Vjesnik Bibliotekara Hrvatske最新文献

{"title":"Kulturna i prirodna baština Podsuseda","authors":"Sandra Berak","doi":"10.30754/vbh.66.1.1060","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1060","url":null,"abstract":"Cilj. U radu se donosi prikaz programskih aktivnosti koje su se tijekom sedam godina provodile u Knjižnici Podsused u sklopu programa „Kulturna i prirodna baština Podsuseda“, koji je od svojih početka vezan višestrukim suradničkim odnosima u zajednici u kojoj Knjižnica djeluje.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. Kvalitativnom metodom analize sadržaja rad u prvom dijelu donosi pregled suvremenih paradigmi o interpretaciji kulturne baštine te međunarodne dokumente o njezinoj ulozi u društvu i važnosti za lokalnu zajednicu, primjenjive u kontekstu razvoja knjižničnog programa. Analiza uključuje znanstvenu i stručnu literaturu iz područja knjižničarstva, muzeologije i arhivistike. Drugi dio donosi pregled projekata unutar programa „Kulturna i prirodna baština Podsuseda“ koji su realizirani u proteklih sedam godina koristeći dokumente i arhiv Knjižnice, natječajni i izvještajni materijal te kritički osvrt na objavljene stručne radove o programu, uključujući mrežne izvore.\u0000Rezultati. Program „Kulturna i prirodna baština Podsuseda“ od samih početaka utemeljen je u lokalnoj zajednici. Zavičajni značaj projekata očituje se ne samo u odabiru građe nego i u širokoj mreži suradničkih odnosa na lokalnoj razini koji doprinose osjećaju zajedničkog vlasništva. Uključivanje članova i korisnika knjižnice te lokalne zajednice u prikupljanje građe, materijala i interpretaciju kulturne baštine rezultira sustvaranjem sadržaja za program koji proizlazi iz djelatnosti Knjižnice.\u0000Originalnost/vrijednost. Praktičan doprinos rada primjena je različitih aktivnosti uključivanja lokalne zajednice na temu baštine, primjenjivih u drugim sredinama i kontekstima. Rad ukazuje na vrijednost korištenja različitih participativnih praksi u interpretaciji lokalne baštine sa svrhom njezina promicanja, edukacije lokalne zajednice o baštinskim temama, prijenosu znanja, jačanju svijesti o potrebi očuvanja kulturne baštine i poticanja osobne kreativnosti korisnika svih dobnih skupina.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44275554","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Digitalna transformacija u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu","authors":"Radovan Vrana, Jadranka Kovačević","doi":"10.30754/vbh.66.1.1038","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1038","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovoga rada razmotriti pojam i percepciju digitalne transformacije na primjeru Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu koja predstavlja jedno od ključnih žarišta društveno-kulturnog života grada Zagreba.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. U radu su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog kvantitativnom istraživačkom metodom uz pomoć ankete na prigodnom uzorku ispitanika.\u0000Rezultati. Provedenim istraživanjem potvrđena je postavljena hipoteza da korisnici uočavaju promjene u uslugama i fondu knjižnice uzrokovane primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije koja je jedna od manifestacija i alata digitalne transformacije s obzirom na poslovanje knjižnice i rad s korisnicima. Istražili smo i percepciju korisnika o samoj knjižnici. Više od polovice ispitanika odgovorilo da knjižnicu u kojoj je provedeno istraživanje percipira podjednako kao građu, prostor i uslugu. Ako se tri kategorije pojedinačno promotre, ispitanici knjižnicu najviše percipiraju kroz građu koju nudi, potom nešto manje kao prostor, a najmanje kao uslugu. Knjižnicu bliske budućnosti korisnici vide kao ustanovu koja pruža kombiniranu uslugu: u digitalnom i analognom formatu, što ukazuje na uravnotežen pristup razvoju knjižnica i ukazuje na to da digitalna sfera neće ukinuti analognu, barem ne u bliskoj budućnosti. Od knjižničara se također očekuju ne samo znanja struke nego i komunikacijske i informatička znanja. Sveukupno, ispitanici su svjesni postojećih promjena u knjižnici, ali od nje očekuju dodatne promjene, nove sadržaje i usluge u digitalnoj sferi rada.\u0000Ograničenja. Rezultati istraživanja ograničeni su brojem ispitanika i uzorkom te ne mogu biti poopćeni na cjelokupnu populaciju korisnika usluga sustava Knjižnica Grada Zagreba (u sklopu koje djeluje i Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića). Unatoč toj činjenici, rezultati istraživanja važan su indikator promjena u narodnim knjižnicama pod utjecajem informacijske i komunikacijske tehnologije, o čemu je potrebno provoditi kontinuirana istraživanja.