{"title":"The Role of Process Ontology in Cybernetics","authors":"Sandro Skansi, Kristina Šekrst","doi":"10.21464/sp36211","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp36211","url":null,"abstract":"Svrha je ovoga rada pokazati ulogu procesne ontologije u kibernetici. Filozofske temelje kibernetike postavio je Norbert Wiener, koji se služio jezikom punim metafora čovjeka-stroja, opisanih u terminima informacija, povratnih informacija i kontrole. Pokazat ćemo da se različita područja znanosti i danas koriste bitno kibernetičkim definicijama, što će nas dovesti do preformulacije takvog jezika s filozofijske točke gledišta: cilj je kibernetike proučavanje procesnih analogija. Koristeći se načelom kompozicije, pokazat ćemo kako kibernetičar može lako argumentirati ontološku istost dvaju procesa. Takav okvir mogao bi dovesti do toga da se kibernetika smatra potpuno utemeljenom filozofijskom teorijom. Kao posljedicu, ističemo da postoji rastuća potreba za kibernetikom jer, zahvaljujući svojoj specifičnoj procesnoj ontologiji, ona pruža teorijski okvir koji ontološki premošćuje dualizme prisutne u cijeloj suvremenoj znanosti.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-01-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45169494","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Basic Thoughts of Vietnamese Classic Aesthetics through Vân đài loại ngữ (雲台類語) by Lê Quý Đôn","authors":"Thi-Thu-Hong Phan, Ngọc Thơ Nguyễn","doi":"10.21464/sp36206","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp36206","url":null,"abstract":"Ovo istraživanje smjera razjasniti neke značajke tradicionalne vijetnamske estetske misli izražene kroz Vân đài loại ngữ, »enciklopedijsko« djelo Lêa Quýa Đôna (1726. – 1784.) – poznatog vijetnamskog filozofa, pisca i znanstvenika predmodernog doba. Naše je prijašnje istraživače (Vijetnam, Kina) jako zanimao poetski aspekt djela Vân đài loại ngữ. Naš je novi doprinos koristiti misao Lêa Quýa Đôna kao studiju slučaja vijetnamske klasične estetike. Ispitujući književnost (poglavlje 5, »Văn nghệ«), glazbu i kaligrafiju (poglavlje 6, »Âm tự«) u odnosu na Li i Qi filozofiju (poglavlje 1, »Lý khí«) u djelu Vân đài loại ngữ, naše istraživanje razjašnjuje Lê Quý Đônovu književnu i umjetničku koncepciju književne i umjetničke ljepote temeljenu na iskrenosti, prirodnoj jednostavnosti i harmoniji Yin-Yanga. Objašnjavamo temeljne Lê Quý Đônove koncepte uspoređujući ih s odgovarajućim konceptima kineske estetike da bismo istaknuli jedinstvene karakteristike vijetnamske klasične estetike te pružamo dodatni povijesni kontekst.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-01-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42048282","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Philosophising with Children Worldwide about Nature, Natural Values, and Pollution","authors":"Hyeongjoo Kim, Christian Prust, Thomas Sukopp","doi":"10.21464/sp36208","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp36208","url":null,"abstract":"Istraživanje predstavlja rezultate našeg međunarodnog, interkulturnog i empirijskog istraživanja. S djecom iz različitih zemalja i društvenih konteksta filozofirali smo o prirodi, onečišćenju i održivosti. Prije nego što predstavimo ključne nalaze našeg empirijskog istraživanja, izlažemo koncept filozofije za djecu (Philosophy for Children – P4C). Što je P4C? Koji se oblici P4C-a obično zagovaraju? Kako i za što ga koristimo? Tumačenja naše empirijske studije mogu se sažeti na sljedeći način: onečišćenje dotiče i pokreće djecu diljem svijeta, izaziva široke emocije i vrednuje se kao važan problem. Djeca razmišljaju o intrinzičnoj vrijednosti prirode i izražavaju patocentrične i vulnerabilističke poglede prema ljudima, životinjama i prirodi. Konačno, djeca različitih kultura opravdavaju različite razine kazne za okolišne prekršitelje.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-01-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45467753","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Toward a Broader Conception of “Liberal Naturalism”: Widening the Perspective","authors":"Nikolaj Pilgaard Petersen","doi":"10.21464/sp36210","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/sp36210","url":null,"abstract":"Izraz naturalizam često se koristi za označavanje reduktivnog naturalizma i stoga je usko povezan s fizikalizmom. Različiti oblici liberalnog naturalizma razvijeni su kao alternativa reduktivnom naturalizmu. U ovom se radu tvrdi da je daljnje proširenje pojma naturalizma od pomoći. Zagovara se »široki« liberalni naturalizam, u kojem kriterij naturalizma nije vezan za premisu specifične metafizike, nego za ono što nedvojbeno čini naturalizam kao takav: prisutnost univerzalnih temeljnih načela o tome kako svijet funkcionira i pravilnosti ili zakoni prirode koji opisuju konkretno ponašanje svijeta. Ova vrsta naturalizma dopušta uključivanje nematerijalističke metafizike, poput oblika dualizma i idealizma. Ovaj je nalaz značajan zato što fizikalističko stajalište pada na nekoliko problema, a ponajviše u odgovarajućem tretmanu problema svijesti. S obzirom na pozitivnu konotaciju predikata naturalistički, takvo se uključivanje čini korisnim u legitimiranju potencijalno plodonosnog istraživanja manje konvencionalnih alternativa fizikalizmu i materijalizmu. Nadalje, to bi se moglo pokazati vrijednim ne samo iz teorijske ili akademske perspektive nego i iz egzistencijalne.