{"title":"Odsviraj mi to doma","authors":"Željka Radovinović","doi":"10.30754/vbh.66.3.1109","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj. Tekst koji slijedi prikaz je rezultata istraživanja u okviru znanstvenog projekta „Diskografska industrija u Hrvatskoj od 1927. do kraja 1950-ih“ (u daljnjem tekstu „DISKOGRAF“), koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Na temelju opsežne mrežne diskografije koja je nastala za potrebe projekta, predstavit će se rezultati analize aspekata ulančanosti industrije zvučnih snimki s drugim polugama glazbenog života, kao i njihova zastupljenost u domaćem notnom izdavaštvu.\nPristup/metodologija. Kako dokumentacija izdavačkih tvrtki nota i gramofonskih ploča, kao i potpuna bibliografija notnih izdanja, odnosno diskografija iz zadanog razdoblja ne postoje, uspoređuju se informacije nastale na temelju trenutno dostupnih podataka istraživanja u tijeku. Primjerima se ukazuje na informacije o diskografskoj produkciji i glazbenom životu razdoblja koje nose tiskane note, od podataka o kooperativnoj trgovini, nositeljima autorskih prava, prijevodima pjesama i notnome tekstu. Dodatna informacijska kvaliteta tiskanih nota prisutna je u likovnom oblikovanju i reklamnim porukama otisnutima na publikacijama.\nOriginalnost/vrijednost. Izdanja zvučnih snimki iz projektnoga razdoblja sačuvana su u malom broju primjeraka, na fizički ugroženom mediju, u posjedu državnih institucija (arhiva, knjižnica i muzeja), kao i privatnih kolekcionara. Note koje su ih pratile i iz kojih se pjevalo i sviralo u građanskim salonima, kavanama, kinima i plesnjacima u prilikama nakon 2. svjetskoga rata izgubile su na cijeni i u današnje vrijeme također postale pravom rijetkošću. Vrijednost istraživanja obaju medija kao svjedoka povijesnog razdoblja, s historijskog, sociološkog, glazbenog i likovnog stajališta nesumnjiva je te bi ih trebalo uvrstiti u prioritete za digitalizaciju. Njihova bi kompatibilnost omogućila ulančavanje u paralelnu prezentaciju zvuka i notne slike, što bi svakako doprinijelo atraktivnosti digitalnih proizvoda za širu publiku.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"82 9","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1109","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Cilj. Tekst koji slijedi prikaz je rezultata istraživanja u okviru znanstvenog projekta „Diskografska industrija u Hrvatskoj od 1927. do kraja 1950-ih“ (u daljnjem tekstu „DISKOGRAF“), koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Na temelju opsežne mrežne diskografije koja je nastala za potrebe projekta, predstavit će se rezultati analize aspekata ulančanosti industrije zvučnih snimki s drugim polugama glazbenog života, kao i njihova zastupljenost u domaćem notnom izdavaštvu.
Pristup/metodologija. Kako dokumentacija izdavačkih tvrtki nota i gramofonskih ploča, kao i potpuna bibliografija notnih izdanja, odnosno diskografija iz zadanog razdoblja ne postoje, uspoređuju se informacije nastale na temelju trenutno dostupnih podataka istraživanja u tijeku. Primjerima se ukazuje na informacije o diskografskoj produkciji i glazbenom životu razdoblja koje nose tiskane note, od podataka o kooperativnoj trgovini, nositeljima autorskih prava, prijevodima pjesama i notnome tekstu. Dodatna informacijska kvaliteta tiskanih nota prisutna je u likovnom oblikovanju i reklamnim porukama otisnutima na publikacijama.
Originalnost/vrijednost. Izdanja zvučnih snimki iz projektnoga razdoblja sačuvana su u malom broju primjeraka, na fizički ugroženom mediju, u posjedu državnih institucija (arhiva, knjižnica i muzeja), kao i privatnih kolekcionara. Note koje su ih pratile i iz kojih se pjevalo i sviralo u građanskim salonima, kavanama, kinima i plesnjacima u prilikama nakon 2. svjetskoga rata izgubile su na cijeni i u današnje vrijeme također postale pravom rijetkošću. Vrijednost istraživanja obaju medija kao svjedoka povijesnog razdoblja, s historijskog, sociološkog, glazbenog i likovnog stajališta nesumnjiva je te bi ih trebalo uvrstiti u prioritete za digitalizaciju. Njihova bi kompatibilnost omogućila ulančavanje u paralelnu prezentaciju zvuka i notne slike, što bi svakako doprinijelo atraktivnosti digitalnih proizvoda za širu publiku.
目的。本文是克罗地亚科学财政部资助的科学项目 "1927 年至 20 世纪 50 年代克罗地亚的唱片业"(以下简称 "DISKOGRAF")的成果。在克罗地亚科学财政部资助的 "DISKOGRAF "项目中,我们将对克罗地亚的历史文化进行分析。在收集文献资料的过程中,我们可以从书目中获取相关的信息,也可以从其他的文献资料中获取相关的信息,还可以从其他的文献资料中获取相关的信息。首先,我们将提供关于产品的磁盘图片信息,以及关于合作项目、作者评论、优先项目和技术的信息。 我们还将为您提供相关的信息价值,以帮助您更好地了解我们的产品和服务。本网站的所有内容均由作者本人、媒体、政府机构(政府部门、社会团体和博物馆)、私人机构提供。第二次世界大战后的沙龙、咖啡馆、电影院和舞厅中使用和饮用的纸币已失去其价值,如今已成为一种对立的权利。从历史、社会学、艺术和视觉角度来看,这两种媒体作为信息来源的重要性是无法想象的,因此应优先将其数字化。Njihova bi kompatibilnost omogućila ulančavanje u paralelnu prezentaciju zvuka i notne slike, što bi svakako doprinijelo atraktivnosti digitnih produkta za širu publiku.