Studia Lexicographica最新文献

{"title":"Glavačeva karta Hrvatske iz 1673. – njezini toponimi, geografski sadržaj i historijskogeografski kontekst","authors":"Mihela Melem Hajdarović","doi":"10.33604/sl.17.32.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.17.32.2","url":null,"abstract":"Karta Hrvatske Stjepana Glavača iz 1673. ove godine obilježava 350. obljetnicu svog izdavanja, stoga je upravo ovo pravi trenutak u kojem je važno ne samo podsjetiti javnost na prvu kartu Hrvatske koju je izrazito kvalitetno prvi put izradio jedan hrvatski kartograf nego i sveobuhvatno donijeti trenutne dosege znanja o njoj, te svakako korpusu postojećega znanja pridonijeti novim spoznajama. Dugo vremena o Glavačevoj se karti znalo samo ono što je pisalo u njezinu naslovu i iscrpnoj Posveti. Jedan od razloga mogao je biti taj što nije bila dostupna javnosti jer se tijekom ovih 350 godina očuvao samo jedan njezin primjerak. Unatoč tomu, radova je u posljednjih tridesetak godina više. U ovom radu prikazani su dosadašnji dosezi istraživanja različitih autora (svećenika, geodeta, geografa, povjesničara kartografa) koji su se bavili Glavačevom kartom, ali naglasak je bio na prikazu novoga sloja spoznaja prvenstveno vezanoga uz toponime, geografski sadržaj karte i historijskogeografski kontekst njezina nastanka. Temeljitim istraživanjem karte provedena je detaljna analiza toponima, i to na način da su prvo klasificirani prema kategorijama (u oronime, hidronime, pedonime i oikonime), a potom su im pridodana današnja značenja. Njihova analiza, osim toponimske raznolikosti, pokazala je, ovisno o njihovoj kategorizaciji, razmještaj geografskih i društvenih objekata u prostoru, te njihovo značenje i kontekst. Komparativno istraživanje toponima na Glavačevoj karti i Mercatorovoj karti iz 1630. godine (vjerojatno jedna od karata na koju se Glavač u Posveti poziva), pokazalo je kolika je prednost kad kartu izrađuje autor dobro upoznat s prostorom jer ga prikazuje točnije i s puno više geografskih objekata. Istraživanje je pokazalo i na koji su način česti osmanski prodori u to doba utjecali na raspored naseljenosti te onovremene migracijske tokove. Na tom području važan je Glavačev prikaz vlaških naselja koja su, premda u historiografskim izvorima često spominjana, prvi put na karti prikazana. Istraživanje je izdvojilo i ta područja i objasnilo njihov položaj.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48185153","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Orografski apelativi u savremenoj ilijaškoj toponimiji","authors":"Nihada Ibrišimović","doi":"10.33604/sl.17.32.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.17.32.4","url":null,"abstract":"Sa semantičko-motivacijskoga aspekta, toponimi motivirani geomorfološkim osobinama referenta uveliko nadmašuju ostale semantičko-motivacijske skupine toponima, kako brojem tako i raznovrsnošću apelativa. U ovome je radu, na primjeru ilijaške toponimije, ukazano na udio i raznovrsnost apelativa koji označavaju prirodne reljefne oblike u nastanku toponima bosanskohercegovačkih areala koje karakterizira brdsko-planinski i brežuljkasto-ravničarski teren, kakav bilježimo u sarajevskoj općini Ilijaš. U skladu s vrstama reljefnih oblika na kopnu, pod orografskim apelativima u ovome radu podrazumijevamo one geografske apelative kojima se označavaju uzvisine, udubine i ravnine na zemljinoj površini. Građa za ovaj rad ekscerpirana je iz ilijaškoga mikrotoponomastikona formiranoga terenskim i katastarskim istraživanjem, koji broji oko 6000 mikrotoponimskih različnica. Orografski su apelativi definirani na temelju geografskih terminoloških rječnika i mjesnoga leksika i iskustva ispitanika u vezi s upotrebnim značenjem apelativa u istraživanom arealu. Apelativi su doneseni u središnjem dijelu rada abecednim redom, a uz svaki je apelativ u zagradi naznačena etimologija i značenje apelativa koje ima u ispitivanom arealu, potvrđeno ili nepotvrđeno terminološkim rječnicima, a potom i toponimske potvrde iz korpusa. Svi su toponimski likovi potvrđeni na terenu akcentirani. Cilj je istraživanja provedenoga u ovome radu ukazati na obimnost i raznovrsnost geografske nomenklature zastupljene u ilijaškoj toponimiji, koja je odraz geografskoga realiteta ispitivanoga areala i mjesnoga leksika. S obzirom na geografske referente i njihove reljefne karakteristike, u ilijaškoj toponimiji uočili smo skupine plodnih i manje plodnih orografskih apelativa, među kojima su najbrojniji oni koji označavaju udubljenja, uzvisine i zaravni, dok su najproduktivniji u tvorbi toponima apelativi iz skupine koja označava ravne terene, potom uzvišenja i udubine. Sa strukturno-tvorbenoga aspekta, najzastupljeniji su bezafiksalni toponimi, nastali toponimizacijom orografskih apelativa. Osim domaćih apelativa, koji prevladavaju, prisutni su i apelativi turskoga, romanskoga, grčkoga, njemačkoga, mađarskoga i albanskoga jezičkog porijekla.