\u0000Praktična primjena. Rezultate istraživanja moguće je primijeniti pri izradi strateških i operativnih (godišnjih) planova rada narodne knjižnice u kojoj je provedeno istraživanje, ali i u drugim narodnim knjižnicama.\u0000Društveni značaj. Rezultati provedenog istraživanja pružaju uvid u rad jedne od najpopularnijih narodnih knjižnica u Zagrebu, čime se pridonosi boljem poznavanju rada narodnih knjižnica i njihovoj većoj vidljivosti u društvu.\u0000Originalnost/vrijednost. Rad donosi izvorne rezultate istraživanja korisnika narodne knjižnice u razdoblju velikih ekonomskih i društvenih promjena u kojem knjižnice sudjeluju (digitalnom) transformacijom svojih usluga, čime nastoje privući nove korisnike, u prvom redu mlađe generacije koje su sve više usmjerene digitalnim medijima na internetu.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44669202","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim narodnim knjižnicama","authors":"Jelena Lakuš, Katarina Baričević","doi":"10.30754/vbh.66.1.1029","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1029","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je istraživanja utvrditi obilježavaju li i kako hrvatske narodne knjižnice Tjedan zabranjenih knjiga, manifestaciju koja, obično u posljednjem tjednu rujna, slavi slobodu čitanja.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. Najprije su, pretraživanjem mrežnih stranica knjižnica, kao i njihovih Facebook profila, pronađene knjižnice koje obilježavaju Tjedan zabranjenih knjiga. Dodatno je, prema točno određenim ključnim riječima, pretražen i Google. Nakon toga provedena je sadržajna analiza prikupljenih vijesti i objava. Istraživanje je najprije provedeno tijekom listopada 2021. godine, a potom ponovljeno krajem rujna i početkom listopada 2022. godine. Cilj je bio utvrditi jesu li u međuvremenu još neke narodne knjižnice obilježile tu manifestaciju.\u0000Rezultati. Istraživanjem se utvrdilo da samo dvadeset narodnih knjižnica (od njih 234) obilježava Tjedan zabranjenih knjiga, što čini samo 8,55 % svih narodnih knjižnica. Najstarija mrežno dostupna vijest o obilježavanju te manifestacije datira iz 2011. godine, iz čega zaključujemo da se Tjedan zabranjenih knjiga u nas obilježava tek posljednjih desetak godina, a ondje gdje se obilježava čini se to često bez kontinuiteta. Način obilježavanja također je još uvijek vrlo skroman pa je uočeno samo nekoliko kreativnijih primjera. Iz navedenog se može zaključiti da se Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim narodnim knjižnicama još ne obilježava u većoj mjeri te da taj projekt u nas nije u potpunosti zaživio.\u0000Ograničenja. Zbog velikog broja knjižnica u Hrvatskoj istraživanje je ograničeno samo na narodne knjižnice. Također, iako se koristilo nekoliko načina evidentiranja knjižnica koje obilježavaju Tjedan zabranjenih knjiga, kao i različite strategije pretraživanja, vrlo je vjerojatno da one nisu jedine.\u0000Praktična primjena. U radu su predstavljene različite mogućnosti i načini obilježavanja Tjedna zabranjenih knjiga. Rad je ujedno poziv ostalim knjižnicama da se priključe proslavi slobode čitanja i otvorenog pristupa informacijama.\u0000Društveni značaj. Rad upućuje na važnu ulogu narodnih knjižnica, kao i knjižnica općenito, u borbi protiv cenzure pisane riječi, kao i u zagovaranju ideje slobode čitanja i intelektualnih sloboda općenito te tako i na njihovu važnu ulogu u izgradnji i razvoju demokratskog društva.\u0000Originalnost/vrijednost. Originalnost rada ogleda se u tome što se u njemu predstavlja istraživanje čija tematika nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj. Do sada još nije učinjeno slično istraživanje o obilježavanju Tjedna zabranjenih knjiga u Hrvatskoj.\u0000Članak nastao je na temelju diplomskog rada Katarine Baričević koji je značajno dorađen. Rad pod naslovom „Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim knjižnicama“ obranjen je na Filozofskom fakultetu u Osijeku 28. listopada 2021. Mentorica je bila profesorica Jelena Lakuš.