Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske最新文献

{"title":"Posredni utjecaj Vijeća Europe na Europsku uniju u\u0000svjetlu obiteljskopravnih vrijednosti","authors":"Dubravka Hrabar","doi":"10.32984/GAPZH.10.1.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.10.1.7","url":null,"abstract":"Članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji može se\u0000promatrati u smislu proširenja pravnih učinaka europske stečevine i na posredan\u0000način. Naime, u svjetlu činjenice da su sve države članice Europske unije ujedno\u0000i članice Vijeća Europe državama se nameću određeni standardi preko\u0000ratifikacije dokumenata Vijeća Europe, a takav je primjer Konvencija Vijeća\u0000Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji\u0000(Istanbulska konvencija). Promjene u smjeru sve veće liberalizacije i umanjenja\u0000značenja nacionalnih obiteljskih prava vidljive su i u najnovijim odlukama Suda\u0000Europske unije koji u tumačenju europskoga prava prednost daje načelu slobode\u0000kretanja i zabrane diskriminacije. Usprkos opetovanom pozivanju na ustavne\u0000vrijednosti država članica i na duhovne i moralne vrijednosti kao zajedničku\u0000baštinu, čini se da one iščezavaju i da postaje upitnim što čini europske\u0000vrijednosti. Zbog nametanja novih standarda i kriterija prosudbe europski\u0000sudovi imaju bitnu ulogu stvarati svojim presedanima Europu novih vrijednosti,\u0000usprkos činjenici što one kao takve ne postoje ni u svijesti država članica ni\u0000u njihovim ustavima. Nametanje novih pravila „odozgo“ jezgrovito je i jasno,\u0000štoviše, više nije nimalo zakrabuljeno. Primjer Istanbulske konvencije koju je\u0000Republika Hrvatska ratificirala nedavno pokazuje da je sudbina javnih poredaka\u0000europskih nacionalnih država upitna kao i njihove vrijednosti koje su suprotne\u0000rodu kao pojmu koji je u njoj prvi put javno obznanjen. U trenutku kad je\u0000ratificira i sama Europska unija, postavlja se pitanje hoće li to biti proboj\u0000prema poništavanju gesla „jedinstvo u različitosti“ stvaranjem „jedinstva\u0000jednoumlja“. Jesu li u radu spomenute odluke Suda Europske unije korekcije\u0000nacionalnih obiteljskih zakonodavstava i derogiranje njihova javnog poretka te\u0000istodobno smanjenje suverenosti država članica Europske unije usprkos načelu\u0000dodijeljenih ovlasti? Čini se da se može zaključiti da Europska unija uz pomoć\u0000Vijeća Europe i dvaju sudova odustaje od harmonizacije i hrli prema unifikaciji\u0000obiteljskoga prava zadirući tako u temeljne europske, pa i nacionalne\u0000vrijednosti, napuštajući različitost kao bogatstvo.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"191 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"133297985","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Nepoštena poslovna praksa u hrvatskome pravnom sustavu: uređenje i provedba","authors":"Emilia Mišćenić, Iva Mamilović","doi":"10.32984/GAPZH.10.1.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.10.1.11","url":null,"abstract":"Pravo\u0000zaštite potrošača relativno je mlada grana prava, koja se u hrvatskome pravnom\u0000poretku počela razvijati prije petnaest godina prihvaćanjem prvog Zakona o\u0000zaštiti potrošača u 2003. godini. Bila je to posljedica ispunjavanja dužnosti\u0000hrvatske države preuzete Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sklopljenim\u00002001. godine između Republike Hrvatske i Europskih zajednica te država članica.\u0000Proces harmonizacije odnosno usklađivanja s europskim acquisom u tom području rezultirao je prihvaćanjem\u0000čak triju Zakona o zaštiti potrošača kao lex generalis za zaštitu potrošača, ali i paletom posebnijih propisa kojima se štite\u0000prava potrošača. Danas, pet godina nakon pristupanja Uniji hrvatsko je pravo\u0000zaštite potrošača okarakterizirano iznimnom normativnom fragmentiranošću.