{"title":"Tehnički leksikon i hrvatsko tehničko nazivlje","authors":"Z. Jakobović","doi":"10.33604/SL.12.23.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/SL.12.23.7","url":null,"abstract":"U radu je prikazan nastanak i razvoj hrvatskoga tehničkoga i prirodoznanstvenoga nazivlja. Utvrđeno je okruženje u kojem nastaje nazivlje, dakle jezik, te njegove sastavnice pojam, naziv, definicija. Sve je to potom primijenjeno na strukovno nazivlje. Istražen je nastanak hrvatskoga strukovnoga nazivlja, od spontanoga nastanka u općem jeziku, njegovo prvo zapisivanje u ranim hrvatskim rječnicima, preko prvih stručnih knjiga u doba uvođenja hrvatskoga jezika u škole te primjene u doba gospodarskoga razvoja i nastanka visokoga školstva. Postavljena su načela tvorbe strukovnoga nazivlja, načela prevođenja s drugih jezika te pravila primjene takva nazivlja. Na kraju je pokazana primjena rezultata tih istraživanja u odabiru i tvorbi naziva u Tehničkom leksikonu, povezanih s nazivima na svjetskim jezicima.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69456894","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"40 godina azitromicina","authors":"Vlatka Godinić Mikulčić","doi":"10.33604/sl.12.23.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.12.23.2","url":null,"abstract":"Azitromicin je polusintetski makrolidni antibiotik koji se nakon 40-godišnjega uspjeha i dalje poima zlatnim standardom za vrstu antibiotika nazvanih azalidi. Kad se nakon 1970-ih radilo na razvijanju novoga antibiotika koji bi snažnije od eritromicina A i klaritromicina djelovao na Gram-negativne bakterije, te bio stabilan u kiseloj okolini i dobro se apsorbirao, u Hrvatskoj je 1979–81. novi makrolidni antibiotik sintetizirao istraživački tim zagrebačke farmaceutske tvrtke PLIVA na čelu s dr. sc. S. Đokićem. U članku se prikazuje cjelovit prinos PLIVINA istraživačkoga tima otkriću i proizvodnji azitromicina vlastitim tehnološkim postupkom. Za ocjenu ozračja u kojem su PLIVINI znanstvenici radili valja se prisjetiti prikaza njihovih istraživanja, oslanjajući se na doprinos svjetskoj farmaceutskoj baštini kroz povijest tijeka istraživanja makrolidnih antibiotika. Sustavnim bilješkama daje se pregled tijeka istraživanja azitromicina, ističe se doprinos prof. Nenada Bana u otkriću načina vezanja azitromicina na ribosome, a pretraživanjem najranijih i ujedno prikupljanjem novijih zapisa upućuje se na protuupalni učinak azitromicina te se provodi valorizacija novijih podataka o njegovoj upotrebi.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69456016","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Pogled u toponimiju Kotorskoga zaljeva","authors":"Domagoj Vidović","doi":"10.33604/sl.13.24.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.13.24.3","url":null,"abstract":"U ovome se radu obrađuje petstotinjak toponima u Kotorskome zaljevu. U uvodnome se dijelu članka iznose temeljni povijesni i demografski podatci. U središnjemu se dijelu mjesni toponimi razvrstavaju prema motivaciji i s obzirom na jezično postanje. Motivacijski se toponimija Kotorskoga zaljeva izdvaja po iznadprosječnomu udjelu toponima antroponimskoga postanja te toponima uvjetovanih titularima crkava, među kojima se izdvaja toponim Sutorman (sanctus Romanus), prežitak rane romansko-slavenske simbioze.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69456473","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Tematski portali Znameniti.hr i EminentPeople.eu – izazovi i perspektive virtualnoga umrežavanja digitalnih repozitorija","authors":"Vlatka Lemić, Koraljka Kuzman Šlogar","doi":"10.33604/sl.13.24.