{"title":"Don Kerubin Šegvić and Question of St. Dujam","authors":"Josip Dukić, Bernard Dukić","doi":"10.34075/cs.58.3.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.3.6","url":null,"abstract":"Pitanje sv. Dujma i apostoliciteta splitske Crkve, tj. njene izravne veze s apostolima, bilo je tijekom povijest u središtu istraživanja brojnih istraživača i još uvijek je vrlo aktualno. U znanstvenoj javnosti nedovoljno je poznato da je splitski svećenik don Kerubin Šegvić (Split, 23. II. 1867. Zagreb, nakon 29. VI. 1945.) bio uključen u znanstvenu raspravu. U tom kontekstu nije nevažna činjenica da su don Kerubina komunističke vlasti u Zagrebu 29. lipnja 1945. osudile na smrt i potom likvidirale, što je njegov život i rad pretvorilo u tabu temu sve do početka demokratskih promjena u Hrvatskoj. Don Kerubin se uključio u raspravu početkom ožujka 1901., kada je u Splitu tiskana njegova znanstvena studiju “Storia e leggenda di S. Domnione o Doimo vescovo e martire di Salona e delle sue reliquie. Saggio storico-critico”. Šegvić se u studiji bavi pitanjem datuma Dujmove smrti, mjesta na kojem se čuvaju njegove kosti i štovanjem Dujma tijekom povijesti. Raspačavanje Šegvićeve studije zabranila je 9. ožujka 1901. rimska Kongregacija obredâ po preporuci splitskog biskupa Filipa Frane Nakića (1889. - 1910.). Kada je kancelar biskupa Nakića don Leopold Ivanišević 29. ožujka 1901. preuzeo od don Frane Bulića zaplijenjene primjerke don Kerubinove studije, don Frane je na svakom od četiri paketa napisao “Resurrecturis”, u nadi da će jednog dana te studije “uskrsnuti”. Što je u Šegvićevoj knjizi bilo sporno crkvenoj vlasti i koja je njezina znanstvena vrijednost, nastojat ćemo razjasniti u ovom članku.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135149647","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Priziv savjesti u humanoj reprodukciji","authors":"Mirjana Radan","doi":"10.34075/cs.58.2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.2.2","url":null,"abstract":"Humana reprodukcija obuhvaća široko područje spolnosti i života, koje se odnosi na pojedinca, brak, obitelj te užu i širu zajednicu u kojoj čovjek živi. Priziv savjesti znači odbijanje propisivanja i primjene neodgovarajućeg moralno upitnoga sredstva za odgovarajuću reproduktivnu situaciju. To je odbijanje štetnog djelovanja zbog dubokog osobnog uvjerenja na razini savjesti da bi se određenim postupkom, ako bi se htio i primijenio u danim okolnostima, oštetio, onemogućio i uništio reproduktivni život, zdravlje i dostojanstvo ljudi. Ovdje se razmatra njegov opseg primjene uz naravno i vrhunaravno utemeljenje. Osnova priziva savjesti u humanoj reprodukciji čine znanstvene i stručne činjenice iz kojih je jasno shvatljivo kako ljudski život započinje začećem. Prikazani su raznoliki oblici priziva savjesti te mogući razlozi njegove neupotrebe.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42617390","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"C. S. Lewis","authors":"Gordana Galić Kakkonen, Ema Botica","doi":"10.34075/cs.58.2.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.2.6","url":null,"abstract":"C. S. Lewis javnosti je manje poznat po svom znanstvenom radu, a više po ciklusu Kronike iz Narnije. Za života je, između ostalog, napisao dva djela posvećena srednjem vijeku: Alegorija ljubavi i Odbačena slika. U ovom radu autorice će analizirati stav književnih kritičara spram spomenutih Lewisovih djela. Razvidno je da se Alegorija ljubavi istraživala i shvaćala kao znanstveno djelo o srednjemu vijeku o kojem je kritika uglavnom iskazivala negativne stavove te ono nije bilo poticajno istraživačima književnosti. S druge strane, Odbačena slika imala je uglavnom pozitivan prijem među ondašnjim kritičarima koji su u tom djelu pronašli brojne paralele s Lewisovim književnim tekstovima. U ovom radu pokazuje se da je književna kritika Lewisovim djelima o srednjovjekovlju pristupala ili kako bi ih kritizirala ili kako bi u njima tražila dodirne točke s njegovim književnim tekstovima.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69754531","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Legal Institute of Appeal to Conscience in Context of Church Teaching and Croatian Legal System","authors":"Dijana Mihalj","doi":"10.34075/cs.58.