanog arhivskog gradiva s korištenjem te ukazuje na mehanizam semiotike arhivskoga gradiva kao znaka. Originalnost/vrijednost. Izvornost rada očituje se u dodatnom pogledu na definicije arhivističkih postupaka, na arhivsko gradivo i njegov interpretativni potencijal – prema vrijednosti koje ono ima za različita korištenja i za različite korisnike.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"68 12","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135932851","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Testiranje Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima","authors":"Jelena Balog Vojak, Tanja Buzina, Elia Ekinović Micak, Ana Vukadin","doi":"10.30754/vbh.66.2.1136","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.2.1136","url":null,"abstract":"Cilj Završna verzija Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (Pravilnik KAM) objavljena je u lipnju 2021. godine. Nakon objave bilo je nužno provesti testiranje u redovnim procesima stručne obrade građe u arhivima, knjižnicama i muzejima, u različitim informacijskim sustavima kako bi se potvrdila primjenjivost Pravilnika KAM i stekao uvid u moguće smjerove daljnjeg razvoja. Pristup. Budući da je u izradi Pravilnika KAM posebna pažnja posvećena fleksibilnosti, odnosno mogućnosti da se sadržaj nekog podatka iskaže na različite načine, ovisno o mogućnostima informacijskog sustava, osnovna je pretpostavka bila da je Pravilnik KAM najvećim dijelom primjenjiv u svim postojećim procesima i softverima za stručnu obradu građe, ali da je njegov potencijal moguće potpuno ostvariti tek u strukturiranom i suradničkom okruženju, odnosno u interoperabilnim sustavima koji pružaju mogućnost korištenja zajedničkih normativnih datoteka i nadziranih rječnika te semantičkog obogaćivanja. Rezultati. Testiranjem je ta pretpostavka potvrđena. Ukupno oko 40 % odredbi Pravilnika KAM već se primjenjuje u praksi, dok se još oko četvrtine može primijeniti bez potrebe za tehničkim izmjenama ili nadogradnjama u informacijskom sustavu. To se većinom odnosi na iskorištavanje postojećih mogućnosti za bilježenje podataka u strukturiranom obliku, normativni nadzor nad podacima i dosljednu upotrebu nadziranih rječnika. Praktična primjena. Ujedno se u tim promjenama zapaža i najveći potencijal Pravilnika KAM za poboljšanje razine stručne obrade. Većina sudionika, međutim, od Pravilnika KAM općenito očekuje tek manja poboljšanja. Naime značajna poboljšanja dugoročno su nemoguća bez razvoja sustava koji omogućuju interoperabilnost, kao niti bez jačanja suradničkih praksi. Osim toga nužno je u radne procese većine ustanova aktivnije uključiti skrb o podacima, što može zahtijevati dodatne organizacijske i financijske napore. Stoga se uvođenje primjene Pravilnika KAM preporučuje postupno i u skladu s mogućnostima. Potrebno je prije svega izraditi aplikacijske profile koji će biti u skladu sa zadaćama i praksama ustanove te odrediti promjene koje će ustanovi najviše koristiti ili koje se mogu uvesti bez ispunjavanja kompleksnih preduvjeta. U kontekstu edukacije pokazalo se osobito važnim analizirati model djelo–izraz–pojavni oblik–primjerak u arhivskoj i muzejskoj zajednici kako bi se utvrdilo u kojim segmentima je neposredno primjenjiv, a u kojima se može zanemariti. Također je važno dodatno predstaviti mogućnosti prilagodbe Pravilnika KAM različitim formatima i informacijskim sustavima, npr. kroz usporedno predstavljanje zapisâ izrađenih prema Pravilniku KAM u različitim okruženjima.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"5 4","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135973602","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Ontologija Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima","authors":"Mirna Willer, Ana Vukadin, Boris Bosančić, Arian Rajh, Goran Zlodi","doi":"10.30754/vbh.66.2.1092","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.2.1092","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati operativnu ontologiju Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima kao komplementarnog standarda imenskog prostora tekstualnom izdanju Pravilnika KAM, verzija 1.0 objavljenog 2021. godine. Metodologija. Uvodno se definira koncept ontologije i ukratko opisuje model RDF (Resource Description Framework – Okvir za opis resursa), tj. okvir za iskazivanje semantičkih povezanih podataka. Taj je standardni okvir tehnički model Pravilnika KAM i konceptualnih modela – IFLA LRM, RiC