\u0000Potrošač se izuzev Zakonom o zaštiti potrošača štiti i Zakonom o obveznim\u0000odnosima, Zakonom o potrošačkom kreditiranju, Zakonom o platnom prometu,\u0000Zakonom o alternativnom rješavanju sporova, Zakonom o elektroničkom potpisu,\u0000kao i Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda, ali i Zakonom o pravu na pristup\u0000informacijama te brojnim drugim propisima. Sve to iznimno dovodi u pitanje\u0000učinkovitost provedbe prava zaštite potrošača proizišle iz brojnih izvora prava\u0000EU-a na domaćoj razini RH kao države članice. Od posebne važnosti za\u0000učinkovitost zaštite prava potrošača ističe se upravo provedba odredaba Zakona\u0000o zaštiti potrošača o nepoštenoj poslovnoj praksi. To više što je riječ o\u0000odredbama horizontalne primjene, koje brane nepoštenu poslovnu praksu trgovca u\u0000odnosu na sve odnose B2C (engl. business-to-consumer), bilo da su uređeni Zakonom o zaštiti potrošača, Zakonom o obveznim\u0000odnosima ili bilo kojim drugim propisom. Pet godina od pristupanja RH Uniji\u0000više nego ikad hrvatska sudska praksa i drugi primjenjivači prava nailaze na\u0000brojne poteškoće u vezi s nepoštenom poslovnom praksom trgovaca u svim\u0000područjima, od usluga bankarskog i financijskog sektora do pružanja komunalnih\u0000usluga ili posebice operatera elektroničkih komunikacija. Pravna\u0000fragmentiranost zajedno s poteškoćama koje se tiču ispravne primjene odredaba o\u0000nepoštenoj poslovnoj praksi znatno narušava provedbu prava zaštite potrošača na\u0000domaćoj razini. Autori se u radu posvećuju toj gorućoj temi hrvatskog prava\u0000zaštite potrošača i pokušavaju dati odgovore na neka od brojnih pitanja s\u0000ciljem jačanja učinkovitosti provedbe prava zaštite potrošača u Republici\u0000Hrvatskoj.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"75 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"134097030","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Pravo mjerodavno za\u0000povrede prava osobnosti u novom ZMPP-u","authors":"Danijela Vrbljanac","doi":"10.32984/GAPZH.10.1.17","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.10.1.17","url":null,"abstract":"Uredba\u0000(EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o pravu\u0000koje se primjenjuje na izvanugovorne obveze (Uredba Rim II) sadržava pravila o\u0000mjerodavnom pravu za izvanugovorne obveze i jedan je od najvažnijih izvora\u0000europskoga međunarodnog privatnog prava. Zbog nemogućnosti pronalaska\u0000kompromisa u vezi s odgovarajućom poveznicom za povrede prava osobnosti u\u0000zakonodavnom postupku donošenja Uredbe Rim II europski zakonodavac odlučio je\u0000isključiti povrede prava osobnosti iz polja primjene Uredbe Rim II. Budući da\u0000to pitanje nije uređeno relevantnim izvorom europskoga međunarodnog privatnog\u0000prava, sudovi svake države članice EU-a primjenjuju nacionalna kolizijska\u0000pravila. U Republici Hrvatskoj krajem 2017. godine donesen je novi Zakon o\u0000međunarodnom privatnom pravu koji je na snagu stupio u siječnju 2019. godine.\u0000Hrvatski je zakonodavac u novom Zakonu odlučio proširiti primjenu Uredbe Rim II\u0000i na ona pitanja koja su isključena iz njezina polja primjene, što za\u0000posljedicu ima činjenicu da će se na hrvatskim sudovima pravo mjerodavno za\u0000povrede prava osobnosti određivati prema općoj odredbi Uredbe Rim II koja se\u0000temelji na poveznici mjesta nastanka izravne štete. Iz navedenoga razvidan je\u0000utjecaj europskoga prava na hrvatsko međunarodno privatno pravo, ne samo u\u0000slučajevima koji ulaze u polje primjene izvora europskoga međunarodnog\u0000privatnog prava nego i u slučajevima koji samim tim izvorima nisu pokriveni.