Diacovensia最新文献

{"title":"Der Mensch von Christus her","authors":"Valerija Kovač","doi":"10.31823/D.27.2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/D.27.2.2","url":null,"abstract":"Im folgenden Artikel wird die Anthropologie in der Pastoralkonstitution Gaudium et spes aus christologischer Perspektive untersucht, besonders wie sie in Artikel 22 ausgearbeitet wird. Christus habe in der Offenbarung des Geheimnisses seines Vaters dem Menschen den Menschen voll kundgetan, lautet die Grundthese, die durch verschiedene Christusbilder und ihre anthropologischen Bedeutungen belegt wird: Christus, der neue Adam, und Christus, das vollkommene Bild Gottes. Im Ausblick wird die bleibende Bedeutung der Gaudium et spes gezeigt, indem besonders\u0000zwei Bereiche hervorgehoben werden, in denen die Pastoralkonstitution ihren Beitrag zum theologischen Menschenverständnis geleistet hat: zum einen der Christozentrismus als Ort der Verschränkung von Theozentrismus und Anthropozentrismus; zum anderen die heilsgeschichtliche Grundlegung der anthropologischen Themen der Schöpfung und der Gnade sowie die »Vergegenwärtigung« der eschatologischen Bestimmung des Menschen.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46408809","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Utjecaj rodne ideologije na ekologiju čovjekove spolne naravi","authors":"Marijo Volarevic","doi":"10.31823/D.27.2.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/D.27.2.4","url":null,"abstract":"Autor u radu nastoji prikazati kako čovjek danas postaje sve više svjestan ne samo ugroženosti čovjekova okoliša nego i ugroženosti čovjekove urođene spolne naravi. Čovjek, stvoren na sliku Božju kao muško i žensko (usp. Post 1, 26-27), pozvan je ne\u0000samo odgovorno se ponašati prema stvorenoj stvarnosti koju mu je Bog darovao\u0000nego i prema slici Božjoj koja se zrcali u čovjeku, istovjetno muškarcu i ženi.\u0000I kao što kroz povijest čovjek ne upravlja odgovorno stvorenim svijetom, čiji\u0000je čuvar, a ne gospodar, na sličan način danas s pomoću rodne ideologije želi\u0000dominirati nad darovanoj mu spolnoj naravi. Autor ovim radom nastoji upozoriti koji su prema kršćansko-biblijsko-teološkoj antropologiji temeljni nedostatci rodne ideologije koja teorijskim tehnicizmom zadire u samu srž čovjekove spolne naravi, čime izravno utječe na ekologiju ljudske naravi i ekologiju obitelji.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.31823/D.27.2.4","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46230872","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Ontološka dimenzija (moralnoga) čina u svjetlu grijeha i krivnje","authors":"Stjepan Radić","doi":"10.31823/D.27.2.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/D.27.2.7","url":null,"abstract":"Unatoč uvriježenom mišljenju kako\u0000metafizička refleksija o moralu i temeljnim principima ne pomaže osobito, cilj\u0000je priloga osvijetliti ishodište moralnoga diskursa koji nužno započinje od\u0000metafizičke raščlambe ljudskih čina. Metoda koju autor u razmatranju čina\u0000primjenjuje jest analitičko-ontološka,\u0000štoviše, ona se ovdje pokazuje ključnom. Tako se u prvom dijelu analize\u0000prispjelo uvidima koji neporecivo upućuju na to da se ljudski čini daju\u0000svrstati u dvije osnovne skupine: tzv. tranzeuntna (prijelazna) djelovanja na\u0000jednoj te imanentna (unutarnja) na drugoj strani. Temeljna pak karakteristika\u0000obaju vrsta djelovanja, odnosno činā jest promjena, bilo da je riječ primjerice\u0000o pjevanju, crtanju, plivanju (tranzeuntna) ili pak razmišljanju, htjenju,\u0000ljutnji (imanentna). Navedeni primjeri pokazuju da se jedno stanje stvarnosti\u0000premjestilo, promijenilo u drugo. Predočena pak analiza poslužila je kao pozadina\u0000razmatranja pojmova grijeha i krivnje, koji svojom opsežnošću i kakvoćom nužno\u0000potpadaju u jednu od predočenih vrsta djelovanja. Ubojstvo, krađa, preljub kao\u0000tranzeuntni te mržnja, pohlepa, požuda kao imanentni prijestupi, tj. grijesi,\u0000za posljedicu također imaju – kao i djelovanja općenito – promjenu, poglavito\u0000na unutarnjem te zatim, posljedično, i na vanjskom području. Uz iskustvo\u0000grijeha nužno se veže doživljaj krivnje. Članak, tako, završava razmatranjem o\u0000fenomenologiji krivnje kao unutarnjem činu. Ona se pak u svojem početnom dijelu\u0000očituje kao preuzimanje odgovornosti te u završnom kao pokajanje, koje uz\u0000oprost krivnji u konačnici daje potpuni smisao. \u0000","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.31823/D.27.2.7","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42788045","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Baštinska građa Župe sv. Mihaela Arkanđela u osječkoj Tvrđi","authors":"H. Mesić","doi":"10.31823/D.27.