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-01-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48769102","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Philosophische Praxis im Lichte des „Geschlechterkrieges“","authors":"Vesna Stanković Pejnović","doi":"10.21464/SP36106","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/SP36106","url":null,"abstract":"Prema Nietzscheovu mišljenju, temeljni je problem između muškarca i žene duboko ukorijenjen u negiranju antagonizma među njima. Muškarac vjeruje da njihov odnos mora biti vječna neprijateljska napetost i neizbježna nepravda. Nietzsche tvrdi da mora postojati rangirajući poredak u kojem je skaliranje vezano za aktivnosti uzimanja, nakupljanja i postajanja boljim zadobivajući moć i nadilazeći uža tumačenja. Ovo rangiranje ne dopušta istovjetnost i ravnopravnost, što su znakovi plitkoće instinkta i gubitka identiteta. Nietzsche podržava različitost i slavi drugotnost. Uspijevanje pojedinca nikada ne može biti ometano pojmom jednakih odnosa. Nietzsche je uvjeren da su ljudi drugačiji i zagovara agon (borba moći) kao model kulturnih i političkih odnosa. Budući da se jednakost ljudskih bića mora sastojati od jednakog iznosa istog svojstva, Nietzsche tu jednakost vidi kao predstavljenu u općoj volji za moć. Nadalje, rodna je razlika također društveno konstruiran način bivanja. To je kreacija muške slike o tome kako bi svijet trebao izgledati. Ako se uključi u terapijski pristup, ova nam perspektiva može baciti novo svjetlo na moguće intervencijske metode u psihoterapiji i filoterapiji podjednako. Spol i spolni odnosi mogu biti izlučeni kao ključan problem koji prevladava u jezgri motivacije za traženje profesionalne terapijske pomoći (psihoterapija), bez obzira na to koji se terapijski pristup u takvoj praksi koristi. Tema je to koja nije dovoljno vukla iz Nietzscheove tradicije. Cilj je rada ponuditi argumente za to da se Nietzscheova perspektiva na »rat spolova« postavi kao produktivan kontekst za psihoterapijsku intervenciju i filozofijsko savjetovanje.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"36 1","pages":"107-107"},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2021-06-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68289765","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"La théorie relationnelle de la santé mentale – un défaut d’identification ou de solidarité avec les autres","authors":"Thaddeus Metz","doi":"10.21464/SP36105","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/SP36105","url":null,"abstract":"In this paper, I aim to progress towards the philosophical goal of ascertaining what, if anything, all mental illnesses have in common, attempting to unify a large sub-set of those with a relational or interpersonal dimension. One major claim is that, if we want a promising theory of mental illness, we must go beyond the dominant western accounts of mental illness/health, which focus on traits intrinsic to a person such as pain/pleasure, lethargy/ liveliness, fragmentation/integration, and falsehood/authenticity. A second major claim is that the relational facets of mental illness are plausibly understood theoretically in terms of a person’s inability to identify with others or exhibit solidarity with them, relational values salient in the African philosophical tradition. I show that these two extrinsic properties explain several intuitive instances of mental illness well, including, amongst several others, being abusive, psychopathic, narcissistic, histrionic, paranoid, and phobic.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"36 1","pages":"81-81"},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2021-06-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68290034","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Kant, konfucijanizam i »globalno ukorijenjena filozofija« u Tajvanu. Od Zongsana Moua do Ming-hueija Leeja","authors":"J. Rošker","doi":"10.21464/SP36113","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/SP36113","url":null,"abstract":"Konfucijsku je obnovu u Tajvanu odredila potraga za sintezom između zapadne i tradicionalne konfucijske misli. Tajvanski moderni konfucijanci smjerali su stvoriti sustav ideja i vrijednosti sposoban razriješiti socijalne i političke probleme suvremenog globalnog društva. Zongsan Mou, najpoznatiji član druge generacije suvremenog novog konfucijanizma, smjerao je oživjeti kinesku filozofijsku tradiciju kroz dijalog s modernom europskom filozofijom, naročito s radovima Immanuela Kanta. Njegov sljedbenik, Ming-huei Lee, diskutabilno je najuvaženiji stručnjak za Kantovu filozofiju u čitavoj sinitičkoj regiji. Ovaj rad smjera usporediti njihove pristupe i ocijeniti ih u širem kontekstu suvremene kineske misli. Najprije ću predstaviti Zongsanovu elaboraciju o Kantu. Zatim, predstavit ću glavne aspekte Leejeva razvoja Mouovih teorija te u kasnijim sekcijama dati kritičku ocjenu Leejevih filozofijskih inovacija, usmjeravajući se na evaluaciju njegove konceptualizacije imanentne transcendencije i konfucijske deontologije.