Crkva u Svijetu最新文献

筛选
英文 中文
„Božja toplina daje mi snagu“ “上帝的热量给了我力量。”
Crkva u Svijetu Pub Date : 2023-03-17 DOI: 10.34075/cs.58.1.3
Jadranka Rebeka Anić, Filip Trbojević
{"title":"„Božja toplina daje mi snagu“","authors":"Jadranka Rebeka Anić, Filip Trbojević","doi":"10.34075/cs.58.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1.3","url":null,"abstract":"Zadovoljenje temeljnih potreba (smještaj, hrana itd.) za osobe u beskućništvu je iznimno važno, ali nije dovoljno jer im ne osigurava psihološku i duhovnu pomoć potrebnu za suočavanje sa životnim poteškoćama i za izlaz iz stanja beskućništva. U prvom dijelu rada prikazujemo pod kojim se vidovima istraživala važnost religije/duhovnosti u životu osoba u beskućništvu. U drugom dijelu donosimo rezultate kvalitativnog istraživanja o ulozi vjere u njihovim životima, provedenog u Hrvatskoj u sklopu međunarodnog projekta „Istraživanje beskućništva i puteva do socijalne inkluzije: Komparativna studija konteksta i izazova u švicarskim i hrvatskim gradovima”. Istraživanje je pokazalo da je vjera važan čimbenik u životu osoba u beskućništvu. U suočavanju sa životnim poteškoćama sugovornici rabe pozitivne vjerske strategije: molitvu, odlaske u crkvu i na hodočašća, sudjelovanje u obredima, i čitanje Biblije. Svrha je rada potaknuti razvoj pastorala osoba u beskućništvu u Hrvatskoj.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48242730","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Đuro Kokša (vice)rektor zavoda sv. Jeronima u Rimu (1957. - 1980.) Der uro Kokša(副)rektor zavoda sv.Jeronima u Rimu(1957年)1980.)
Crkva u Svijetu Pub Date : 2023-03-17 DOI: 10.34075/cs.58.1.4
Josip Dukić
{"title":"Đuro Kokša (vice)rektor zavoda sv. Jeronima u Rimu (1957. - 1980.)","authors":"Josip Dukić","doi":"10.34075/cs.58.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1.4","url":null,"abstract":"Đuro Kokša (Molve, 17. svibnja 1922. – Zagreb, 26. studenog 1998.) bio je vicerektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu od 11. rujna 1957. do 15. rujna 1959., kada je preuzeo službu rektora. Papa Pavao VI. imenovao ga je 20. travnja 1978. naslovnim biskupom Grumenta i pomoćnim zagrebačkim biskupom. Zavodom je upravljao sve do 8. veljače 1980., kada je na njegovo mjesto došao mostarsko-duvanjski svećenik Ratko Perić. Vrijeme Kokšina upravljanja Zavodom obilježili su vrlo složeni crkveno-politički odnosi u Jugoslaviji, odnosno u Hrvatskoj, dok je stanje u cijeloj Crkvi bilo vrlo izazovno. Kokša je kao upravitelj Zavoda ponekad mimo svoje volje morao izvršavati odluke koje su dolazile s viših crkvenih razina, a s kojima se nije uvijek slagao, zbog čega je bio meta napada od strane hrvatskih emigrantskih skupina. S druge strane, bio je pod stalnom pratnjom komunističke vlasti. Usprkos svemu ostavio je trag u povijesti Zavoda. Uz pomoć crkvenog vodstva otvorio je Zavod za svećenike studente iz domovine, a papa Pavao VI. je na molbu kardinala Franje Šepera u srpnju 1971. dotadašnji naziv „Ilirski zavod sv. Jeronima” promijenio u „Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima”. Dok je Kokša bio rektor Zavoda, Jozo Kljaković je dovršio dva pokrajnja mozaika na sjevernom pročelju zavodske zgrade, a Ivan Meštrović mu je 1960. dao dopuštenje za odljev u gipsu njegove Pietà. Ovaj rad je nastao na temelju prethodnih istraživanja i Kokšine arhivske građe, koja se čuva u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu i u Zavodu sv. Jeronima u Rimu. Rimsku je ostavštinu godine 2017. složio . i inventar sastavio splitski arhivist Ivan Balta.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48856976","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Leksikografski rad kanonika Petra Stankovića 佩特拉·斯坦科维奇经典著作
Crkva u Svijetu Pub Date : 2023-03-17 DOI: 10.34075/cs.58.1.5
Nada Bulić, Ante Matan