i CIDOC-CRM, čija je implementacija Pravilnik KAM. U nastavku se donosi kraći opis ontologija triju baštinskih zajednica, dok se glavni dio rada bavi opisom ontologije Pravilnika KAM kao operativne ontologije. Rezultati. Ontologija Pravilnika KAM sastoji se od elemenata tekstualne verzije Pravilnika KAM uz dopune koje zahtijeva izgradnja ontologije kao operativne. Ograničenja. Prikazana operativna ontologija Pravilnika KAM usvojena je kao završna verzija za testiranje, te se mogu očekivati manje dorade, odnosno usuglašavanja nakon završetka testiranja planiranog tijekom 2023. godine. Za početak korištenja ontologije potrebno je njezino objavljivanje u službenom registru imenskih prostora, po mogućnosti nacionalnom. Praktična primjena. Primjena ontologije Pravilnika KAM predviđa se u području kodiranja metapodataka radi strojnog upravljanja metapodacima, bilo u okruženju relacijskih baza podataka ili sustava povezanih podataka, u svrhu označivanja, pohrane, strojnog zaključivanja, pronalaženja i prikaza te razmjenu i ponovne upotrebe metapodataka na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Društveni značaj. Primjena ontologije Pravilnika KAM omogućuje unaprjeđenje i razvoj informacijskih sustava i usluga te interoperabilnost metapodataka unutar baštinskih zajednica i s drugim dionicima u suvremenom okruženju upravljanja informacijama na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Originalnost. Ontologija Pravilnika KAM prva je operativna ontologija u hrvatskom informacijskom prostoru baštinskih zajednica.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"10 4","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135973328","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima i opis online neomeđene građe","authors":"Sonja Pigac, Ingeborg Rudomino","doi":"10.30754/vbh.66.2.1084","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.2.1084","url":null,"abstract":"Neomeđena online građa, koja uključuje integrirajuću građu i serijske publikacije, dio je prihvata obveznog primjerka od 2004. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je tada uspostavila radni proces prihvata, bibliografske obrade i pohrane u digitalnim sustavima NSK te je time ta vrsta građe postala dio fonda. Dosadašnji način obrade prema objedinjenom izdanju ISBD-a propisivao je sadržaj podataka za bibliografski opis. Pravilnik za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima koji se temelji na konceptualnim modelima triju baštinskih zajednica predstavlja potpuno nov način promatranja građe kao objekta kroz načelo entitet-odnos te u skladu s tim donosi odredbe za ujednačeno i standardno oblikovanje podataka za opis različitih vrsta građe. Ujednačeno oblikovani podaci preduvjet su za funkcionalnu interoperabilnost i ponovno korištenje u različitim digitalnim okruženjima. Cilj rada je analiza i procjena mogućnosti primjene odredbi Pravilnika za opis online neomeđene građe u odnosu na postojeći standard i praksu. Neomeđena online građa, koja uključuje integrirajuću građu i serijske publikacije, dio je prihvata obveznog primjerka od 2004. godine. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) je tada uspostavila radni proces prihvata, bibliografske obrade i pohrane u digitalnim sustavima NSK-a te je time ta vrsta građe postala dio fonda. Dosadašnji način obrade prema objedinjenom izdanju ISBD-a propisivao je sadržaj podataka za bibliografski opis. Pravilnik KAM, koji se temelji na konceptualnim modelima triju baštinskih zajednica, predstavlja potpuno nov način promatranja građe kao objekta kroz načelo entitet–odnos te u skladu s tim donosi odredbe za ujednačeno i standardizirano oblikovanje podataka za opis različitih vrsta građe. Ujednačeno oblikovani podaci preduvjet su za funkcionalnu interoperabilnost i ponovno korištenje u različitim digitalnim okruženjima. Metodologija. Analiza počiva na testiranju kojemu je bila svrha procjena primjenjivosti Pravilnika KAM na različite vrste građe kojima raspolaže fond NSK-a, a koja se provodila tijekom jeseni 2022. godine. U sklopu navedenog testiranja izrađeno je 10 testnih bibliografskih zapisa za neomeđenu građu (na tiskanom i elektroničkom mediju) koji su poslužili kao polazište za analizu primjene Pravilnika KAM na opis online neomeđene građe. Rezultati analize trebali bi odgovoriti na pitanje u kojem je opsegu primjena Pravilnika KAM u skladu s postojećom praksom obrade građe u NSK, odnosno zahtijeva li i u kojoj mjeri