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.2.3","url":null,"abstract":"Sukob čovjekove savjesti s pozitivnim zakonom star je koliko i ljudska povijest. Iako u svojoj izvornoj formi priziv savjesti osobu ostavlja suprotstavljenu pravnom uređenju sve do žrtvovanja vlastitih dobara i vlastitog života, suvremene rasprave o prizivu savjesti niču iz pravnog konteksta. U današnjim se razvijenim društvima o prizivu savjesti raspravlja kao o pravnom fenomenu koji traži svoje opravdanje i utemeljenje, a pravna znanost raspravlja o granicama njegove dopustivosti, nudi definicije i klasifikacije, sve kako bi se našla ravnoteža između slobode pojedinaca i zaštite općeg dobra. Pitanje koje se postavlja jest pitanje granica, a ne opravdanosti prava na priziv savjesti. U radu se problematizira o pravu na priziv savjesti u crkvenom uređenju i u hrvatskom pravnom kontekstu, imajući na umu činjenicu da otpor pravnoj normi kod priziva savjesti proizlazi iz moralnog suda koji je najčešće utemeljen na religijskim uvjerenjima. U društvenom kontekstu u kojemu se znatna većina građana izjašnjava vjernicima, koji je iznikao iz kršćanskog svjetonazora i koji ima međunarodnim ugovorima uređene pravne odnose od zajedničkog interesa Crkve i države, valjalo bi povesti računa o tome te je i ovaj rad jedan od priloga javnoj raspravi na tu temu.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44212724","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Petar Berislavić – od izvora i historiografije do udžbenika","authors":"Stipe Ledić","doi":"10.34075/cs.58.2.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.2.7","url":null,"abstract":"U radu se analiziraju i uspoređuju tekstovi o banu Petru Berislaviću u školskim udžbenicima povijesti od 19. st. do danas. Budući da autori udžbenika narativ preuzimaju iz historiografije, bilo je potrebno analizirati kako je tema bana Petra Berislavića obrađena u nacionalnoj historiografiji u drugoj polovici 19. stoljeća. To je podrazumijevalo uvid u izvore iz kojih je nacionalna historiografija preuzela narativ. Stoga se sagledava diskurs nacionalne historiografije, njezinog prožimanja s kolektivnom memorijom i uspostave velike pripovijesti. Propituje se i povijest nastave školskog predmeta povijesti s obzirom na njegovo pojavljivanje u školskom kurikulu u 19. stoljeću. Nastava povijesti i udžbenici kao njezin dio sagledavaju se i iz perspektive dosega suvremene povijesne discipline didaktike povijesti. To su bili preduvjeti koji su omogućili sustavnu analizu i vrednovanje udžbeničkog diskursa obrađivane teme kao i vrednovanja njezina (dis)kontinuiteta u razmatranom razdoblju te stanja u suvremenim udžbenicima.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48171284","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Proegzistencija kao bitno obilježje osobe Isusa Krista i poziv na nasljedovanje","authors":"Iva Mršić Felbar, Filip Šešek","doi":"10.34075/cs.58.2.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.2.4","url":null,"abstract":"Članak istražuje pojam proegzistencije, poglavito kroz prizmu novozavjetnih svjedočanstava o Isusovu životu i djelovanju, te hyper (ὑπὲρ) formula. Proegzistenciju također promatra kao bitno obilježje Isusove osobe, koje se očituje kroz različita otajstva njegova povijesnog života, pri čemu je najistaknutiji aspekt služenja kao bitnog sadržaja proegzistencije. U radu se, nadalje, pokazuje na glavni izvor i smjer Isusove proegzistencije, a to je Bog Otac. Time je proegzistencija označena kao ontološko i teološko, a ne samo humanističko obilježje Isusa iz Nazareta, Krista.Konačno, članak ističe da je nasljedovanje Kristove proegzistencije konkretan poziv prema kojemu je čovjek pozvan živjeti i na njega odgovoriti.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69754370","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Interreligious and Intercultural Dialogue as a Challenge to Catholic Religious Education","authors":"Tomislav Kovač","doi":"10.34075/cs.58.2.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.2.5","url":null,"abstract":"Polazeći od činjenice religijskoga i kulturalnog pluralizma koji obilježava današnji globalni svijet i suvremenu Europu, ovaj rad želi istaknuti i vrednovati sve veću važnost međureligijskoga i međukulturalnog dijaloga u religijskom obrazovanju, osobito u katoličkom vjeronauku. U tu svrhu autor najprije prikazuje stav Katoličke Crkve prema međureligijskom dijalogu u svjetlu (poslije)koncilskog naučavanja. Zatim ukazuje na glavne odrednice katoličkog pristupa međukulturalnom dijalogu, osobito u obrazovanju. Naposljetku se podrobnije osvrće na mjesto koje međureligijski i međukulturalni dijalog imaju u Kurikulumu Katoličkog školskog