{"title":"Leksikografski rad kanonika Petra Stankovića","authors":"Nada Bulić, Ante Matan","doi":"10.34075/cs.58.1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1.5","url":null,"abstract":"U ovom se radu autori bave rukopisom Petra Stankovića „Idee primitive dell’uomo in istato di natura presso tutti i popoli del mondo per conoscere rapporti delle lingue e loro origine”, koji nije objavljen te je nepoznat široj znanstvenoj zajednici. Analizira se rječnički dio rukopisa, koji pokazuje da Stankovićev rad nema paralele u dotadašnjoj hrvatskoj leksikografiji, s obzirom na to da se radi o šesnaestojezičnom malom rječniku, i koji je usto specifičan po izboru leksema i njihovoj sistematizaciji. Analiza leksema pokazala je da se Stankovićev izbor temeljio na pretpostavci o postojanju fonda osnovnih, temeljnih civilizacijskih riječi. Autori su pokazali da je Stanković pratio suvremena kretanja i rezultate relevantnih istraživanja na području komparativne filologije. Pogledom u Stankovićevo leksikografsko djelovanje ovaj rad ide u prilog kulturno–povijesnim kao i jezično–povijesnim leksičkim istraživanjima, za kojima je u novije vrijeme prepoznata potreba, a svoj doprinos može naći i u hrvatskim dijalektološkim istraživanjima.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69754322","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Cijepljenje protiv COVID-a 19 između čina ljubavi i priziva savjesti
Crkva u Svijetu Pub Date : 2023-03-17 DOI: 10.34075/cs.58.1.1
Zorica Maros
{"title":"Cijepljenje protiv COVID-a 19 između čina ljubavi i priziva savjesti","authors":"Zorica Maros","doi":"10.34075/cs.58.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1.1","url":null,"abstract":"Sloboda savjesti počiva na dostojanstvu čovjeka a štiti pojedinca od izvanjskog određivanja njegove volje. Ta bi sloboda bila besmislena kada se ne bi mogla u konkretnom životu i praktično ostvarivati. Papa Franjo je cijepljenje nazvao činom ljubavi. Smjestivši ga u širi kontekst zapovijedi ljubavi, je li tom činu nelegitimno oduzeo mogućnost prava priziva na prigovor savjesti? Ne oduzima li sama javna vlast tu mogućnost i pravo nametanjem obveze cijepljenja? Premda zbog inherentne složenosti tema možda čak i ne dopušta jasna i uokvirena definiranja, ipak itekako zahtijeva određeno preciziranje. Naime, ako je u pitanju priziv savjesti iz vjerskih motiva nužno je vidjeti postoje li teološki razlozi na koje se ti motivi pozivaju. U tu svrhu, u prvom dijelu članak objašnjava povezanost čina ljubavi i priziva savjesti, precizirajući dodatno njihovu unutarnju vezu u kontekstu moralnog načela suradnje u zlu. Budući da se iz tog djela cijepljenje kristalizira kao oblik moralne obveze, drugi dio članka objašnjava može li se ta moralna obveza pravno sankcionirati, odnosno može li postati dužnost. Ovaj dio upozorava i na eventualne rizike nesavjesnog priziva na prigovor savjesti. Na kraju se donose zaključne misli o samoj savjesti, nužne za ispravnije shvaćanje tog fenomena putem kojega čovjek doduše jest doveden pred teški napor promišljanja, ali napor zahvaljujući kojemu ulazi u prostor nepojmljive, neizrecive i neprocjenjive slobode.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42968781","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Problematika papinstva u ekumenskim dokumentima između Katoličke Crkve i ekumenskih partnera 天主教会与厄瓜多尔合作伙伴之间的厄瓜多尔文件中的丘疹病问题
Crkva u Svijetu Pub Date : 2022-12-22 DOI: 10.34075/cs.57.s1.2
Ivan Macut
{"title":"Problematika papinstva u ekumenskim dokumentima između Katoličke Crkve i ekumenskih partnera","authors":"Ivan Macut","doi":"10.34075/cs.57.s1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.s1.2","url":null,"abstract":"Papinstvo je jedna od glavnih prepreka na ekumenskom putu kojim zajedno hode Katolička Crkva i njezini ekumenski partneri. Budući da je to pitanje od iznimne važnosti, Katolička Crkva, otkako se intenzivno priključila suvremenom ekumenskom pokretu nakon Drugoga vatikanskog sabora, sa svojim ekumenskim partnerima u bilateralnim i multilateralnim dokumentima i o njemu progovara. U ovom radu istražit će se svi ekumenski dokumenti u kojima se o tom pitanju govori, i to od vremena neposredno nakon Drugoga vatikanskog sabora pa sve do najnovijeg vremena, te će se u ekumenskom duhu osvijetliti kako problematiziranje ovog pitanja, tako i neka rješenja koja su ponuđena, a sve s ciljem međusobnog približavanja i ujedinjavanja razjedinjenih kršćana. Tako će ovaj rad donijeti pregled ove iznimno važne ekumenske problematike u okviru postavljene teme.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45012220","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Papa Franjo, medijski i doktrinarni revolucionar? Između medijske percepcije i zbilje 教皇弗朗索瓦,媒体和医生革命?在媒体的认知和事实之间,