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43344528","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Znanstvenoinformatički centar \"Bugarska enciklopedija\"","authors":"Milena Todorova, Victoria Lazova","doi":"10.33604/sl.17.32.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.17.32.6","url":null,"abstract":"The Bulgarian Encyclopedia Scientific Information Centre is a constituent part of the Bulgarian Academy of Sciences, responsible for the compilation and publication of encyclopedias and encyclopedic reference books. Its work follows the tradition of encyclopedic knowledge in Bulgarian culture dating back to medieval collections from the court of Tsar Simeon I in the 9th to 10th centuries. Encyclopedic content is also contained in the first Bulgarian schoolbook, published in 1824, and in the growing interest in reference publications before and after the liberation of Bulgaria from the Ottoman Empire in 1878. The first Bulgarian general encyclopedia, the Encyclopedic Dictionary, was published in 1899–1907, followed by the popular Bulgarian Encyclopedia A-Ya in 1936. A specialised unit for the preparation of encyclopedias and encyclopedic reference literature was established at the Bulgarian Academy of Sciences in 1955 under the name Bulgarian Encyclopedia, and was renamed the Bulgarian Encyclopaedia Scientific Information Centre in 2003. The Centre’s mission is to disseminate scientific knowledge widely and in an accessible form. The Centre’s main activities include the compilation and preparation of general one-volume and multi-volume encyclopedias, the development of methodological guidelines and technologies for new publications, the preparation of thematic vocabularies of the articles and illustrations of the editions, and editorial and compiling work. The publications of the Bulgarian Encyclopedia Scientific Information Centre are of a high academic level, and the editorial and compilation work is carried out by experienced scientific encyclopedic editors, which guarantees the high professional standards of the publications. Multiple editions of the Bulgarian Encyclopedia have been published, covering a wide range of topics such as history, science, culture, and more. The Centre has also published thematic encyclopedias and electronic versions of its work, and collaborates with various organisations and publishers to continue its responsible activity of national importance","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42403713","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Delimitations in bilingual Croatian-English and English-Croatian lexicography and translation (Caveat lexicographus)","authors":"M. Gačić","doi":"10.33604/sl.17.32.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.17.32.1","url":null,"abstract":"U izradi (dvojezičnih) rječnika, kao i pri prevođenju, razgraničavanje značenja predstavlja standardni postupak koji je ponekad nužan iz tvorbenih, ali češće iz morfosintaktičkih razloga, ovisno o polaznom jeziku. Uvodni dio rada daje kratku usporedbu dvaju jezika, hrvatskoga i engleskoga, raspravljajući o leksikografskim postupcima u izradi rječnika sve do odlučivanja na temelju pravila leksikografske odluke. U drugom poglavlju razmatraju se posebnosti dvojezičnih rječnika i metodologija razrade natuknice u rječnički članak, u dvama nesrodnim jezicima kao što su hrvatski i engleski, dajući prednost korištenju relevantnih kontekstualnih izvora (poput tekstova i korpusa). Treće se poglavlje bavi natuknicama s hrvatskim kao polaznim jezikom i obuhvaća razgraničavanje pridjeva s nastavcima -iv, -jiv i -ljiv (npr. jestiv, jediv i jedljiv); razdvojbu pridjeva srednjega roda i priloga (npr. kazneno pravo, kazneno goniti); glagolskih pridjeva, glagolskih priloga i glagolskih imenica (npr. umirući); glagolskih pridjeva trpnih i pridjeva (npr. rođen i rođeni); prijedloga i priloga (npr. poslije); priložnih i prijedložnih sintagami (npr. nàgore, nȁgorē i na gore). U nastavku se razmatraju slučajevi polisemije (npr. zemlja), homofonije (npr. sûd), homonimije (npr. prȁvo, srednji rod pridjeva i prilog), označivanja radnje za razliku od dokumenta i na kraju primjeri lažnih parova. Specifičnosti engleskoga jezika odražavaju se kroz njegove brojne varijetete (prvenstveno BrE i AmE) i obrađuju se u četvrtom poglavlju. Posebno se, s obzirom na varijetet, navode razlike u pravopisu (npr. dialogue i dialog) te razlike na leksičkoj razini (kroz primjere u pravnoj i prometnoj terminologiji). Razrađuje se višefunkcionalnost oblika u engleskom jeziku (npr. drive, glagol ili imenica), sintaktička i morfosintaktička uvjetovanost značenja (član, jednina/množina npr. end of a/the/0 day/s/), višerječni izrazi (npr. golden parachute – velika otpremnina), polisemija (npr. stock), homonimi, homografi i homofoni (npr. bank – obala; banka), sinonimija (npr. freedom i liberty), paronimija (npr. proscribe i prescribe), lažni parovi (npr. billion – milijarda), kulturološki otisci u jeziku (npr. Dear John letter) i glagoli koji izražavaju negativno značenje u engleskom jeziku (npr. ne znati/poznavati – ignore). Primjeri navedeni u radu uzeti su iz rječnika (Gačić, 2010. i 2019) i iz korpusa. Zaključcima u petom poglavlju naglašava se nužnost primjene opisanih postupaka razgraničenja i razdvojbe značenja u dvojezičnoj leksikografiji i u prevođenju, prvenstveno kroz tekstove, korpuse i kontrastivnu analizu.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42130314","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Ukrajinska enciklopedistika u vrijeme rata (na temelju Enciklopedije suvremene Ukrajine)","authors":"Mykola Zhelezniak, Oleksandr Ishchenko","doi":"10.33604/sl.17.32.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.17.32.7","url":null,"abstract":"The aim of this article is to present the Encyclopedia of Modern Ukraine (Ukrainian: Entsyklopediia Suchasnoi Ukrainy) as one of the priority Ukrainian academic scholarly publications in the context of the ongoing Russian war against Ukraine, and to outline the editorial team’s priorities in responding to the new challenges of the time. The research methodology is based on the principles of historicism and consistency. General scholarly methods were used, including analysis, synthesis, description, and generalisation. The authors report on the peculiarities of preparing the paper volumes of the Encyclopedia of Modern Ukraine, emphasise the importance and necessity of producing a complete set of EMU volumes for the cultural development of the state and building the state’s information ecosystem. At the same time, they draw attention to the fact that paper encyclopedia publishing needs more funding than it currently has (in recent years, the shortage of funding has been compensated by reducing the quality of printing and the circulation of edition volumes). The article also covers the encyclopedia’s digital counterpart (EMU website as an online encyclopedia). In particular, it was found that the indicators of the online encyclopedia visits and pageviews are increasing every year. Moreover, in a turbulent 2022 of full-scale war, the website traffic was the highest ever. The language specificity of the online encyclopedia’s visitors is in the focus of the authors as well. The authors state that the war negatively impacts various spheres of life in Ukraine including academic encyclopedistics and suggest that the editorial and publishing process relating to the Encyclopedia of Modern Ukraine should be revised. It is concluded that it is economically expedient to focus on the EMU’s online version during the war. Along with this, there is a possibility of a complete blackout of Ukraine, which could be caused by Russian airstrikes on the country’s critical infrastructure. In such a situation, the editorial team’s planned direction for the next year(s) of activity regarding online encyclopedia development unfortunately seems problematic as well.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42387279","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Opskrbni lanci znanja u vremenu propadanja istine","authors":"Naja Bentzen","doi":"10.33604/sl.17.32.