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46175211","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Korištenje predmetnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu","authors":"Anita Katulić, Tanja Buzina, Suzana Dimovski","doi":"10.30754/vbh.66.1.1024","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1024","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovog istraživanja utvrditi stavove knjižničara visokoškolskih, sveučilišnih, specijalnih i znanstvenih knjižnica u Hrvatskoj o korištenju predmetnog sustava NSK-a. Dodatni cilj istraživanja jest utvrditi u kojoj se mjeri koriste predmetne oznake u opisivanju sadržaja građe općenito u navedenim knjižnicama.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik podijeljen svim visokoškolskim, sveučilišnim, specijalnim i znanstvenim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Korištena je kvantitativna metodologija obrade rezultata.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da je predmetni sustav NSK-a na razini hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih knjižnica dobro prihvaćen s obzirom na to da 54 % knjižničara koji su sudjelovali u istraživanju koristi predmetni sustav NSK-a. Od preostalih koji ga ne koriste, 59 % ih planira koristiti predmetni sustav NSK-a u svom radu u budućnosti. Nadalje, 24 % ispitanika koristi samo ključne riječi za opis građe, a 8 % ispitanika ne koriste predmetne oznake, iz čega se može zaključiti da 32 % ispitanika uopće ne koristi predmetne oznake u opisu građe. Određeni postotak knjižničara (11 %) koristi druge najzastupljenije sustave nadziranih predmetnih oznaka u Hrvatskoj, predmetni sustav iz područja medicine – MeSH i sustav koji se temelji na Pravilniku za predmetni katalog iz 2004. godine.\u0000Originalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose i analiziraju stavovi o korištenju predmetnog sustava NSK-a na razini hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja, donose se saznanja o korištenju predmetnog sustava NSK-a i ispituje namjera budućeg korištenja tog predmetnog sustava.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47313759","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Zeleno-plavi pikseli","authors":"Niko Cvjetković, Ljiljana Črnjar, Lara Pavić","doi":"10.30754/vbh.66.1.1049","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1049","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati projekt izgradnje zavičajne digitalne knjižnice Primorsko-goranske županije, čiji je pokretač i koordinator Gradska knjižnica Rijeka a koji predstavlja logičan nastavak funkcionalnog povezivanja narodnih i školskih knjižnica na području Primorsko-goranske županije.\u0000Pristup/metodologija. Projekt se provodi kroz više faza. U prvoj fazi uspostavljen je zajednički repozitorij na platformi INDIGO. Potom su migrirane datoteke i metapodaci iz SVeVID-a, digitalne knjižnice Gradske knjižnice Rijeka iz sustava OMEKA u novi sustav sa složenijim metamodelom. U isti repozitorij postavljena je i digitalna knjižnica Gradske knjižnice i čitaonice Mali Lošinj koja je imala digitaliziranu građu pripremljenu za objavu na platformi INDIGO. U drugoj fazi migrirani su podaci i datoteke, također iz sustava OMEKA, digitalnih zbirki Gradske knjižnice Crikvenica i Gradske knjižnice i čitaonice „Viktor Car Emin“ Opatija te su dorađene funkcionalnosti samoga Portala. Paralelno se u repozitorij postavlja postojeća digitalizirana zavičajna periodika Gradske knjižnice Rijeka, kao i ostala, u međuvremenu digitalizirana, građa. U budućim fazama postupno će se digitalizirati i objaviti na Portalu vrijedna zavičajna građa pohranjena u narodnim i školskim knjižnicama Primorsko-goranske županije.\u0000Rezultati. Uspostavljen je portal Zavičajna digitalna knjižnica Primorsko-goranske županije, odnosno digitalni repozitorij na platformi INDIGO koja omogućuje pohranu i standardiziranu obradu građe te njezinu prezentaciju, kao i izradu dodatnih sadržaja. Svaka knjižnica uključena u projekt ima svoju stranicu na Portalu, uz mogućnost pretraživanja sadržaja cjelokupnog repozitorija ili isključivo sadržaja obuhvaćenog digitalnom zbirkom određene knjižnice. Osim baštinskog dijela, Portal sadrži i informativni dio koji obuhvaća glasila jedinica lokalne i područne samouprave koje Gradska knjižnica Rijeka prima kao županijski obvezni primjerak, a za koje je dobivena suglasnost za objavu od nositelja autorskih prava.\u0000Originalnost/vrijednost. Projekt „Zavičajna digitalna knjižnica Primorsko-goranske županije“ po svom je pristupu inovativan jer je ciljani obuhvat cjelokupna nadležnost županijske matične narodne knjižnice gdje se u istom repozitoriju nalazi više digitalnih knjižnica različitih ustanova te može poslužiti kao model za slične projekte u drugim sredinama.