{"title":"Neue Phänomenologie und Philosophische Anthropologie","authors":"S. Kluck","doi":"10.21464/sp33205","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp33205","url":null,"abstract":"Rad ukazuje na to do koje je mjere filozofska antropologija – napose njena tri predstavnika Max Scheler, Helmuth Plessner i Arnold Gehlen – referentna točka za Novu fenomenologiju Hermanna Schmitza. Nudi se analiza sličnosti i razlika u odnosu spram, primjerice, toga kako napasti problem ljudskog bića, kakav je značaj korporealnosti (osjećaja tjelesnosti) te kakvu vezu čovjek ima sa svijetom. Postupak povezuje dvije relevantne filozofske škole i razrađuje daljnji pristup.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2018-12-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.21464/sp33205","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41568959","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Zu den Situationen selbst! Ein Vorschlag zur Reform der Phänomenologie","authors":"M. Grossheim","doi":"10.21464/sp33201","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp33201","url":null,"abstract":"Parola »K samim stvarima!«, koju je formulirao Edmund Husserl, bila je vrlo utjecajna bez obzira na njenu višeznačnost (a možda upravo zbog nje). Da bi se i danas mogla preporučiti kao adekvatni moto fenomenološkog filozofiranja, autor u tekstu daje prijedlog koji se tiče kako aspekta povratka, tako i aspekta samih stvari. Taj prijedlog nadovezuje se na inspirativnu ideju mladog Heideggera »da se u razgrađujućem vraćanju unazad prodre do izvornih motivacijskih vrela eksplikacije«. Ono što je Heideggeru bilo na umu u prvoj polovini drugog desetljeća proš- log stoljeća, dalje se razrađuje pomoću pojmova Nove fenomenologije Hermanna Schmitza. Na taj se način osnovni impuls fenomenološkog filozofiranja može rekonstruirati kao vraćanje od preglednih »konstelacija« filozofske tradicije ka kompleksnim »situacijama« životnog iskustva.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2018-12-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43986675","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Neue Phänomenologie – ein Schritt auf dem Weg zur Versöhnung von Lebensphilosophie und Phänomenologie?","authors":"Damir Smiljanić","doi":"10.21464/SP33210","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/SP33210","url":null,"abstract":"U ovom članku autor pokušava na primjeru Nove fenomenologije Hermanna Schmitza pokazati da bi se u povijesnom pogledu mogle produktivno nadići barijere u razumijevanju nastale tijekom debate između Diltheya i Husserla, što bi također moglo voditi obnavljanju životnofilozofskog načina mišljenja. Najprije se prikazuje rasprava između filozofa života Diltheya i osnivača (stare) fenomenologije Edmunda Husserla, zatim se skicira nastavak diskusije u Mischovoj hermeneutičkoj filozofiji života (logici života). U središnjem djelu članka autor daje prikaz rekonstrukcije neproizvoljnog životnog iskustva kod neofenomenologa Schmitza i na taj način pokazuje da bi se problemi filozofije života mogli obrađivati fenomenološkim sredstvima, a da se pritom ne zauzima suprotno stajalište od filozofije života. Na kraju članka rasvjetljuju se određeni toposi filozofije života u svjetlu inoviranja fenomenologije, s tim što se kao najkompleksniji zadatak pokazuje onaj određenja samog pojma života čijem rješenju će najprije doprinijeti integrativni način promatranja.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2018-12-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45449397","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Die Macht der Atmosphären","authors":"W. Langewitz, Helena Langewitz","doi":"10.21464/sp33209","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp33209","url":null,"abstract":"Kontakti pacijenata s predstavnicima sustava zdravstva obilježeni su određenom atmosferom. Ovdje će biti predstavljena različita izvorišta takvih atmosfera. Arhitektura dviju ustanova za rehabilitaciju pacijenata i pacijentica s povredama mozga i kičmene moždine (Centar za rehabilitaciju u Baselu i Švicarski centar za paraplegičare u Nottwilu) ilustrira nastojanje arhitekata da u djelo provedu projektne ideje korisnika: dok u Baselu prevladava ideja stalnog navođenja na život u kolicima, arhitektura u Nottwilu predočava poletno raspoloženje koje život u kolicima želi osloboditi strahota. I uređenje liječničkih ordinacija oslikava različite namjere da se obilje- ži atmosfera. U drugom dijelu rada razmatra se pitanje kako nastaju atmosfere tijekom susreta kojem na raspolaganju ne stoji potpora estetskim elementima. Kao izvor atmosferskih utjecaja etablira se unutrašnji svijet stručnjaka i pacijenta, a diskutiraju se i trvenja neprihvaćanjem dogme o unutrašnjem svijetu u Novoj fenomenologiji. Kao pretpostavka za nastajanje kompaktnih atmosferskih prostora navodi se stil vođenja razgovora s fokusom na pacijentu i otvoren i radoznao stav, a ovi se onda ilustriraju primjerima.