njezinu izmjenu. Analizom nisu obuhvaćeni aspekti formata i informacijskog sustava. Društveni značaj. Procjena primjene Pravilnika KAM u izradi zapisa za online neomeđenu građu, koja se u NSK-u obrađuje više od 20 godina i obuhvaćena je zakonom o obveznom primjerku, važan je segment u budućem sveukupnom radnom procesu obrade građu u NSK. Radom se nastoje utvrditi potencijalne promjene u dosadašnjoj praksi s obzirom na jedinstvenu zadaću i ulogu NSK u prikupljanju i d","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"3 4","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135933252","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Modeli opisa filmske građe u arhivima i knjižnicama","authors":"Ana Vukadin, Lucija Zore","doi":"10.30754/vbh.66.2.1090","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.2.1090","url":null,"abstract":"Cilj: Rad analizira i uspoređuje arhivističke i bibliografske modele za opis jedinice filmske građe te prikazuje rješenja proizašla iz njihova usklađivanja u Pravilniku za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (Pravilnik KAM). Pristup: Primijenjeno je usklađivanje kao metoda modeliranja podataka kojom se dva ili više modela podataka povezuju tako da je omogućena njihova interoperabilnost. Analizirana su neka od glavnih svojstava filmske građe i utvrđeni zahtjevi za odgovarajući opis tih svojstava u kontekstu temeljnih zadaća arhiva i knjižnica. Zatim su analizirani modeli opisa sadržani u relevantnim arhivističkim i bibliografskim normama (EN 15907, FIAF-ov priručnik za katalogizaciju pokretnih slika, FRBR, IFLA LRM) i provedeno je međusobno pridruživanje (engl. mapping) njihovih entiteta. Pridruživanje je uključivalo strukturalnu i semantičku analizu te analizu nazivlja. Rezultati: Utvrđeno je da su modeli strukturalno podudarni, što značajno olakšava njihovo usklađivanje te da se velikim dijelom podudaraju terminološki i semantički, ali uz nekoliko značajnih razlika. Razlike se objašnjavaju činjenicom da su u upravljanju filmskim zbirkama arhivi i knjižnice vođeni donekle različitim ciljevima i zadaćama koji onda uvjetuju i različit pristup. Rješenja ponuđena u Pravilniku KAM temelje se na poravnavanju i nadopuni modelâ. Ograničenja: Analiza modela opisa ograničena je na opis jedinice filmske građe, odnosno entitete koji se odnose na građu (djelo, izraz/varijanta, pojavni oblik/prikaz, primjerak/jedinica). Nisu obuhvaćeni drugi entiteti koji mogu biti predmetom zanimanja korisnika (npr., agenti, mjesta, događaji itd.), kao ni odnosi jedinice filmske građe s drugim entitetima. Praktična primjena: Rješenja ugrađena u Pravilnik KAM predstavljaju polazište za ujednačen opis filmske građe u arhivima i knjižnicama, uz poštivanje specifičnog konteksta svake od navedenih vrsta ustanova. Vrijednost: Rad predstavlja doprinos mogućoj suradnji arhiva i knjižnica na području standardizacije deskriptivnih podataka, što je temelj za cjelovit i transparentan pristup filmskoj baštini u digitalnom okruženju.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"15 10","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135973059","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima i kartografska građa","authors":"Mira Miletić Drder","doi":"10.30754/vbh.66.2.1081","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.2.1081","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada predstaviti Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (dalje u tekstu Pravilnik KAM) u kontekstu obrade kartografske građe te istražiti mogućnosti njegove primjene na opis kartografske građe. Pristup/metodologija. U prvom su dijelu rada ukratko opisani standardi obrade kartografske građe. U nastavku se rad bavi prikazom strukture i elemenata opisa Pravilnika KAM. Također su ukratko opisani rezultati provedenoga testiranja uporabe Pravilnika KAM. Na kraju rad donosi prijedlog aplikacijskoga profila za opis kartografske građe s primjerima opisa. Rezultati. Rezultati istraživanja provedenog u ovom radu upućuju na to da je Pravilnik KAM primjenjiv za opis kartografske građe. Primjeri obrade pokazali su da je raznolikost elemenata opisa razlog više da se Pravilnik KAM primjenjuje u svim baštinskim ustanovama koje posjeduju kartografsku građu. Originalnost/vrijednost. Ovo je prvi rad koji se bavi opisom kartografske građe prema novom Pravilniku KAM i koji donosi prijedlog aplikacijskoga profila za opis kartografske građe.