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45306208","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Current and future LIS competencies","authors":"P. Vilar, Tanja Mercun","doi":"10.30754/vbh.66.1.1036","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1036","url":null,"abstract":"Objective. A study is reported of the perceptions of the Slovenian library practitioners of the competencies needed for their work today and will be needed in the future. Two groups of competencies were considered: generic and professional, the latter in four groups: library management and library operations, library materials and information resources, work with users, organization of knowledge and information.\u0000Approach/Methodology/Design. Online survey was used. To cover practitioners in all types and sizes of libraries, random sampling of libraries was used and snowball sampling from there on (N = 132). We discuss the general overview of the results through descriptive statistics, and the differences in the perception of competency importance between the current and the future situation, using paired samples T-test.\u0000Results. Results show that competencies, in all groups, were rated high, for both today and future work, no criticism was detected over the choice of the competencies, only certain suggestions, the practitioners believe that nearly all competencies will gain importance in the future, and none will become less important. The highest valued area is work with users, followed by the areas of work with library materials and resources, and library management, while organization of knowledge and information was, surprisingly, rated the lowest.\u0000Practical implications. The results will be used in the formation of at least a draft competency model or models and to inform further work on the reformed study programme at the Department of LIS & BS at the University of Ljubljana.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48890927","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Upoznajmo se","authors":"Božica Dragaš, Snježana Ercegovac","doi":"10.30754/vbh.66.1.1050","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1050","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati različite programske aktivnosti mreže Knjižnice Marina Držića osmišljene u svrhu podupiranja kulturne raznolikosti, poticanja međukulturnoga dijaloga te olakšavanja integracije doseljenika u hrvatsko društvo. Ujedno se želi naglasiti dobrobit programa Erasmus+ – Obrazovanje odraslih, kojim se omogućuje suradničko učenje i poboljšanje kvalitete obrazovanja odraslih izvan sustava formalnoga obrazovanja. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. U svjetlu međunarodnih i nacionalnih, općih i knjižničarskih dokumenata, u radu se najprije daje pregled pojmovnoga određenja multikulturalnosti i interkulturalnosti, međukulturnoga dijaloga, međukulturnoga obrazovanja i međukulturne pismenosti, kao i uvid u važnost knjižnica u multikulturnom društvu. Potom se iznose primjeri programskih aktivnosti provedenih u Knjižnici Savica i Dječjoj knjižnici Marina Držića, a naposljetku i iskustvo stečeno sudjelovanjem u projektu Upoznajemo druge u Kopenhagenu, provedenome u sklopu programa Erasmus+ za 2020. godinu u svrhu razmjene iskustava s kolegama knjižničarima iz drugih zemalja koja se tiču knjižničnih programa i usluga namijenjenih migrantima, izbjeglicama i tražiteljima azila. \u0000Rezultati. Pregled programskih aktivnosti dvaju ogranaka mreže Knjižnice Marina Držića te narodne knjižnice u Kopenhagenu upućuje na brojne i raznovrsne mogućnosti narodnih knjižnica da u multikulturnom okružju daju svoj doprinos poticanju multikulturalnosti i interkulturalnosti te olakšavanju integracije doseljenika. \u0000Originalnost/vrijednost. U radu su prvi put skupno opisane programske aktivnosti mreže Knjižnice Marina Držića namijenjene doseljenicima i migrantima te programske aktivnosti namijenjene lokalnom stanovništvu u svrhu upoznavanja s drugim kulturama. Uključujući pregled programa Knjižnice Nørrebro u Kopenhagenu namijenjenih ranjivim korisničkim skupinama doseljenika i migranata, opisani primjeri mogu biti poticaj i nadahnuće drugim narodnim knjižnicama u osmišljavanju i provedbi sličnih programskih aktivnosti, a jednako tako i poticaj za uključivanje u europske programe mobilnosti u svrhu obrazovanja odraslih.