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2018-12-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.21464/sp33209","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49256395","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Liebe als Grundlage des Ubuntu","authors":"Mpho Tshivhase","doi":"10.21464/SP33112","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/SP33112","url":null,"abstract":"Ubuntu je široko razumljen kao teorija morala sa širinom dovoljnom da objasni što se smatra ispravnim ljudskim ponašanjem, kao i to što znači biti osoba. Razumljen u osnovnom obliku, Ubuntu je relacijska teorija o ljudskoj interakciji, a moglo bi se reći da je glavni fokus na način življenja s golom svijesti o potrebitoj međuovisnosti među ljudima – vrsti međuovisnosti koja omogućuje da zajednica ostaje cjelovita. Ovdje se želim osvrnuti na meta-etičku analizu Ubuntu filozofije, pri čemu ispitujem mogućnost ljubavi kao njene osnove. Ono što je zanimljivost Ubuntu filozofije u ovom meta-etičkom smislu nije to kakvo ponašanje pobuđuje u ljudima, nego kakva se vrlina nalazi u njezinoj osnovi.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"1 1","pages":"197-208"},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2018-11-06","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68288921","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"White Supremacy in Eurocentric Epistemologies","authors":"Björn Freter","doi":"10.21464/SP33115","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/SP33115","url":null,"abstract":"Postoji naveliko previđena temeljna mana u eurocentričnoj spoznajnoteorijskoj osnovi. Suprotno nadmoćnom etosu prosvjetiteljstva, ova teorijskospoznajna podloga šokantno, čini se, nije epistemologija ljudskog bića, nego bijelca. Osobno sam, kao zapadnjački istraživač, morao relativizirati svoje spoznajnoteorijsko nasljeđe jer uopće ne uključuje u sebe raznolikost ljudskog bića. Kratko ću istražiti rasističke poglede Voltairea, Humea i Kanta i argumentirat ću da zapadna\u0000filozofija mora iznova analizirati svoju spoznajnoteorijsku tradiciju uzimajući u obzir rasističke poglede njezinih protagonista koji su korumpirali vlastiti filozofski rad. Predlažem kontekstualizaciju filozofske tradicije i desuperiorizaciju da bi se etički i širi filozofski dijalog mogao njegovati među istraživačima na svjetskoj razini.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2018-11-06","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.21464/SP33115","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47499755","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Beyond Fractured Epistemology","authors":"P. Edema","doi":"10.21464/SP33111","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/SP33111","url":null,"abstract":"Temeljni argument ovog rada izgrađen je na osnovi važnosti ublažavanja korištenja zapadnih kategorija morala kako ih se može naći u konceptu sebstva i personalizma pri apostrofiranju moralnih i praktičnih problema\u0000u nekim dijelovima Afrike; specifično u etničkim nigerijskim skupinama Igboa i Yorube. Sažeto, personalizam kao etička teorija promiče vrijednost i dostojanstvo ljudskog bića, što je čini atraktivnom teorijom morala koja se lako primjenjuje na općem planu problema morala.\u0000Međutim, s tim dolaze neke opasnosti jer je znanje o nekim moralnim problemima drugačije pojmljeno od različitih društava i kultura. Primjerice, afrička koncepcija ljudske osobe, kako je predstavljena u moralnom sistemu Yoruba i Igbo naroda, nema oštro kategoričko razlikovanje između transcendentnog, duhovnog i materijalnog, kako je to\u0000slučaj u koncepcijama Zapada koje naglašavaju materijalnu, funkcionalnu\u0000i tjelesnu dimenziju. Predstoji vidjeti da rasprava ovog tipa ima instrumentalnu važnost u pribavljanju vrijednosti i potrebnog okvira za ispitivanje bezbroj problema s kojima se susreće afrički kontinent.