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"36 1","pages":"237-237"},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2021-06-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68289785","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Frankly Revisiting Franklin – How a 60-Year-Old Case Might Help Prevent Future Injustices","authors":"T. Buterin, I. Rinčić, A. Muzur","doi":"10.21464/SP36108","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/SP36108","url":null,"abstract":"The role of Rosalind Franklin, chemist and X-ray crystallographer, in one of the most important discoveries of the 20th century – the discovery of the DNA helical structure – has long been debated. Although numerous protagonists have provided different versions of the events preceding Watson and Crick’s famous paper in journal Nature in April 1953, it is nevertheless evident that a serious breach of ethical research conduct was committed. By analysing the controversy of Franklin’s deserved but missed Nobel Prize, the authors of the present paper suggest that the Nobel Prize nomination and awarding procedure might be revised to avoid Franklin-like injustices in the future. According to the authors, this might be achieved by returning to Alfred Nobel’s original idea of awarding the prize “to those who, during the preceding year, shall have conferred the greatest benefit to humankind” and/or by allowing a deceased person to be both nominated and awarded.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"36 1","pages":"125-137"},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2021-06-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68289742","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Domination and Liberation of Nature","authors":"M. Gottschlich","doi":"10.21464/SP35208","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/SP35208","url":null,"abstract":"The paper addresses the scope of the human relationship to nature. This scope encompasses a twofold emancipation. The first emancipation is the emancipation from nature that enables the domination of nature by science and technology. The second emancipation is the emancipation from this first emancipation, stemming from the insight that we have to conceive of nature, and respect nature accordingly, as another self that displays itself. I argue that it is precisely the step towards such second emancipation that lies at the core of the revolution of our consciousness of nature that currently seems to be unfolding. Yet the urgent question arises as to how such a “liberation of nature” (Hegel) can be understood sustainably without falling behind the achievements of Kantian philosophy, into a dogmatic ontology or even naturalism. The article delineates a systematic answer to this question by addressing some crucial points in Kant and Hegel.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"35 1","pages":"393-423"},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2020-12-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49622185","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Interpreting Mullā Ṣadrā on Man and the Origin of Thinking","authors":"Anthony F. Shaker","doi":"10.21464/SP35212","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/SP35212","url":null,"abstract":"U radu se istražuju ključni aspekti Mullā Ṣadrāova razumijevanja čovjekova bivstvovanja u svijetu, gdje se embrij opažanja i mišljenja pojavljuje u jedinstvenim uvjetima čovjeka kao artikuliranog društvenog bića. Biće koje može govoriti također govori sebi i o sebi. No s obzirom na to da čovjekova »prava stvarnost« nalazi svoj korijen u božanskom znanju i bivstovanju u dvostrukoj egzistencijaciji, u srcu njegova bivstvovanja u svijetu leži intelekt pomoću kojega se on »vraća« iz materijalnosti u njegov izvor u božanskom, gdje sve znanje i bivstovanje počinje i završava. Problem znanja i bivstvovanja – izrazivo u smislu jednog i mnogih – potječe još iz vremena prije predsokratovaca. Da bi se Ṣadrāovo razumijevanje moglo umjestiti, razmatraju se drugi filozofi, uključujući Kanta, čija je logika argumenata okupljenih oko »Ja« naznačena u Heideggerovoj kritici. To niti je prvenstveno epistemologijski problem islamske filozofije niti je lišen šireg zanimanja za društvenu životinju naziva »čovjek« (insān).","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2020-12-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45084251","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}