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.17.32.5","url":null,"abstract":"Our information sphere—the space where we not only express our opinions, but where we also form our opinions—is facing significant challenges. The core trends of »truth decay«— growing disagreement about facts; blurred lines between opinion and fact; increasing influence of opinion over fact; and declining trust in formerly respected sources of factual information—have become increasingly evident in the strategic and systemic dilution and distortion of information that contribute to increasing fragmentation of society, deepening already existing divisions. Over the past three years, growing geopolitical tension and asymmetric warfare have further increased the visibility of and focus on the weaponisation of information and, by implication, the weaknesses of our collective cognitive security. Societal and economic repercussions of the pandemic and the accompanying »infodemic«, the accelerated geopolitical competition, as well as recent domestic political violence in the USA and—most recently—Russia’s war of aggression against Ukraine, have increased the sense of urgency to defend and reinvigorate the information ecosystems that form the core of our liberal democracies, enabling everyone to not only express their opinions, but also to form their opinions, to make informed choices without being manipulated. Against this backdrop, the strategic importance of strengthening our knowledge supply chains is growing. Reinvigorating already existing components of our shared information sphere—including national verified encyclopedias—can help boost collective cognitive resilience against information manipulation, both in and beyond Europe. The external face of such investments can contribute to developing new aspects of European knowledge diplomacy, promoting and projecting European democratic values and freedoms in third countries.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48016619","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Elektronički rječnici u informacijsko doba","authors":"Ivana Filipović Petrović, Jelena Parizoska","doi":"10.33604/sl.16.31.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.16.31.5","url":null,"abstract":"Elektronička je leksikografija grana leksikografije koja se bavi teorijskim i praktičnim aspektom mrežnih rječnika, a obuhvaća enciklopedije, leksikone, glosare, terminološke repozitorije i druge informacijske alate kojima se može pristupiti putem interneta. Među obilježjima i prednostima elektroničkih rječnika iz korisničke perspektive ističe se brz pristup informacijama te novi tip informacija, poput zvučnih i slikovnih priloga u natuknici ili povezanost s drugim softverom kao što je ugrađeno poučavanje i učenje, igre i slično. Iz leksikografske perspektive naglašava se oslobođenje od abecednoga ustroja sadržaja rječnika, kao i dokidanje ograničenja linearnoga teksta uključivanjem poveznica u natuknicu i opcije pokaži manje/više kojom upravlja korisnik.Ipak, unatoč prednostima, prisutne su kritike zbog nedostatne ponude izvorno elektroničkih rječnika u leksikografijama pojedinih jezika. Stoga suvremena e-leksikografija nastoji naći rješenja za izazove proizišle iz naoko idealnih digitalnih uvjeta, poput opasnosti od preplavljivanja korisnika golemom količinom nestrukturiranih podataka u kojoj se gubi informacija, ali i odgovora na pitanje što leksikografi mogu učiniti da korisnički izbor u potrazi za informacijom budu rječnici, a ne kakve druge internetske baze podataka i brze tražilice.U radu se daje pregled suvremenih dosega elektroničke leksikografije iz teorijske i tehnološke perspektive. Najprije se donose osnovne teorijske postavke vezane uz obilježja e-rječnika i teoriju u elektroničkoj leksikografiji, koja se istovremeno naslanja na postojeću teoriju leksikografije koja počiva na lingvistici i u kojoj važnu ulogu imaju procjene leksikografa o načinima obrade unutar mikrostrukture te na nadogradnju koja uključuje tehnološke, funkcionalne i estetske aspekte izrade rječnika u digitalnom obliku. Zatim se pokazuju primjeri različitih rješenja u elektroničkim rječnicima hrvatskoga i drugih jezika koja nastoje odgovoriti na izazove informatičkoga i informacijskoga doba te pomiriti leksikografske mogućnosti i korisničke potrebe. Na temelju toga daje se zaključak o tendencijama izrade rječnika i drugih leksikografskih alata koji će pratiti ubrzani tehnološki razvoj i društvene potrebe u suvremeno doba.