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.13.24.6","url":null,"abstract":"Kulturnom i znanstvenom sektoru informacijsko je doba donijelo nove izazove, ali i nove mogućnosti, kako za razvoj tako i za prezentaciju svojih primarnih djelatnosti, zahvaljujući brojnim inovativnim tehnologijama i metodama. Još važnije, otvorilo im je nove mogućnosti umrežavanja putem međuinstitucionalnih i multidisciplinarnih suradničkih projekata, temeljenih na povezivanju istovrsnih potreba, napora i ideja. Cilj je ovoga rada predstaviti i problematizirati mogućnosti suradnje u virtualnom okruženju između srodnih ustanova, okupljenih oko zajedničkoga projekta razvoja suradničkoga portala tematski vezanoga uz znamenite i zaslužne osobe. Projekt ćemo predstaviti kroz njegove tri temeljne razvojne faze: od samoga začetka ideje i pokretanja nacionalnoga pilot-projekta Znameniti i zaslužni Hrvati koji je rezultirao stvaranjem portala Znameniti.hr, preko jednogodišnjega europskog projekta koji je financirao konzorcij DARIAH-ERIC, omogućivši uspostavu regionalne suradnje i kreiranja portala na domeni EminentPeople.eu, do pripreme novoga međunarodnog projekta kroz razmatranja europske perspektive ovoga portala.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69456478","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Hrvatski znanstvenici u razvoju tehničke mehanike XX. stoljeća","authors":"Ivan Alfirević","doi":"10.33604/sl.12.23.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.12.23.5","url":null,"abstract":"Tehnička mehanika počela se izdvajati iz klasične mehanike na prijelazu iz XVIII. u XIX. stoljeće, tj. početkom industrijske revolucije, čemu je pridonijelo osnivanje visokih tehničkih škola u Europi. U Hrvatskoj se tehnička mehanika počela razvijati u drugoj polovici XIX. stoljeća, a naročito nakon osnivanja Visoke kraljevske tehničke škole 1919. u Zagrebu. Rad donosi biografije uglednih hrvatskih, ali i stranih znanstvenika, koji su pridonijeli razvoju tehničke mehanike u Hrvatskoj u XX. stoljeću.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69456883","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Tehnička visoka škola (1919–26) i Tehnički fakultet (1926–56) u Zagrebu","authors":"Stjepan Jecić, Ivan Smolčić","doi":"10.33604/SL.12.23.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/SL.12.23.4","url":null,"abstract":"Osnivanjem Tehničke visoke škole 1919. u Zagrebu pokrenuto je organizirano djelovanje i razvoj tehničkoga visokoga školstva i znanosti u Hrvatskoj, čime je potaknut i razvoj Zagrebačkoga sveučilišta, u sastavu kojega je niz tehničkih fakulteta, sljednika ustrojbenih jedinica (odjela) Škole, tj. od 1926. Tehničkoga fakulteta. Ovaj rad donosi kronološki pregled pokretanja, razvoja i djelovanja tih dviju institucija kao nositelja suvremenoga razvoja tehnike i tehničkih znanosti u prvoj polovici XX. st. u Hrvatskoj, njihovu organizaciju, podjelu na zasebne ustrojbene jedinice, te istaknutih stručnjaka, profesora i doajena hrvatske tehnike koji su nosili njihovu djelatnost do konačne diobe i prestanka djelovanja te jedinstvene institucije tehničkoga visokoga školstva u Hrvatskoj.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69456029","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Od Tehničke enciklopedije do Hrvatske tehničke enciklopedije","authors":"Zdenko Jecić","doi":"10.33604/SL.12.23.