{"title":"Podrijetlo običaja krsne slave kod dalmatinskih katolika","authors":"Ivo Mišur","doi":"10.31337/oz.77.2.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.31337/oz.77.2.8","url":null,"abstract":"U radu je prikazan običaj krsne slave, tj. slavljenja sveca zaštitnika obitelji, kod rimokatolika u dijelovima Dalmacije u kojima je prisutan. Provedena je analiza radi potvrđivanja dvije hipoteze. Jedna pokušava pojasniti nastanak običaja, a druga razvoj krsne slave kod katolika i pravoslavaca. Rekonstruirani su uvjeti oblikovanja i podrijetlo krsne slave te je iznesena titularno–pastoralna teza o njezinu nastanku. Definirano je razdoblje formiranja toga običaja. Ispitan je utjecaj reformi kalendara u 16. i 20. stoljeću na diversifikaciju svetačko–slavskoga fonda. Analiziran je fond svetaca koji se slave te su utvrđene zastupljenosti najčešćih slava kod dalmatinskih katolika, uspoređujući ih s najčešćim slavama pravoslavaca iz drugih područja prema podatcima Vuka Karadžića.","PeriodicalId":38625,"journal":{"name":"Obnovljeni Zivot","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-04-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69296856","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Pravo djeteta na odgoj i obrazovanje u kanonskom i međunarodnom pravu","authors":"Klara Ćavar, Marija Džinić","doi":"10.31337/oz.77.1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31337/oz.77.1.5","url":null,"abstract":"Pravo na odgoj i obrazovanje jedno je od temeljnih ljudskih prava. Njegov razvoj i status određen je kulturno–civilizacijskim dosegom konkretne povijesne epohe. Tek je humanizam u obrazovanju prepoznao temelj izgradnje slobodnoga društva. Članak obrađuje izabrane dokumente kanonskoga i međunarodnoga prava usmjerene odgoju i obrazovanju. Cilj je utvrditi mjeru utjecaja Crkve i svjetovnih vlasti na uvažavanje prava djeteta, kojemu, uz ostalo, pripada pravo na obrazovanje.","PeriodicalId":38625,"journal":{"name":"Obnovljeni Zivot","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-02-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69296652","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Fatalism, Foreknowledge and Free Will","authors":"Madhu Mangal Chaturvedi","doi":"10.31337/oz.77.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.31337/oz.77.1.1","url":null,"abstract":"This paper argues that the concept of divine Foreknowledge is not inconsistent with the denial of fatalism. From the finite perspective of us humans, it might appear that fatalism necessarily follows from the idea of an all-knowing God. However, from an all-knowing and all-powerful God’s point of view, assuming that such a Being exists for the sake of argument, divine Foreknowledge does not necessarily imply fatalism for us. Moreover, to deny that an all-knowing God could be wrong about our future is to make an inconsistent claim. Divine Foreknowledge means that God has infallible Knowledge about our future, and that must be fixed. However, I argue that the denial of fatalism is not inconsistent with God’s Omniscience when combined with some of His other attributes. For instance, a combination of divine Foreknowledge, Omnipotence and Free Will. In other words, God knows the future, but He is not limited to knowing the same future. For God can will the future to be quite different from what He knows it to be. That is to say, with respect to us, God’s Free Will is consistent with the negation of fatalism. The last claim also implies that there is space for human free will in between God’s Foreknowledge and Free Will.","PeriodicalId":38625,"journal":{"name":"Obnovljeni Zivot","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-02-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69296563","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Kršćanin ne može biti antisemit","authors":"Silvana Burilović Crnov","doi":"10.31337/oz.77.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.31337/oz.77.1.3","url":null,"abstract":"Rad istražuje doprinos prve hrvatske katoličke novinarke Smiljane Rendić kršćansko– židovskomu dijalogu. Propituje njezinu misao o odnosu Staroga i Novoga zavjeta, o odnosu Isusa Krista prema Zakonu. Analizira uzroke kršćanskoga antisemitizma i neodrživost teze o kolektivnoj odgovornosti Židova za bogoubojstvo. Kontekstualizira njezino tumačenje židovske povijesti i jezika te propituje održivost tvrdnje da je Crkva o antisemitizmu prekasno progovorila. Autorica se služi hermeneutskom metodom iščitavanja tekstova u njihovu kontekstu.","PeriodicalId":38625,"journal":{"name":"Obnovljeni Zivot","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-02-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69296625","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"O dijaloškome dodiru židovstva i kršćanstva u farizejskoj i Isusovoj etici","authors":"Ljudevit Fran Ježić","doi":"10.31337/oz.77.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.31337/oz.77.1.2","url":null,"abstract":"Pomoću hebraistike, grecistike i poredbeno–povijesne metode u religiologiji, rad istražuje etiku ranih (judeo)kršćana i farizeja kao usko povezanih židovskih sljedaba u 1. stoljeću. Nakon što ističe razlike između farizejskih škola Ḥillēla i Šammâya te razmatra je li i Isus bio ḥāḵām, rad tumači razgovor o najvećoj zapovijedi u Mk 12 kao susret u dijalogu između farizeja Ḥillēlove škole i Isusa. Rad nastoji doprinesti međureligijskomu dijalogu i razumijevanju bitne povezanosti religije s etikom.","PeriodicalId":38625,"journal":{"name":"Obnovljeni Zivot","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-02-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48376911","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Starozavjetno pravo","authors":"László Heka","doi":"10.31337/oz.77.1.