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45949617","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Šumarska enciklopedija (1959–63., 1980–87) i njene osobitosti","authors":"Vlatka Godinić Mikulčić","doi":"10.33604/sl.16.31.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.16.31.1","url":null,"abstract":"Šume su značajni čuvar prirodnih uvjeta života, izvor gospodarske vrijednosti i sirovina za drvnu industriju i mnoge druge industrijske grane. Šumarstvo je složena djelatnost koja sadržava biološku, ekološku, tehničku i ekonomsku komponentu pa se enciklopedijska obradba toga područja nameće kao imperativ. Iako je malen broj zemalja koje su pristupile izdavanju posebne šumarske enciklopedije, obiman rad Leksikografskoga zavoda (isprva Leksikografski zavod FNRJ, od 1991. Leksikografski zavod Miroslav Krleža) vrlo je brzo nakon osnutka obuhvatio šumarstvo i izdao izvorno koncipiranu Šumarsku enciklopediju (1–2. sv. u 1. izd. 1959–63. te 1–3. sv. u 2. izd. 1980–87; glavni urednici Aleksandar Ugrenović i Zvonimir Potočić), koja se može svrstati među enciklopedičke rijetkosti.Metodologija rada obuhvaćala je u prvome redu (1) pronalaženje, selektiranje i organiziranje znanstvenih informacija iz primarnih izvora. Služba arhiva Općega odjela Zavoda obavlja poslove čuvanja arhivskoga gradiva i potrebno gradivo o Šumarskoj enciklopediji bilo je dostupno, opsežno i vrlo raznoliko. U ovome je radu pokazano da pohranjeni zapisi o nastanku Šumarske enciklopedije predstavljaju brižljivo zabilježena svjedočanstva u obliku korespondencija, bilješki sa sastanaka, sačuvanih originalnih članaka itd. Metodologija je dalje uključivala (2) analizu arhivskog gradiva, proučavanje i analizu oba izdanja Šumarske enciklopedije, ali i znanstvenih radova iz drugih izvora, napose znanstvenih časopisa.Vodeći računa o cilju rada, koji je u ovome radu bio dvojak, u rezultatima se donosi osvrt na urednike struka i autore članaka te ilustracija u Šumarskoj enciklopediji (1), a potom se analizira i valorizira sadržaj i struktura oba izdanja Šumarske enciklopedije (2). Rezultati analize pokazuju da je prvo izdanje Šumarske enciklopedije odgovaralo svojim sadržajem trenutku u kojemu je stvorena, tadašnjim potrebama šumarske i drvnoindustrijske tehnologije i stručnih kadrova. U sljedeća dva desetljeća postignut je neočekivano velik napredak u nizu stručnih disciplina koje ulaze u područje interesa šumarstva i drvne industrije. Drugo izdanje Šumarske enciklopedije nastojalo je udovoljiti očekivanjima stručnjaka i javnosti koja su proizlazila iz potreba novoga doba. Trebala je poslužiti kao udžbenik i kao priručnik. Time je čitatelj dobio cjelovitu i preglednu sliku pojedinih zaokruženih sadržaja. Šumarska enciklopedija, koja je izišla u izdanju Leksikografskoga zavoda, uspjela je sažeto prikazati fundamentalna saznanja o šumarstvu svima zainteresiranima, olakšavajući donošenje stručnih odluka pri rješavanju šumarske teorijske i praktične problematike.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47923923","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Kvantifikatori u značenju skupova životinja u hrvatskome i ruskome jeziku","authors":"Lidija Milković","doi":"10.33604/sl.16.31.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.16.31.2","url":null,"abstract":"U ovome se radu analiziraju i uspoređuju principi jezične kategorizacije kvantifikatora koji označuju skupove životinja u hrvatskome i ruskome jeziku. Budući da u jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima hrvatskoga i ruskoga jezika nisu iscrpno zabilježena ograničenja ni kriteriji upotrebe imenica koje označuju životinje uz pojedine kvantifikatore, provedeno je korpusno istraživanje leksičke spojivosti kvantifikatora koje je imalo cilj točnije utvrditi na koji način kvantifikatori klasificiraju skupine životinja u proučavanim jezicima. Ukupno je u radu analizirana upotreba 10 hrvatskih i 10 ruskih kvantifikatora putem alata Sketch Engine u korpusu hrvatskoga jezika hrWaC te korpusu ruskoga jezika ruTenTen11. Uzorak je dobiven ekscerpiranjem jednojezičnih rječnika ruskoga i hrvatskoga jezika. Sličnosti i razlike klasifikacije kategorija