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/D.27.2.3","url":null,"abstract":"Identitet Tvrđe čine zbirke memorije\u0000kulturno-povijesnih identiteta očuvanih u baštinskim institucijama. Djelatnost\u0000je baštinskih ustanova, s područja javnoga pamćenja, utjelovljenje prostorne i\u0000simboličke uključenosti otvorenoga grada i društva. Baštinske se institucije\u0000nalaze u središtu kulturne i tehnološke konvergencije koja se identificira u\u0000trima glavnim trendovima: digitalna konvergencija, digitalna komunikacija i\u0000digitalna odgovornost. Suvremenom informacijskom tehnologijom i procesom\u0000digitalizacije važno je osigurati vidljivost i dostupnost gradiva unutar\u0000nevidljivih i zatvorenih prostora Tvrđe. Takav je i arhiv Župe sv. Mihaela Arkanđela\u0000u osječkoj Tvrđi koji se, kao prenositelj kulturnoga identiteta, hotimice\u0000zaboravlja. On je mjesto sjećanja u kojem se predodžbe o povijesti, prošlosti\u0000ili tradiciji materijaliziraju i pohranjuju. Arhivska je građa župe\u0000prvorazredni povijesni izvor za razumijevanje građanskoga i vjerskoga života\u0000grada te stvaranje kulturne slike prostora na prijelazu iz 19. u 20. st. i prvu\u0000polovicu 20. stoljeća. U\u0000postupku digitalne konvergencije i katalogizacije koristit će se fotografije,\u0000spomenica, smrtovnice i arhivski dokumenti koji označavaju grad kao dokument. Baštinska\u0000građa bit će digitalizirana i katalogizirana prema međunarodnom standardu\u0000Cataloging Cultural Objects s pripadajućim opisnim i administrativnim\u0000metapodatcima. Standard CCO, osim\u0000što nudi smjernice za opis predmeta kulturne baštine, može poslužiti i kao\u0000model organizacije informacija i izrade relacijske baze podataka u baštinskim\u0000crkvenim arhivima. Radom će se dokazati\u0000i zaključiti da je arhiv Župe sv. Mihaela baštinska institucija, odnosno\u0000ishodište kulturnoga pamćenja prostora te čuvar osobnoga i kolektivnoga\u0000identiteta Nutarnjeg grada.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.31823/D.27.2.3","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48205660","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Kršćanstvo na tlu Srbije od prvih početaka do dolaska Slavena","authors":"M. Jarak","doi":"10.31823/D.27.2.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/D.27.2.6","url":null,"abstract":"U radu se izlažu okvirni podatci o ranokršćanskom razdoblju na području današnje Srbije, od razdoblja tetrarhije do kraja kasne antike. U to doba na tlu Srbije nalazilo se nekoliko kasnoantičkih rimskih provincija s bogatim gradovima koji su bili središta kršćanskoga života. Najvažniji grad tijekom 3. i 4. st. bio je Sirmium, središte prefekture Illyricum i od kraja 4. st. središte nadbiskupije. Izlaganje je zasnovano na povijesnim literarnim izvorima i arheološkoj građi. Iz obilja podataka izdvojeni su neki posebno zanimljivi vidovi razvoja kršćanstva na proučavanom području. Neka zbivanja, poput odvijanja progona kršćana početkom 4. st., teološke rasprave u kasnijem dijelu 4. st., uspostave nadbiskupije u gradu Iustiniana Prima u 6. st., imala su vrlo veliko značenje unutar cijeloga područja Rimskoga Carstva, te su u radu posebno naglašena. Isto tako posebno su naglašeni neki elementi arheološke ostavštine (oslikane grobnice, sahranjivanje u crkvama), koji se sagledavaju u širem kontekstu ranokršćanske arheologije.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.31823/D.27.2.6","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47411973","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Važnost epideiktičkoga žanra u klasičnoj i suvremenoj retorici","authors":"Gabrijela Kišiček","doi":"10.31823/D.27.2.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/D.27.2.5","url":null,"abstract":"U\u0000radu se daje pregled povijesnoga razvoja i važnosti epideiktičkoga žanra u\u0000retorici. Aristotel je retoriku podijelio na deliberativnu, sudsku i\u0000epideiktičku, razlikujući ih međusobno prema cilju kojem teže, prema načinima\u0000argumentiranja, prema dominantnom sredstvu uvjeravanja te prema vremenskoj\u0000usmjerenosti (deliberativno govorništvo usmjereno je na budućnost, sudsko na\u0000prošlost, a epideiktičko na sadašnjost). U radu se iznose retoričke\u0000specifičnosti epideiktičkoga žanra te se naglašava važnost i vrijednost te\u0000vrste govorništva i u klasičnoj i u suvremenoj retorici. Kao primjer aktualne\u0000prisutnosti epideiktičke retorike analiziraju se božićne poruke hrvatskih\u0000biskupa kako bi se na konkretnim primjerima pokazalo kako epideiktičko\u0000govorništvo izgleda u suvremenoj praksi, ali istovremeno se opisuju i božićne\u0000poruke kao jedna specifična i posebna govornička vrsta kršćanske retorike.