\u0000Cilj je ovoga rada ispitati je li pristup prihvaćen u novom Zakonu o\u0000međunarodnom privatnom pravu najbolji izbor za slučajeve povrede prava\u0000osobnosti, posebice imajući u vidu polemike koje su se vodile oko adekvatnosti\u0000poveznice mjesta nastanka štete za predmete povrede prava osobnosti tijekom\u0000zakonodavnog postupka donošenja Uredbe Rim II.\u0000","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"51 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124565766","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Neuspješna\u0000europeizacija hrvatske mjesne samouprave","authors":"Romea Manojlović Toman, Tijana Vukojičić Tomić, Ivan Koprić","doi":"10.32984/GAPZH.10.1.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.10.1.9","url":null,"abstract":"Europski upravni prostor leži na dvjema\u0000skupinama ljudskih prava. Prva promoviraju demokratsku otvorenost i\u0000participaciju građana te jačaju ulaznu legitimnost javne uprave, dok se druga\u0000odnose na dobro javno upravljanje i jačaju izlaznu legitimnost uprave. Povelja\u0000o temeljnim pravima koja je sastavni dio Lisabonskog ugovora na snazi od 2009.\u0000daje nužnu pravnu osnovu obiju skupina ljudskih prava. Rad se bavi pitanjem uloge\u0000mjesne samouprave u jačanju EU-standarda otvorenosti, participacije i dobrog\u0000upravljanja. Obrađuju se dva istraživačka pitanja: a) koja\u0000je pravna, a koja stvarna uloga mjesne samouprave u Hrvatskoj, b) može li ona\u0000doprinijeti jačanju ulazne ili izlazne legitimnosti poretka. Analiziraju se opći akti izabranih\u0000gradova o mjesnoj samoupravi te sadržaj internetskih stranica mjesnih odbora\u0000svih hrvatskih gradova. Slijedeći kategorizaciju koju su postavili Hlepas i\u0000drugi (2018.), uz nadopunu u skladu s hrvatskim okolnostima, analiziraju se uloge\u0000hrvatske mjesne samouprave. Na osnovi nalaza i odabranih komparativnih\u0000iskustava interpretira se trenutačno stanje hrvatske mjesne samouprave te se\u0000formuliraju preporuke za unaprjeđenje.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"61 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116007623","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Imovinski odnosi u obitelji","authors":"Sandra Winkler","doi":"10.32984/GAPZH.10.1.19","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.10.1.19","url":null,"abstract":"Pravno uređenje imovinskih odnosa u obitelji znatno se razlikuje u\u0000pojedinačnim europskim pravnim sustavima. Prvi će dio rada stoga biti posvećen\u0000analizi imovinskih odnosa u braku, u izvanbračnim zajednicama te u životnim\u0000partnerstvima osoba istog spola u hrvatskome obiteljskom pravu s ciljem određivanja\u0000pravnog okvira. Nadalje, pokušat će se odgovoriti na pitanje jesu li na\u0000imovinskopravna rješenja djelovala određena poredbenopravna rješenja i/ili\u0000izvori soft lawa, poput Načela\u0000europskoga obiteljskog prava u području imovinskih odnosa bračnih drugova. U drugom će se dijelu rada nastojati razmotriti kako bi sekundarno pravo EU-a\u0000moglo utjecati na domaće obiteljsko pravo nakon što se u Republici Hrvatskoj\u0000budu primjenjivale Uredba Vijeća (EU) 2016/1103 o provedbi pojačane suradnje u\u0000području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u\u0000stvarima bračnoimovinskih režima i Uredba Vijeća (EU) 2016/1104 o provedbi\u0000pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i\u0000izvršenja odluka u stvarima imovinskih posljedica registriranih partnerstava.\u0000Na kraju, autorica će ponuditi završna razmatranja glede usporedbe između\u0000postojećih nacionalnih pravnih rješenja i europskih trendova u području\u0000imovinskih odnosa u obiteljskom pravu.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"27 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"123656905","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Pravno i institucionalno uređenje integracije\u0000migranata u Republici Hrvatskoj – prema europskom modelu","authors":"Goranka Lalić Novak, Teo Giljević","doi":"10.32984/GAPZH.10.1.