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2018-11-06","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42038004","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Reconstructing African Fractured Epistemologies for African Development","authors":"W. Lajul","doi":"10.21464/sp33104","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp33104","url":null,"abstract":"Afrika je kontinent s pregršt prirodnih izvora, ali je ekonomski siromašan. Da bi se prirodni izvori preveli u profitabilno obilje kakvo pospješuje kvalitetu života i dobrobit ljudi, potrebno je znanje. Iako se ne može poreći da je Afrika, mnogo prije kontakta sa Zapadom, imala svoje sustave domorodačkog znanja, svejedno se pitamo što je pošlo po zlu. Čini se da srž problema leži u raskidu s nasljedstvom domorodačkog znanja. Razlog je to što se Afrika, dok današnji svijet prelazi s razvoja zasnovanog na resursima na razvoj temeljen na znanju, sa svojim razlomljenim epistemologijama, oslanja na bogate prirodne izvore kojima se, nažalost, loše upravlja zbog slabe obrazovne osnove. Da bi se pomak dogodio, Afrika mora obnoviti svoje razlomljene sustave znanja. Rad postavlja hipotezu da je navedeno moguće jedino kroz istraživanje prirode afričkih razlomljenih epistemologija da bi se razumjelo što je pošlo krivo i kako stvari ispravno postaviti da bi se obnovio afrički razvoj.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2018-11-06","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48787437","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"African Experience, Development, and the Metaphysical Radicalism of the African Humanities","authors":"Jacob A. Aigbodioh","doi":"10.21464/SP33107","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/SP33107","url":null,"abstract":"Afričko iskustvo kolonizacije južno od Sahare, proizvod afričke sociokulturne interakcije s europskom kolonijalnom globalizacijom stranih vrijednosti, često se percipira, naročito u nekim afričkim humanistikama (a protiv društvenih znanosti) kao predikament za afrički sociokulturni razvoj. Situacija je proizvela lažno, metafizičko razumijevanje da predikament nužno proizlazi iz iskustva kolonizacije – negativno psihičko nasljedstvo. Najviše se to uočava preko radikalnosti nekih preferiranih panaceja za predikament, primjerice, nasilna revolucija, egzistencijsko samoubojstvo, kulturni preporod i pomirenje sa sudbinom Afrike. Rad obrazlaže da je razumijevanje afričkog iskustva kolonizacije kao sakačućeg izazova afričkom razvoju duboko ukorijenjen u\u0000svjesnost nekih afričkih elita, da rasplođuje razočarenje i beznadnost u\u0000mogućnost preokretanja afričkog predikamenta, te takav služi kao alibi za društvene poroke. Stoga rad potiče na potrebu za više suradničkim, praktičnim i strateškim programom u svrhe dekonstruiranja popularne »iracionalnosti« usađene u afričke kulture te time rehumanizacije razumijevanja i razrješenja afričkog predikamenta","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2018-11-06","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45620364","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"What is the Essence of an Essence?","authors":"Thaddeus Metz","doi":"10.21464/SP33113","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/SP33113","url":null,"abstract":"Prevladavajući pogled među suvremenim filozofima Zapada po pitanju bȋti jest da je utemeljuju intrinzična svojstva. Suprotno, istaknuti ontološki pristup u afričkoj filozofskoj tradiciji utvrđuje bit stvari prema njenim relacijskim svojstvima. Afro-relacijska ontologija je nedovoljno razvijena, stoga je prvi cilj članka pomoći u njenom razvoju.\u0000Specifično, ciljevi su rada sljedeći: artikulirati afrički pristup razumijevanju bȋti konkretne, prirodne stvari u pogledu njenih relacija;\u0000ilustrirati afro-relacijski pristup primjerima sebstva i vode; kontrastirati afro-relacijsku karakterizaciju bȋti sebstva i vode s tipičnim zapadnim konstruktima u pogledu intrinzičnih svojstava; te konačno ponuditi inicijalnu obranu afro-relacijskog pristupa podjednako odgovarajući na postojeće prigovore i pridodajući nove, pozitivne razloge da se ozbiljno uzme u obzir.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2018-11-06","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.21464/SP33113","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41565414","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}