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"4 S3","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135933250","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Cataloguing and classifi cation in the era of artifi cial intelligence","authors":"A. Tella, O. A. Odunola","doi":"10.30754/vbh.66.1.1031","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1031","url":null,"abstract":"Goal: This study has examined cataloguing and classification in the era of artificial intelligence, benefits, and challenges from the perspective of cataloguing librarians in Oyo state, Nigeria.\u0000Methodology: The study adopted a purely qualitative method using interviews for data collection. The target population was the cataloguing and classification librarians in academic libraries in Southwest Nigeria. The sample comprised 21 cataloguing and classification librarians working in the cataloguing and classification section of 10 university libraries in Southwest Nigeria. Four research questions were developed and answered.\u0000Findings/Results: The findings revealed that cataloguing librarians are aware of the application of artificial intelligence for cataloguing and classification. Artificial intelligence enhances automatic cataloguing and classification using optical character recognition, assists in undertaking stressful work that humans may struggle to do; completes tasks faster than a human being and enables libraries to provide accurate cataloguing and classification services with fewer errors; saving time and money, assisting libraries to create metadata for digital resources and allowing cataloguing to increase the speed of metadata generation. The challenges associated with the application of AI to cataloguing and classification practices from the perspective of cataloguing and classification librarians are funding, irregular power supply and inadequate skilled personnel to handle AI. Currently, there is no strategic plan in place for the implementation of AI for cataloguing and classification in academic libraries in Nigeria.\u0000Originality and Values: Based on the findings, the study recommends that a strategic plan should be initiated in all academic libraries in Nigeria to allow the real-life practice of using AI for cataloguing and classification.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41460824","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Analiza odabranih anotacija knjiga za mlade u Sloveniji objavljenih u razdoblju od 2017. do 2022.","authors":"Nina Jamar","doi":"10.30754/vbh.66.1.1009","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1009","url":null,"abstract":"Cilj: Nastojalo se što dosljednije odrediti odgovarajuće strukturne elemente za pisanje anotacija za književna djela za mlade odrasle čitatelje. Također je cilj bio odrediti razlike među anotacijama za mlade odrasle čitatelje objavljene u priručnicima za čitanje kvalitetnih knjiga za mlade i na portalu Dobreknjige.si.\u0000Pristup/metodologija: Kao metoda istraživanja korištena je analiza sadržaja. Odabrano je šezdeset anotacija namijenjenih mladim odraslim čitateljima iz priručnika za čitanje kvalitetnih knjiga za mlade i šezdeset anotacija s portala Dobreknjige.si. Shema kodiranja sastojala se od četrnaest strukturnih elemenata. Anotacije su podijeljene u pojedinačne rečenice, a svakoj rečenici dodijeljen je odgovarajući strukturni element ili elementi.\u0000Rezultati: Anotacije su u prosjeku sadržavale šest strukturnih elemenata. Najčešći su sljedeći strukturni elementi: opis djela, književni lik, tema, okolnosti nastanka djela i druge posebnosti djela, ocjena i autor. Razlika među anotacijama s portala i anotacijama iz priručnika uglavnom se ogleda u duljini anotacija.\u0000Ograničenja: Istraživanje je bilo ograničeno na anotacije koje su pripremili knjižničari.\u0000Praktična primjena: Rezultati istraživanja pomoći će knjižničarima koji objavljuju anotacije u priručnicima za čitanje kvalitetnih knjiga za mlade i na portalu Dobreknjige.si.\u0000Društveni značaj: Anotacije su također važne jer, između ostalog, predstavljaju jedan od načina na koji mladima ili drugoj zainteresiranoj javnosti možemo predstaviti svijet književnosti.\u0000Originalnost/vrijednost: Rad želi utvrditi moraju li se anotacije prilagoditi određenim vrstama čitatelja ili je moguć standardizirani oblik anotacija.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47787471","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}