vjeronauka u Hrvatskoj, kao i na važnost koja se općenito pridaje dijalogu u hrvatskoj religijskoj pedagogiji. U radu se naglašava kako međureligijski i međukulturalni dijalog zajedno sa srodnim nastavnim sadržajima učenicima omogućuje obuhvatnije upoznavanje s drugim religijskim i kulturalnim tradicijama, proširuje njihove misaone i duhovne horizonte, otvara ih i uči poštivanju različitosti, razvija u njima osjećaj za kulturu susreta i dijaloga te ih priprema da postanu odgovorni vjernici i građani. Autor zaključuje kako su naučavanje Katoličke Crkve i istraživanja katoličke teologije na području međureligijskog i međukulturalnog dijaloga veoma bogati i nadahnjujući ne samo za religijski odgoj i obrazovanje nego za obrazovanje i za društvo u cjelini.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45016159","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Abortion under the aegis of women’s sexual and reproductive rights and health - legal analysis of European Parliament Resolution 2020/2215 (INI)","authors":"Danijela Rupčić","doi":"10.34075/cs.58.2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.2.1","url":null,"abstract":"Rad donosi pravnu analizu Rezolucije o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena 2020/2215 (INI) te njezinih metodoloških i terminoloških aspekata. Analitičkom metodom razrađena je formalnopravna, materijalnopravna i šira sadržajna struktura ovog dokumenta s ciljem prikaza pravne utemeljenosti kako intervencije na ovom području tako i sadržaja, ali i obuhvatnosti uključenih prava s obzirom da se ovaj dokument koristi proširenim pojmom seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava te pobačaj proklamira kao temeljno ljudsko pravo, za što nema osnove u suvremenom međunarodnopravnom sustavu temeljnih ljudskih prava na koji se izrijekom poziva. Detaljnom pravnom egzegezom nastoji se ukazati na metodološke, terminološke i sadržajne nedostatke ovog dokumenta koji razmatra važna pitanja seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena, ali ih nadilazi kako svojom formalnopravnom tako i sadržajnom strukturom, a osobito političkim ciljevima usmjerenima na stvaranje novih prava i kulturnih obrazaca. U tu je svrhu ova analiza provedena uz paralelni okvirni prikaz šireg konteksta suvremenih procesa stvaranja novih prava koji su sami po sebi nužni, ali postoje određeni pravni, društveni i etički parametri na koje ukazujemo i koje je u tim procesima potrebno poštivati, a koji su jamac vladavine prava koja štiti i od pretjerane političke moći.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43824069","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Dostojanstvo ljudske osobe prema\u0000nauku Drugoga vatikanskog koncila u svjetlu suvremenih kulturalnih dinamika","authors":"Tonči Matulić, Ante Bekavac","doi":"10.34075/cs.58.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1.2","url":null,"abstract":"Autori u radu polaze od razumijevanja ljudskog dostojanstva kako ga predstavlja Drugi vatikanski koncil u dvama dokumentima: Pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes o Crkvi u suvremenom svijetu i Deklaraciji Dignitatis humanae o slobodi vjerovanja. Suvremeno doba pokazuje duboku krizu razumijevanja ljudske osobe, iz koje se javljaju i brojne povrede ljudskog dostojanstva. Izazovi i poteškoće uzrokovani antropocentrizmom suvremene kulture izgubili su dimenziju transcendentnosti ljudske osobe. Koncilski nauk o ljudskom dostojanstvu pokazuje da je nužno i potrebno čovjeka-osobu razumijevati u odnosu na Boga na čiju je sliku stvoren i na sliku Isusa Krista – savršenog čovjeka koji je utjelovljenjem čovjeka uzdignuo na veoma visoko dostojanstvo, čime je ljudsko dostojanstvo ozdravljeno od zatvorenosti i grijeha. Suvremena kriza ljudskog dostojanstva u svjetlu kulturalnih dinamika pokazuje radikalnu dramu odbacivanja Boga, s jedne strane, i gaženja ljudskog dostojanstva, s druge strane. Bog kao izvor i počelo svega života apsolutni je izvor i jamac ljudskog dostojanstva. U svjetlu teološkog i antropološkog razumijevanja ljudskog dostojanstva potrebno je poći od cjelovitog razumijevanja ljudske osobe upravo onako kako nam pokazuje koncilski nauk o čovjeku. Čovjek je središte i vrhunac Božjeg djela stvaranja i kao takav nositelj oznake slike Božje (usp. Post 1, 26-27), te je pozvan na istinski život koji mu dolazi iz vrela kršćanske Objave.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49284355","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}