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.31337/oz.77.1.6","url":null,"abstract":"Židovsko pravo halaha, kanonsko pravo i islamsko šerijatsko pravo počivaju na Svetom pismu (Bibliji), odnosno Kuranu kao glavnim izvorima prava. Budući da njihove temelje čini Božja objava, ti su pravni sustavi nepromjenljivi, vječni, obvezni za sve. U židovskim je zajednicama vjersko pravo i danas mjerodavno u pitanjima obiteljskih odnosa, a u sporovima o vjerskim pitanjima sude vjerski sudovi. Tijekom povijesti u židovskom je pravu posebnu ulogu imao Veliki sanhedrin kao vrhovni sud i najviše državno tijelo. U ovom radu analiziramo strukturu, nadležnost i djelovanje židovskih sudova u povijesnom kontekstu s posebnim naglaskom na Veliki sanhedrin.","PeriodicalId":38625,"journal":{"name":"Obnovljeni Zivot","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-02-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69296206","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Povezanost religioznosti s tjelesnim i mentalnim zdravljem","authors":"Tanja Radionov","doi":"10.31337/oz.77.1.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.31337/oz.77.1.7","url":null,"abstract":"Cilj je rada prikaz znanstvenih, teorijskih i kliničkih spoznaja o povezanosti religioznosti i zdravlja. Započeli smo prikazom znanstvenih istraživanja o pozitivnoj i negativnoj povezanosti religioznosti s tjelesnim i mentalnim zdravljem. Potom smo prikazali teorijske modele odnosa religioznosti i zdravlja s kompleksnim međuodnosom medijacijskih mehanizama. Znanstvene spoznaje našle su svoju primjenu u kliničkoj praksi, posebice psihijatriji. Na kraju je rada osvrt na buduća znanstvena istraživanja.","PeriodicalId":38625,"journal":{"name":"Obnovljeni Zivot","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-02-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69296210","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Društvo (COVID–19) rizika — između instrumentalne i aksiološke racionalnosti","authors":"Stipe Tadić, Erik Brezovec, Ivan Tadić","doi":"10.31337/oz.77.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.31337/oz.77.1.4","url":null,"abstract":"COVID–19 pandemija prouzročila je sveobuhvatne promjene socijalnoga, ali i socijetalnoga života uzrokujući “globalni eksperiment prekida”. U potrazi za elementima onoga društvenoga u doba COVID–19 pandemije svakako valja krenuti od onih fenomena koji su temelj za uspostavu racionalnosti. Naš rad kao okosnicu realnosti u doba COVID–19 pandemije uzima fenomen rizika, medikalizacije društva te aksiološke i instrumentalne racionalnosti. Kako bismo ispitali navedene fenomene, proveli smo empirijsko istraživanje u kojem je sudjelovalo 185 sudionika. Ispitivali smo razne stavove sudionika prema COVID–19 pandemiji i cijepljenju te njihovu povezanost s dimenzijom religioznosti, posljedice COVID–19 pandemije na psihički život sudionika te zaštitne čimbenike koji pomažu u nošenju s tim posljedicama. Rezultati indiciraju da su stavovi polarizirani. Religioznost nije statistički značajno povezana s raznim stavovima o pandemiji i cijepljenju, ali je značajno povezana sa statusom cijepljenosti, sugerirajući da su religioznije osobe sklonije aksiološkoj racionalnosti. Većina je sudionika zbog pandemije proživjela razne negativne posljedice, u najvećoj mjeri socijalnu izolaciju, povećan stres i smanjenu kvalitetu života. Religiozne osobe izvještavaju o većoj duhovnosti, religioznosti, češćoj molitvi i češćim odlascima u bogomolju, što za njih predstavlja i zaštitne čimbenike u nošenju s negativnim posljedicama.","PeriodicalId":38625,"journal":{"name":"Obnovljeni Zivot","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-02-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48849552","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Ivan Ureman — posrednik između kineske i europske znanstvene tradicije","authors":"Marijana Borić","doi":"10.31337/oz.76.4.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31337/oz.76.4.5","url":null,"abstract":"U radu je prikazano djelovanje Ivana Uremana (1583.–1621.), hrvatskoga isusovca, misionara, matematičara i astronoma. Uremanov rad razmatran je iz dva aspekta. Prvi je sagledavanje Uremanova rada u sklopu razvoja znanosti njegova doba. Svojim radom na području matematike, kao i u astronomiji, Ureman se pridružuje onim učenjacima s početka novovjekovlja koji su matematičkim pristupom tražili nova znanja i uvide u spoznaju zbilje. U radu su Uremanovi znanstveni interesi i doprinosi prikazani u širem kontekstu znanstvenih prilika na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Kao misionar djelovao je u razdoblju glasovitih isusovačkih misija na Dalekom istoku, pa je njegov rad također razmatran iz vidika prijenosa znanja i djelovanja prvih posrednika između kineske i europske kulturno–znanstvene tradicije.","PeriodicalId":38625,"journal":{"name":"Obnovljeni Zivot","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-11-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47284809","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Hrvatska filozofkinja Ivana Rossi o filozofiji Henrija Bergsona","authors":"Ivana Skuhala Karasman","doi":"10.31337/oz.76.4.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.31337/oz.76.4.3","url":null,"abstract":"Ivana Rossi (1892.–1963.) prva je Hrvatica koja je 1916. godine na Zagrebačkom sveučilištu doktorirala filozofiju tezom Osnovne misli filozofije Henri Bergsona. Profesionalno je radila kao gimnazijska profesorica. Objavila je dva rada: članak Nekoliko misli Henri Bergsona o estetici (1929.) i prijevod s engleskoga Peter Pan u perivoju Kensington (1922.). Ovdje donosim gotovo nepoznatu biografiju Ivane Rossi, sažetak njezine disertacije i pregled recepcije Bergsonove filozofije u nas.","PeriodicalId":38625,"journal":{"name":"Obnovljeni Zivot","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-11-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69296514","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}