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.31823/D.27.2.5","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47464323","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Erich Przywara o reformaciji","authors":"Ivica Raguž","doi":"10.31823/D.27.2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/D.27.2.1","url":null,"abstract":"U članku se predstavljaju promišljanja Ericha Przyware o\u0000reformaciji. U prvom dijelu donosi se Przywarino razumijevanje reformacije u\u0000ranijim djelima pod vidom »Jedino Bog sve«, odnosno reformacija shvaćena kao »teopanizam«.\u0000Za njemačkoga teologa takav pristup dovodi do antropocentrizma i\u0000kozmocentrizma, do ukidanja Boga, poistovjećivanja Boga s čovjekovim ja ili pak\u0000sa svijetom. Drugi dio analizira kritiku reformacije u kasnijim djelima Ericha\u0000Przyware. Dotiču se i njegova promišljanja o analogiji, katoličkoj kristologiji\u0000i mariologiji kao odgovor na teološke postavke reformacije. U trećem dijelu\u0000predstavlja se pozitivno tumačenje reformacije i teologije Martina Luthera.\u0000Przywara shvaća reformaciju kao korektiv katolicizmu, ali i kao izazov, koji u\u0000ekumenskom dijalogu s katolicizmom, shvaćenom kao dijalog razlika i\u0000oprječnosti, može pripomoći novoj obnovi i životnosti kršćanstva, napose u\u0000Europi.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.31823/D.27.2.1","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43415971","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Stanje i perspektive laikata u postsinodskom vremenu – s posebnim osvrtom na vjeroučitelje laike","authors":"Igor Jakobfi","doi":"10.31823/D.27.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/D.27.1.2","url":null,"abstract":"Rad je nastao u okviru proslave desete godišnjice objave Izjava i odluka Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske kao odgovor na sinodske želje: da svaki član i župna zajednica Crkve đakovačke i srijemske postanu svjesniji vlastitoga identiteta; da Crkva đakovačka i srijemska svoje poslanje ostvari po mnoštvu različitih oblika suodgovornoga služenja svih krštenika; da Crkva đakovačka i srijemska otvori prostore suodgovornosti u svom krilu. U radu se na temelju rezultata ankete provedene među vjeroučiteljima laicima traga za odgovorima na pitanja: Koliko je Druga biskupijska sinoda zaživjela u svijesti i djelovanju vjeroučitelja laika? Kakav je današnji vjeroučiteljski potencijal s kojim Nadbiskupija raspolaže u perspektivi budućih pastoralnih programa? Kako bismo na temelju tih odgovora mogli izraditi inicijalni operativni okvir? Što je potrebno učiniti u narednih deset godina kako bi se dodatno doprinijelo ostvarenju željene sinodske obnove? U prvom dijelu rada predstavljeno je da biti vjeroučitelj jest prije svega životni poziv, a tek drugotno profesija. Međutim u drugom dijelu rada prikazuje se manjak dobro programirane i organizirane strukturne skrbi za njegovanje i rast toga poziva na području prihvaćanja sinodskih zahtjeva za obnovom pastorala, što je dovelo do toga da su Sinoda i njezini pastoralni zahtjevi ostali među velikim brojem vjeroučitelja neupoznata, a posljedično i neprihvaćena stvarnost. U trećem dijelu, a na tragu neupoznatosti i neprihvaćenosti sinodskih zahtjeva analizira se stanje konkretnih područja pastoralnoga interesa i pastoralnih aktivnosti vjeroučitelja i to posebno sljedeća područja: brak i obitelj, mediji, ekumenizam, kultura, socijalni nauk Crkve, intelektualci te stari/bolesni/invalidi. U četvrtom dijelu rada analizira se uključenost vjeroučitelja u rad triju vrsta struktura suodgovornosti, župna pastoralna vijeća, župne skupine i vjernička društva te konkretno volontersko zalaganje, njegova ograničenja i mogućnosti. Rad završava praktičnim preporukama koje trebaju Nadbiskupija, svećenici i laici (studenti teologije, nezaposleni teolozi i vjeroučitelji) ostvariti na području jačanja struktura suodgovornosti kako bi se dvadeseta godišnjica Sinode proslavila u pastoralno obnovljenom ozračju.