{"title":"Korištenje predmetnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu","authors":"Anita Katulić, Tanja Buzina, Suzana Dimovski","doi":"10.30754/vbh.66.1.1024","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovog istraživanja utvrditi stavove knjižničara visokoškolskih, sveučilišnih, specijalnih i znanstvenih knjižnica u Hrvatskoj o korištenju predmetnog sustava NSK-a. Dodatni cilj istraživanja jest utvrditi u kojoj se mjeri koriste predmetne oznake u opisivanju sadržaja građe općenito u navedenim knjižnicama.\nPristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik podijeljen svim visokoškolskim, sveučilišnim, specijalnim i znanstvenim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Korištena je kvantitativna metodologija obrade rezultata.\nRezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da je predmetni sustav NSK-a na razini hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih knjižnica dobro prihvaćen s obzirom na to da 54 % knjižničara koji su sudjelovali u istraživanju koristi predmetni sustav NSK-a. Od preostalih koji ga ne koriste, 59 % ih planira koristiti predmetni sustav NSK-a u svom radu u budućnosti. Nadalje, 24 % ispitanika koristi samo ključne riječi za opis građe, a 8 % ispitanika ne koriste predmetne oznake, iz čega se može zaključiti da 32 % ispitanika uopće ne koristi predmetne oznake u opisu građe. Određeni postotak knjižničara (11 %) koristi druge najzastupljenije sustave nadziranih predmetnih oznaka u Hrvatskoj, predmetni sustav iz područja medicine – MeSH i sustav koji se temelji na Pravilniku za predmetni katalog iz 2004. godine.\nOriginalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose i analiziraju stavovi o korištenju predmetnog sustava NSK-a na razini hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja, donose se saznanja o korištenju predmetnog sustava NSK-a i ispituje namjera budućeg korištenja tog predmetnog sustava.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1024","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Cilj. Cilj je ovog istraživanja utvrditi stavove knjižničara visokoškolskih, sveučilišnih, specijalnih i znanstvenih knjižnica u Hrvatskoj o korištenju predmetnog sustava NSK-a. Dodatni cilj istraživanja jest utvrditi u kojoj se mjeri koriste predmetne oznake u opisivanju sadržaja građe općenito u navedenim knjižnicama.
Pristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik podijeljen svim visokoškolskim, sveučilišnim, specijalnim i znanstvenim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Korištena je kvantitativna metodologija obrade rezultata.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da je predmetni sustav NSK-a na razini hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih knjižnica dobro prihvaćen s obzirom na to da 54 % knjižničara koji su sudjelovali u istraživanju koristi predmetni sustav NSK-a. Od preostalih koji ga ne koriste, 59 % ih planira koristiti predmetni sustav NSK-a u svom radu u budućnosti. Nadalje, 24 % ispitanika koristi samo ključne riječi za opis građe, a 8 % ispitanika ne koriste predmetne oznake, iz čega se može zaključiti da 32 % ispitanika uopće ne koristi predmetne oznake u opisu građe. Određeni postotak knjižničara (11 %) koristi druge najzastupljenije sustave nadziranih predmetnih oznaka u Hrvatskoj, predmetni sustav iz područja medicine – MeSH i sustav koji se temelji na Pravilniku za predmetni katalog iz 2004. godine.
Originalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose i analiziraju stavovi o korištenju predmetnog sustava NSK-a na razini hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja, donose se saznanja o korištenju predmetnog sustava NSK-a i ispituje namjera budućeg korištenja tog predmetnog sustava.