Crkva u Svijetu Pub Date : 2022-12-22 DOI: 10.34075/cs.57.s1.4
Ivica Šola
{"title":"Papa Franjo, medijski i doktrinarni revolucionar? Između medijske percepcije i zbilje","authors":"Ivica Šola","doi":"10.34075/cs.57.s1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.s1.4","url":null,"abstract":"Zbog progrediranja svijeta kao simulakruma, kao kopije za koju ne postoji original, u Francuskoj se rodila ideja za jedan novi medijski proizvod. Radi se o bivšim novinarima Libérationa koji su željeli utemeljiti novi tip novinarstva i nazvali ga slow journalism. On kreće „u rat” protiv „vijesti bez memorije”, vijesti koje konzumiramo, ali ih ne promišljamo, ne produbljujemo, ne analiziramo, pa, u krajnjem smislu, i ne razumijemo, ma koliko se činile jasnima i preciznima. Na tom tragu u ovom radu propitujemo medijske izjave i geste pape Franje u kontekstu „vijesti bez memorije”, nastojeći vidjeti je li to što papa Franjo govori ili čini, od pitanja homoseksualaca, brige za sirotinju, pastorala rastavljenih i ponovno vjenčanih, odnosa prema medijima te drugih tema, nešto „revolucionarno” i „novo”, što njegovi prethodnici nisu na svoj način činili i govorili.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47535775","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Pitanje dostojanstva i svećeničkog ređenja žena u nauku papa trećega tisućljeća
Crkva u Svijetu Pub Date : 2022-12-22 DOI: 10.34075/cs.57.s1.1
Emanuel Petrov, Marijo Volarević
{"title":"Pitanje dostojanstva i svećeničkog ređenja žena u nauku papa trećega tisućljeća","authors":"Emanuel Petrov, Marijo Volarević","doi":"10.34075/cs.57.s1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.s1.1","url":null,"abstract":"Nakon Drugoga vatikanskog sabora u Crkvi se sve više aktualizira pitanje pripuštanja žena svećeničkom ređenju. Sve glasniji pritisak laičkih feminističkih krugova izvan Crkve, ali i unutar nje, traži afirmaciju žena u svećeničkom staležu, shodno dostojanstvu svakog čovjeka i nasuprot bilo kakvoj diskriminaciji. Pape trećeg tisućljeća morali su pružiti adekvatan odgovor ovakvim zahtjevima. U njihovim istupima prepoznaje se itekako značajna uloga i nepobitno dostojanstvo žene u Crkvi. Progovarajući na više mjesta vrlo jasno o ovoj temi, Ivan Pavao II., Benedikt XVI. i Franjo zalažu se za jednako dostojanstvo i prava svakog čovjeka, muškarca i žene, koje je utemeljeno na čovjekovoj naravnoj sakramentalnosti. U tom smjeru u ovom će se radu nastojati u tri koraka iznijeti viđenje trojice papa trećeg tisućljeća, koje su sličnosti i vlastitosti u njihovim promišljanjima vezanim za ređenje žena i njihovo ljudsko dostojanstvo.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42902374","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Osporavani dijelovi Amorislaetitia Amorislaetitia的相对部分
Crkva u Svijetu Pub Date : 2022-12-22 DOI: 10.34075/cs.57.s1.3
Hrvoje Vargić
{"title":"Osporavani dijelovi Amoris\u0000laetitia","authors":"Hrvoje Vargić","doi":"10.34075/cs.57.s1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.s1.3","url":null,"abstract":"Članak se dotiče nekih dijelova pobudnice pape Franje Amoris laetitia koja su u katoličkoj javnosti izazvala najveće polemike, kao što su određene točke unutar osmoga poglavlja koje se odnose na pripuštanje pričesti rastavljenih i civilno ponovno vjenčanih parova. Teza koju članak nudi jest da je ono što spomenute točke čini spornima nerijetko pogrješan okvir za tumačenje te pristup razumijevanju pobudnice Amoris laetitia. Smatrajući da je filozofija Karola Wojtyłe prikladna za stvaranje interpretacijskoga okvira za tumačenje pobudnice, članak će ukratko prikazati glavne uvide u Wojtyłinu filozofiju kako bi oni poslužili za tumačenje onih mjesta pobudnice koja su u dijelu katoličke javnosti izazvala polemike. Poseban naglasak bit će na razjašnjavanju mjesta koja govore o pripuštanju pričesti rastavljenih i civilno ponovno vjenčanih. Članak pokazuje da Amoris laetitia ne donosi promjenu u službenom nauku Crkve, ali donosi promjenu u pastoralnom pristupu.