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.10.1.8","url":null,"abstract":"Na području Europe pitanje integracije migranata u\u0000domaće društvo od prvorazredne je važnosti. Istodobno je utjecaj EU-a u politici\u0000integracije migranata na razini država članica i kandidatkinja ograničen i ponajprije\u0000usmjeren na potporu u pružanju stručne i financijske potpore. Iako Hrvatsku obilježava demografska depopulacija i\u0000emigracija hrvatskog stanovništva prema zemljama zapadne Europe, bilježi se i\u0000trend povećavanja broja migranata koji se trebaju integrirati u hrvatsko\u0000društvo. Razvoj integracijske politike stoga je od osobite važnosti uzimajući u\u0000obzir da se u idućem razdoblju očekuje porast broja migranata u Hrvatskoj, i državljana\u0000trećih zemalja koji će u RH dolaziti u okviru radnih migracija i u okviru\u0000obveza koje je RH preuzela u odnosu na zbrinjavanje izbjeglica u sklopu kvota\u0000EU-a, ali obveza koje proizlaze iz poštivanja ustavne obveze na pružanje\u0000utočišta osobama koje su proganjane u svojim zemljama podrijetla. U radu se\u0000analizira pravno i institucionalno uređenje politike integracije migranata u\u0000Hrvatskoj te promjene koje su se u politici integracije dogodile pod utjecajem\u0000europeizacije. Nadalje,\u0000istražuje se je li se politika integracije u petogodišnjem razdoblju od ulaska\u0000u članstvo EU-a nastavila razvijati u skladu s europskom politikom ili je došlo\u0000do reverzibilnosti procesa adaptacije. Zaključuje se da je integracijska\u0000politika razvijena pod prevladavajućim utjecajem EU-a, no osim utjecaja EU-a\u0000postoje i drugi endogeni i egzogeni faktori koji utječu na taj razvoj.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"148 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116770038","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Početci „dugog“ ili „kamenitog“ putovanja Republike\u0000Hrvatske prema Europskoj uniji, 1990.-1991.","authors":"Budislav Vukas, ml.","doi":"10.32984/GAPZH.10.1.18","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.10.1.18","url":null,"abstract":"Procesi pristupanja Republike Hrvatske u punopravno\u0000članstvo EU-a iznimno su kompleksni i vrlo specifični u odnosu na većinu država\u0000srednjoeuropskog i jugoistočnoeuropskog prostora. U usporedbi sa svim državama\u0000članicama koje su EU-u pristupale u veliku proširenju 2004. te 2007. RH\u0000susretala se s mnogim bitno drukčijim izazovima, pa nije rijetko da su se u\u0000brojnim napisima pristupanja RH EU-u upotrebljavali najrazličitiji atributi kao\u0000'dugo putovanje' (M. Staničić) ili 'kamenito putovanje – Steniger Weg' (G.\u0000Sander, B. Vukas,ml.) i drugi. Pristupanje\u0000RH euroatlantskim integracijama i njezin povratak u zapadnoeuropski\u0000civilizacijski krug bio je cilj gotovo svih novoformiranih političkih stranaka\u0000i intelektualnih krugova 1990., kao i novog vodstva Republike Hrvatske izabrana\u0000na prvoj sjednici višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. Jugoslavenska\u0000kriza te sve otvorenija velikosrpska agresija i rat protiv Republike Hrvatske\u0000bitno će determinirati odnose RH i tadašnjeg EEZ-a. Tako će sadržaj njihovih\u0000početnih odnosa biti poglavito uvjetovan pokušajima EEZ-a i drugih europskih\u0000organizacija za ublažavanje krize, nastojanjima posredovanja u prvim oružanim\u0000sukobima i doprinosima uspostavi mira u vremenu otvorene agresije koja će\u0000prijetiti opstanku same države. Autori\u0000ovog rada preko pravnih izvora institucija EEZ-a, odredaba tadašnjega europskog\u0000prava te međunarodnog prava pokušat će pokazati početke odnosa RH i EEZ-a,\u0000napose nakon proglašenja državne neovisnosti 8. listopada 1991. Cilj je\u0000navedena istraživanja predstaviti ulogu EEZ-a u tim vrlo specifičnim\u0000bilateralnim odnosima i važnost svih tih zbivanja za kreaciju daljnjih odnosa,\u0000osobito nakon međunarodnog priznanja RH.