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/SL.12.23.3","url":null,"abstract":"Hrvatska tehnička baština, povijest i sadašnje stanje tehnike u Hrvatskoj razmjerno su slabo istraženi i dokumentirani u literaturi, a napose nedostaju pregledna, sintetska djela o tom području. Takvo se stanje djelomice odrazilo i u suvremenoj hrvatskoj enciklopedistici. Za razliku od Pomorske ili Šumarske enciklopedije Leksikografskoga zavoda (LZ), Tehnička enciklopedija (TE), koja je kao kapitalno djelo u 13 svezaka dugo bila nezaobilazna literatura studenata tehničkih fakulteta, usredotočila se na makropedijsko tumačenje općih tehničkih pojmova, dok je sustavna obradba povijesti i sadašnjega stanja u Hrvatskoj izostala. Novi projekt LZ-a Hrvatska tehnička enciklopedija (HTE) nastavlja se na TE te predstavlja njezinu nadopunu, uključujući nacionalne teme, obrađujući u člancima opće pojmove, biografije, poduzeća te ustanove, časopise i udruge, nastojeći pritom tekstove prilagoditi najširem krugu korisnika. Projekt HTE oslanja se na vrijednosti tradicionalnoga enciklopedičkoga koncepta organizacije i diseminacije konsolidiranoga znanja, prilagođene digitalnomu dobu, te usporedno dolazi u tiskanom i mrežnom izdanju. Očekuje se da će takav pristup pridonijeti boljemu poznavanju hrvatske tehnike, a time i njezinoj boljoj percepciji u kulturnom i društvenom kontekstu.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69456020","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Profesijski nazivi u hrvatskoj e-terminografiji i e-leksikografiji","authors":"Lana Hudeček, M. Mihaljević","doi":"10.33604/sl.13.24.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.13.24.2","url":null,"abstract":"U radu se analizira zastupljenost i obrada profesijskih naziva u hrvatskim općejezičnim i terminološkim rječnicima. Posebna je pozornost posvećena terminološkoj bazi Struna i e-rječniku Mrežnik. S terminološkoga se stajališta analizira profesijsko nazivlje koje se pojavljuje u nazivlju mnogih struka. Analizira se zastupljenost i obrada takvoga nazivlja u Struni te u terminološkim rječnicima dostupnima na Hrvatskome terminološkom portalu i daje prijedlog obrade profesijskoga nazivlja na primjeru jezikoslovnoga nazivlja. Također se prikazuje kako se takvo nazivlje obrađuje u Hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku. Na taj se način ujedinjuju rezultati rada na projektu Muško i žensko u hrvatskome jeziku i Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik te prikazuje u čemu je razlika u obradi takvoga nazivlja u općemu i terminološkome rječniku ili bazi.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69456899","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Prof. Miroslav Plohl st.","authors":"Zvonko Benčič","doi":"10.33604/sl.12.23.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.33604/sl.12.23.6","url":null,"abstract":"Prof. Plohl postavio je temelje elektrifikacije Savske banovine i time bitno pridonio primicanju najsiromašnijih, posebice seoskih domaćinstava, bogatstvu, zdravlju i obrazovanju. Za elektrifikaciju osnovao je Bansko električno poduzeće (BEP) u listopadu 1937. i bio mu predsjednik do tragične pogibije u rujnu 1939. Zajedno s organizacijom Seljačka sloga uspio je u dvije godine elektrificirati općinu Vojni Križ, započeti izradu projekta hidrocentrale u Triblju i idejno zasnovati elektrifikaciju željezničke pruge Sušak–Zagreb. Cijenu elektrifikacije seoskih domaćinstava smanjio je 5–6 puta! Vlasnici elektrifikacijskih poduzeća pobojali su se da će ostati bez planirane dobiti, pa su angažirali inženjera Ivu Radulovića, direktora Elektre–Sušak, da održi stručna predavanja u kojima će diskreditirati postavke elektrifikacije BEP-a. Razvila se žestoka novinska polemika Plohl–Radulović koja je detaljno opisana u članku.","PeriodicalId":33034,"journal":{"name":"Studia Lexicographica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69456889","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}