Elektronički rječnici u informacijsko doba

Abstract

Elektronička je leksikografija grana leksikografije koja se bavi teorijskim i praktičnim aspektom mrežnih rječnika, a obuhvaća enciklopedije, leksikone, glosare, terminološke repozitorije i druge informacijske alate kojima se može pristupiti putem interneta. Među obilježjima i prednostima elektroničkih rječnika iz korisničke perspektive ističe se brz pristup informacijama te novi tip informacija, poput zvučnih i slikovnih priloga u natuknici ili povezanost s drugim softverom kao što je ugrađeno poučavanje i učenje, igre i slično. Iz leksikografske perspektive naglašava se oslobođenje od abecednoga ustroja sadržaja rječnika, kao i dokidanje ograničenja linearnoga teksta uključivanjem poveznica u natuknicu i opcije pokaži manje/više kojom upravlja korisnik.Ipak, unatoč prednostima, prisutne su kritike zbog nedostatne ponude izvorno elektroničkih rječnika u leksikografijama pojedinih jezika. Stoga suvremena e-leksikografija nastoji naći rješenja za izazove proizišle iz naoko idealnih digitalnih uvjeta, poput opasnosti od preplavljivanja korisnika golemom količinom nestrukturiranih podataka u kojoj se gubi informacija, ali i odgovora na pitanje što leksikografi mogu učiniti da korisnički izbor u potrazi za informacijom budu rječnici, a ne kakve druge internetske baze podataka i brze tražilice.U radu se daje pregled suvremenih dosega elektroničke leksikografije iz teorijske i tehnološke perspektive. Najprije se donose osnovne teorijske postavke vezane uz obilježja e-rječnika i teoriju u elektroničkoj leksikografiji, koja se istovremeno naslanja na postojeću teoriju leksikografije koja počiva na lingvistici i u kojoj važnu ulogu imaju procjene leksikografa o načinima obrade unutar mikrostrukture te na nadogradnju koja uključuje tehnološke, funkcionalne i estetske aspekte izrade rječnika u digitalnom obliku. Zatim se pokazuju primjeri različitih rješenja u elektroničkim rječnicima hrvatskoga i drugih jezika koja nastoje odgovoriti na izazove informatičkoga i informacijskoga doba te pomiriti leksikografske mogućnosti i korisničke potrebe. Na temelju toga daje se zaključak o tendencijama izrade rječnika i drugih leksikografskih alata koji će pratiti ubrzani tehnološki razvoj i društvene potrebe u suvremeno doba.