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-04-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.31823/D.27.1.2","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45275365","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Otkrivajući značenje i smisao izabranih temâ i motivâ biblijsko-teološkog opusa Adalberta Rebića","authors":"Dafne Vidanec","doi":"10.31823/D.27.1.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/D.27.1.7","url":null,"abstract":"U radu se filozofskim izrazom svojstvenim istaknutim imenima filozofijske hermeneutike 20. stoljeća (Heidegger i Gadamer) promišlja smisao i značaj židovstva i na njega usko navezana hebrejskoga jezika prema uvidima biblijsko-teološkoga opusa Adalberta Rebića. Adalbert Rebić bio je tuzemni, glasoviti teolog, bibličar, poliglot, hebreist, sveučilišni profesor i rimokatolički svećenik. Užemu akademskomu, kao i širemu kulturnom krugu u matičnoj zemlji i izvan nje Adalbert Rebić ostao je zapamćen kao stručnjak za hebrejski jezik i židovstvo. Ljudi svakodnevice, mediji pamte ime Adalberta Rebića zahvaljujući njegovu nesebičnu angažmanu u području javnih službi u razdoblju ranih devedesetih godina 20. st. u Vladinu uredu za prognanike i izbjeglice RH. Desetke generacija studenata Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sjeća se trenutaka kada ih je Adalbert Rebić uvodio u tajne hebrejskoga jezika – jezika na kome se Bog obratio čovjeku; jezika koji je odigrao ključnu ulogu u razumijevanju povijesti spasenja i novozavjetne poruke uskrsnuća Isusova. A možda se najradije njegova imena sjećaju hodočasnici koje je Adalbert Rebić nebrojeno mnogo puta vodio u Svetu zemlju. Hebrejski jezik, židovstvo, Isusovo uskrsnuće, Sveta zemlja samo su neki među motivima i temama o kojima će biti riječi u sadržaju ovoga rada koji je koncepcijski podijeljen u tri dijela (premda metodološki obuhvaća šest dijelova): u prvome dijelu rada autorica se, služeći se samo pjesnicima svojstvenim načinom – metaforama, fokusira na razumijevanje Adalberta Rebića kao pisca pri čemu ključnu ulogu, kako autorica zapaža, ima njegov osobni identitet, tj. karakterna postojanost bjelodana u njegovim stručnim radovima. Drugi dio rada opsegom je najveći i njime su obuhvaćene teme jezika, klasifikacija djela Rebićeva opusa s naglaskom na problematiku hebrejskoga jezika i židovstva. Treća cjelina donosi autoričina osobna razmatranja rebićevski shvaćene ontologije jednoga hodočašćenja, odnosno sinopsis glavnih tema i motiva Vodiča po Svetoj zemlji, jer je to djelo, prema autoričinu osobnu mišljenju, uz Isusovo uskrsnuće ključno za razumijevanje Adalberta Rebića, njegova života, djela i rada.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-04-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.31823/D.27.1.7","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41369741","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Doprinos evangelizacije humanizaciji naših odnosa","authors":"Hrvoje Kalem","doi":"10.31823/D.27.1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/D.27.1.5","url":null,"abstract":"Crkva je kroz stoljeća u mnogim područjima svoga djelovanja dala golem doprinos razvoju ljudskoga roda. Jedan od načina na koji je Crkva artikulirala i realizirala taj doprinos jest i evangelizacija. Cilj je ovoga članka da, nakon uvodnoga dijela, koji tek upućuje na važnost novoga antropološkoga pitanja kao konteksta iz kojega proizlazi potreba za evangelizacijom koja smjera humanizaciji, osvijetli važnost evangelizacije kao permanentne zadaće Crkve te da uputi na činjenicu da je objekt evangelizacije sve ono što je ljudsko te što se živi u određenoj kulturi. U tome smislu evangelizacija se pokazuje i kao put humanizacije naših odnosa. Potom se ukazuje na izabrana konkretna područja koja je potrebno evangelizirati, a koja su se ukazala kao posljedica novonastalih kulturnih promjena, npr. ekonomija i transhumanistički projekt. Završni dio članka ističe pojedine konkretne doprinose evangelizacije humanizaciji naših odnosa, kao što su kultura suživota, kultura suosjećanja i solidarnosti, međukulturni dijalog i kultura gostoljubivosti. Na koncu članak upućuje na to da je referentna točka i horizont evangelizacije koja smjera humanizaciji naših odnosa Isus Krist, njegova osoba i djelovanje, a napose njegov stil života te način ophođenja s onima koje je susretao.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-04-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.31823/D.27.1.5","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49059444","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}