životinja i kvantifikatora koji se s njima koriste shematski su prikazani pomoću četiriju tablica koje mogu poslužiti kao pomoć pri prevođenju s jednoga jezika na drugi. Rezultati analize pokazali su da kvantifikatori ne kategoriziraju sve skupine životinja, već one koje su u bliskoj interakciji s ljudima. U radu su korišteni etimološki i povijesni leksikografski izvori kako bi se utvrdilo na koji se način mijenjala leksička spojivost kvantifikatora u značenju skupova životinja te kako bi se odgovorilo na pitanje u kojoj mjeri značenje leksema utječe na principe klasifikacije. Izdvojena su tri modela imenovanja kvantifikatora u značenju skupova životinja, a to su: metonimijski pomak, način kretanja životinja i oblik koji poprima skupina životinja u pokretu. Neki od modela imenovanja ujedno su i klasifikacijski kriteriji po kojima se dijele životinje. Kvantifikatori koji označuju skupove životinja klasificiraju životinjski svijet u oba proučavana jezika prema tome jesu li životinje odrasle ili mlade, po načinu kretanja, pripadnosti pojedinome (nad)razredu životinja, a neki kvantifikatori obuhvaćaju samo jednu vrstu životinja. Kategorije životinjskih vrsta na različit su način obuhvaćene kvantifikatorima u ruskome i hrvatskome jeziku, ali su principi organizacije kategorija veoma slični.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48331375","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Metalurgija čelika u Republici Hrvatskoj","authors":"M. Gojić","doi":"10.33604/sl.16.31.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.16.31.4","url":null,"abstract":"Cilj je ovoga rada prikaz proizvodnje sirovog čelika u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1954. do 2020. godine. Metodologija rada uključivala je analizu sirovina za proizvodnju čelika, tehnoloških procesa, asortimana čeličnih proizvoda, znanstvenoistraživački i stručni rad te visokoškolsko obrazovanje iz metalurgije čelika.Čelik je najvažniji metalni materijal koji se može definirati kao deformabilna slitina željeza s maksimalno 2 mas. % ugljika. Pored željeza i ugljika, čelik sadrži poželjne (mangan, krom itd.) i nepoželjne primjese (sumpor, fosfor, kisik, vodik itd.). Primarna sirovina za proizvodnju čelika je bijelo sirovo željezo koje se do sredine 1991. godine proizvodilo u visokim pećima Željezare Sisak. Čelični otpad je sekundarna sirovina koja se relativno lako prerađuje u čelik pretaljivanjem. Sirovi čelik (ugljični i niskolegirani) u Republici Hrvatskoj proizvodio se u nekadašnjim željezarama u Sisku i Splitu. Proizvodna postrojenja za izradu čelika su Siemens-Martinove (Željezara Sisak) i elektrolučne peći (Željezara Sisak i Željezara Split). Utvrđeno je da je u razdoblju od 1954. do 2020. u Republici Hrvatskoj proizvedeno oko 9,34 Mt čelika.Proizvodnja čelika u Siemens-Martinovim pećima temeljila se na izradi čelika u tzv. otvorenom ognjištu primjenom predgrijanoga zraka i goriva uz proces regeneracije. Za proizvodnju čelika u elektrolučnim pećima toplinska se energija osigurava primarno iz električnoga luka između grafitnih elektroda i čeličnoga otpada.Proizvodni program Željezare Sisak primarno je bio usmjeren na proizvodnju čeličnih cijevi (bešavnih i šavnih), dok se u Željezari Split proizvodio tzv. betonski čelik za građevinsku industriju (građevinska armatura, žica itd.). Danas se čelik proizvodi u moderniziranoj elektrolučnoj peći (uz primjenu postupaka sekundarne metalurgije: lonac-peć i vakuumsko otplinjavanje) u talijanskoj firmi ABS Sisak d.o.o. koja od 2012. godine djeluje u okviru grupacije Danieli.U okviru znanstvenoistraživačkoga i stručnoga rada realizirani su brojni nacionalni i međunarodni projekti, objavljeno je niz članka u časopisima i zbornicima radova konferencija, izrađeno je 110 stručnih elaborata, izdan je sveučilišni udžbenik pod naslovom Metalurgija čelika u dva izdanja (2005. i 2006.), izrađeno je nekoliko priručnika itd. Visokoškolsko obrazovanje iz metalurgije čelika odvija se od ak. god. 1962/63. (na početku na Metalurškom odjelu u Sisku Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), a od 1979. godine do danas na Metalurškom fakultetu u Sisku kao jedinoj znanstvenonastavnoj instituciji u Republici Hrvatskoj iz polja metalurgije.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44426810","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}