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44898215","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Zagrebački bibliobus kao centar stjecanja digitalnih vještina","authors":"Nika Čabrić, Tamara Kolić, Matjaž Stibilj","doi":"10.30754/vbh.66.1.1042","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1042","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati sudjelovanje Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba od 2018. do 2022. godine u projektima Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM-a) koji se bave STEMpodručjem. To su projekti „STEM revolucija se nastavlja: Knjižnice“, „Digitalni građanin“ i „Digitalne knjižnice za lokalni razvoj“. Navedeni projekti potiču korištenje digitalnih tehnologija u knjižnicama kako bi se one razvile u napredne centre za stjecanje digitalnih vještina. Pružanjem pokretne knjižnične usluge nastoje se smanjiti posljedice socijalne isključenosti te podići kvaliteta i standard života u zajednici svih građana te tako pridonijeti ostvarivanju prava svakog pojedinca na pristup informacijama, znanju i kulturi, što ujedno uključuje i predstavljanje novih tehnologija djeci koja žive i u gradskim i perifernim naseljima te pohađaju osnovne i područne škole.\u0000Pristup/metodologija. Tijekom pet godina sudjelovanja Bibliobusne službe u projektima Instituta za razvoj i inovativnost mladih, od kojih su dvije u cijelosti obilježene epidemijom koronavirusne bolesti, prikazat će se uspješnost koja je pratila provođenje projekata kroz 2018. i 2019. te stagnacija koja je uslijedila kroz 2020. i 2021. godinu i početak revitalizacije projekta u 2022. godini. Podaci su prikupljeni u izvještajima o radu Bibliobusne službe, na mrežnim stranicama Knjižnica grada Zagreba te iz stručnih i drugih radova o Bibliobusnoj službi Knjižnica grada Zagreba.\u0000Rezultati. Prikazom sudjelovanja u projektima nastojalo se ukazati na uspješnost njihove provedbe i odvijanje aktivnosti u skladu sa suvremenim IFLA-inim Smjernicama za pokretne knjižnice (2011). Također, aktivnosti su se temeljile na uvažavanju društvenih i demografskih promjena u lokalnoj sredini, informatizaciji knjižničnog sustava i modernizaciji informatičke opreme Bibliobusne službe i odličnoj međuinstitucionalnoj suradnji. Ukazuje se i na ono najvažnije, a to je da se pružanjem usluga pokretne knjižnične nastoje smanjiti posljedice socijalne isključenosti te podići kvaliteta i standard života u zajednici svih građana te tako pridonijeti ostvarivanju prava svakog pojedinca na pristup informacijama, znanju i kulturi, što ujedno uključuje i predstavljanje novih tehnologija djeci koja žive i u gradskim i perifernim naseljima te pohađaju osnovne i područne škole.\u0000Društveni značaj. Uključivanjem u IRIM-ove projekte knjižnice se, a tako i pokretne knjižice, razvijaju u napredne centre za stjecanje digitalnih vještina. Društveni značaj očituje se u nastojanju smanjenja posljedica socijalne isključenosti pružanjem pokretne knjižnične usluge koja ujedno uključuje i predstavljanje novih tehnologija djeci koja žive i u gradskim i perifernim naseljima te pohađaju osnovne i područne škole.\u0000Originalnost/vrijednost. Rad je doprinos malobrojnoj objavljenoj stručnoj literaturi o sudjelovanju Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba u projektima Instituta za razvoj i inovativnost mladih koji se bave STEM-područjem kao što su pro","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41722096","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Nisi sam u domu svom","authors":"Ira Tuzlančić, Marijana Rogić Bocchetti","doi":"10.30754/vbh.66.1.1058","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1058","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati provedbu knjižničnih usluga u domovima za starije osobe u gradu Zagrebu tijekom pandemije bolesti COVID-19 od ožujka 2020. do lipnja 2022. godine.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. Knjižnične usluge u domovima za starije osobe u gradu Zagrebu provode se u okviru programa „Knjigom do vrata“ u sklopu projekta „65 plus“ Knjižnica grada Zagreba. Pandemija bolesti COVID-19 i povezana ograničenja otežali su oblikovanje i provedbu knjižničnih usluga namijenjenih starijim osobama u knjižnicama. Posebno velika ograničenja zbog zaštite zdravlja stavljena su na kontakte sa starijim osobama smještenima u ustanove za trajnu skrb i smještaj – domove za starije. Knjižničari i knjižničarke osmislili su kako ostati u kontaktu i pružiti knjižnične usluge korisnicima domova tijekom razdoblja većih i manjih ograničenja pristupa domovima.