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"54 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127963228","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Hrvatski predmeti na sudovima Europske\u0000unije","authors":"Igor Materljan","doi":"10.32984/GAPZH.10.1.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.10.1.10","url":null,"abstract":"Republika\u0000Hrvatska pristupila je Europskoj uniji prije nešto više od pet godina. U to je vrijeme\u0000na sudovima Europske unije pokrenuto više od dvadeset predmeta koji se mogu\u0000označiti kao 'hrvatski'. U ovom se članku analiziraju upravo ti predmeti. Iako\u0000je njihova narav vrlo različita, provedena analiza omogućuje donošenje\u0000određenih zaključaka koji se tiču kvalitete akata kojima se pokrenuo postupak,\u0000sadržaja odluka sudova Europske unije te posljedica koje su te odluke\u0000proizvele.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"96 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116395110","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Pet godina primjene prava Europske unije","authors":"Dunja Duić, Tunjica Petrašević","doi":"10.32984/GAPZH.10.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.10.1.4","url":null,"abstract":"Ulaskom u Europsku\u0000uniju Republika Hrvatska obvezala se poštivati određena pravila 'igre' koja su\u0000definirana i samim osnivačkim ugovorima (UEU i UFEU) i praksom Suda EU-a. U\u0000prvom dijelu rada istražuju se pravni problemi s kojima se Republika Hrvatska\u0000(dalje u tekstu: RH) susreće pri implementaciji i primjeni prava Unije nakon\u0000što je postala punopravna članica EU-a. Cilj je prvoga dijela rada analizirati\u0000u kojim područjima Europska komisija nalazi navodne povrede prava EU-a te će se\u0000u tom kontekstu analizirati preporuke Europske komisije upućene RH i postupci\u0000formalno pokrenuti na Sudu EU-a.\u0000U drugom dijelu rada\u0000analizirat će se primjena prethodnog postupka iz čl. 267. UFEU-a na hrvatskim\u0000sudovima s posebnim osvrtom na prethodna pitanja koja su u proteklih pet godina\u0000Sudu EU-a uputili hrvatski sudovi. Detektirat ćemo određene probleme i ponuditi\u0000rješenja kako poboljšati suradnju hrvatskih sudova sa Sudom EU-a, a sve s\u0000ciljem jedinstvena tumačenja i primjene prava EU-a.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"78 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"121138367","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Obveza zaštita manjina od\u0000Kopenhagena do danas","authors":"Vesna Crnić-Grotić","doi":"10.32984/GAPZH.10.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.10.1.3","url":null,"abstract":"\u0000Hrvatska je na putu prema Europskoj\u0000uniji morala udovoljiti nizu zahtjeva. Unija je uvjete propisala na sastanku\u0000Europskog vijeća u Kopenhagenu 1993. godine, a prva skupina tih uvjeta uključivala\u0000je i zaštitu ljudskih prava i osobito prava manjina. Zaštita manjina bila je\u0000posebno važna u kontekstu oružanog sukoba koji se vodio na području bivše\u0000Jugoslavije. Tijekom devedesetih Hrvatska je postala strankom međunarodnih\u0000ugovora Vijeća Europe koji su se odnosili na zaštitu manjina: Okvirne konvencije\u0000za zaštitu nacionalnih manjina i Europske povelje za zaštitu regionalnih i\u0000manjinskih jezika. Prihvaćanjem ugovora Hrvatska se podvrgnula i međunarodnom\u0000nadzoru primjene i poštivanja svojih međunarodnih obveza. Prikazom i analizom\u0000izvještaja nadzornih tijela može se pratiti i u kolikoj je mjeri Hrvatska\u0000uspjela u tome.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"231 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128856233","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}