\u0000Rezultati. Navode se, kao primjeri dobre prakse, knjižnične usluge i raznovrsni kulturni programi koji su se provodili tijekom pandemije u domovima za starije osobe u organizaciji knjižnica iz mreže Knjižnica grada Zagreba. Rezultati su potkrijepljeni statističkim podacima iz izvještaja o radu projekta „65 plus“ za navedeno razdoblje.\u0000Originalnost/vrijednost. Kulturne aktivnosti koje se provode za starije osobe u organizaciji knjižnica, ponekad i u otežanim okolnostima poslovanja, primjeri su dobre prakse kojima je cilj senzibiliziranje javnosti i povećanje brige za dobrobit starijih osoba. Iskustva stečena prilikom provedbe programa „Knjigom do vrata“ u otežanim uvjetima tijekom pandemije mogu pomoći stručnjacima i praktičarima u osmišljavanju knjižničnih usluga u kriznim vremenima. Podaci zabilježeni u ovome radu predstavljaju i svojevrsnu javnu arhivu o suradnji knjižnica i domova za starije osobe na području Zagreba tijekom pandemije bolesti COVID-19.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42723679","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Stavovi i iskustva umirovljenika Matice grada Osijeka nakon pohađanja edukacije o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama","authors":"Josipa Selthofer, Ines Hocenski, Tomislav Jakopec","doi":"10.30754/vbh.66.1.1022","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1022","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovog rada utvrditi stavove i mišljenja članova Kluba umirovljenika grada Osijeka nakon edukacije provedene s ciljem obučavanja umirovljenika informacijsko-komunikacijskim vještinama.\u0000Metodologija. Rad donosi rezultate istraživanja provedenog intervjuima i fokus-grupama među umirovljenicima, članovima Kluba umirovljenika grada Osijeka. Metodom intervjua ispitani su stavovi i mišljenja 10 umirovljenika na temu edukacije u pogledu informacijsko-komunikacijskih tehnologija tijekom ožujka 2022. godine. Nakon provedenih intervjua, fokus-grupom (1) ispitani su stavovi i mišljenja umirovljenika vezani za korištenje tehnologije u kojem je sudjelovalo 9 umirovljenika (dio kojih je pohađao edukacije, a dio ne). Naposljetku, fokus-grupom (2) u kojoj je sudjelovalo četvero umirovljenika ispitani su stavovi i mišljenja o virtualnoj stvarnosti. Ispitanici su nosili naočale i promatrali povijest Osijeka od 1920. do 2020. godine po dekadama. Točnije, promatrali su kako su izgledali predmeti, kuće, novine, namještaj i slične stvari obuhvaćene spomenutim razdobljem.\u0000Uzorak istraživanja ograničen je na specifičnu podskupinu umirovljenika koji su ili pohađali edukaciju ili nisu, a članovi su Kluba. Rad donosi stavove i mišljenja sudionika edukacija, a nastavak je istraživanja provedenog prije edukacije (Jakopec, Selthofer i Hocenski, 2022).\u0000Rezultati. Rezultati provedenog intervjua i fokus-grupe ukazuju na to da većina umirovljenika dijeli želju za učenjem i dodatnim informatičkim znanjem. Posjeduju barem jedan uređaj (većinom stolno računalo ili pametni telefon) preko kojeg posjećuju društvene mreže, pretražuju potrebne informacije i čitaju dnevne vijesti. Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju smatraju da im je potrebno još sličnih radionica kako bi postojeća znanja utvrdili i proširili. Nakon provedenih radionica umirovljenici su svjesni prednosti koje im donose informatička znanja te navedene spoznaje povezuju s korištenjem tehnologije tijekom pandemije bolesti COVID-19, kada im fizički odlasci na određena mjesta (primjerice liječniku) nisu bili mogući. Rezultati fokus-grupe u kojoj je promatrana 3D-stvarnost pomoću VR-naočala pokazuju kako ispitanici nisu ranije bili upoznati s pojmovima virtualne stvarnosti. Po mišljenju sudionika, radionica je trajala prekratko, osjećali su se dezorijentirano te ih se naočale nisu previše dojmile. Istaknuli su također kako su ih prekratko nosili da bi nešto istaknuli kao prednost te se ne sjećaju izloženog sadržaja, ali im je bilo zanimljivo. Većina navodi kako bi voljeli ponoviti iskustvo, ali uz bolje upute i dulje nošenje naočala.\u0000Ograničenja. Uzorak istraživanja ograničen je na specifičnu podskupinu umirovljenika članova Kluba, nije reprezentativan za cijelu populaciju umirovljenika u gradu Osijeku ni u Republici Hrvatskoj.\u0000Vrijednost. Rezultati istraživanja ukazuju na stavove i mišljenja osoba treće životne dobi spram edukacije u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija i virtualne stvarnosti. ","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42139612","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}