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49226931","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Promišljanje o nekim moralnim naglascima u naučavanju pape Franje 对教宗法兰西斯教学中道德压力的思考
Crkva u Svijetu Pub Date : 2022-12-22 DOI: 10.34075/cs.57.s1.5
Tonči Matulić
{"title":"Promišljanje o nekim moralnim naglascima u naučavanju pape Franje","authors":"Tonči Matulić","doi":"10.34075/cs.57.s1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.s1.5","url":null,"abstract":"Autor u doprinosu istovremeno predstavlja i promišlja o nekim moralnim naglascima u naučavanju pape Franje. U prvom dijelu doprinosa predstavlja i analizira moralne naglaske sadržane u njegovu nastupnom dokumentu, apostolskoj pobudnici Evangelii gaudium iz 2013. godine. U drugom dijelu autor ukratko predstavlja glavno nadahnuće moralnog naučavanja pape Franje, a to je božansko milosrđe, koje je istovremeno uzvišeno Božje svojstvo i sama srž Kristove evanđeoske poruke. Treći dio donosi autorova promišljanja o nekim aspektima obnove crkvenoga moralnog govora u porukama pape Franje te pozivu na dosljednost kršćanskoga svjedočenja, a na to se vezuje u četvrtom dijelu ovog doprinosa prikaz i analiza ključnih pojmova Franjine vizije Crkve kao Kristove zajednice koja u povijesti predstavlja sveti Božji narod na putu koji poznaje radosti i nade, ali također žalosti i tjeskobe. Budući da su neka moralna promišljanja i izjave pape Franje u nekim krugovima izazvali burne reakcije i žučljive rasprave, autor u posljednjem dijelu doprinosa ukratko predstavlja razloge i kontekst, a to je posinodalna apostolska pobudnica Amoris laetitia iz 2016. godine, s jasnom porukom, koja se proteže i na zaključak, da u tumačenju moralnoga naučavanja pape Franje treba njegovati ljubav i poštovanje, objektivnost i rasterećenost od predrasuda, a pritom nastojati zahvaćati dublje i cjelovitije u koncilsku viziju obnove moralne teologije u duhu evanđelja i cjelovitoga kršćanskog personalizma.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44035207","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Svećenik, Crkva i vjera nasuprot đavlu u Šegedinovu romanu Djecabožja
Crkva u Svijetu Pub Date : 2022-12-13 DOI: 10.34075/cs.57.4.6
Lucijana Armanda Šundov
{"title":"Svećenik, Crkva i vjera nasuprot đavlu u Šegedinovu romanu Djeca\u0000božja","authors":"Lucijana Armanda Šundov","doi":"10.34075/cs.57.4.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.4.6","url":null,"abstract":"U analizi Šegedinova romana Djeca božja polazi se od Milanjina zapažanja da je roman sastavljen od dihotomija, a jedna od izraženijih jest ona između profanog i svetog, tj. Božjeg i đavoljeg. Autorica rada u navedenoj dihotomiji uočava različite elemente koji utječu na značenjsku razinu romana. Prvi od njih jest lik svećenika, koji se u radu uspoređuje s inkvizitorom, a kontrastira s metaforom o svećeniku kao o „dobrom pastiru” onako kako ga se opisuje u Bibliji i važnim dokumentima Kongregacije za kler. U središnjem dijelu rada razmatra se važnost koju za značenje romana imaju teološka pitanja kao što su ona o sudbini životinja i nekrštene djece u kršćanstvu. Šegedinovi stavovi o prvom pitanju uspoređuju se s djelima filozofa Radoslava Tasovca Saidif i Saidifovi učenici, što do sada u kritici nije učinjeno. Pri analizi važnosti sakramentološkog pitanja o sudbini umrle nekrštene djece autorica je konzultirala Dokument o limbu i obrednike sprovoda. U završnom dijelu rada fokus je na glavnom liku dječaku Stakanu koji sebe uspoređuje s đavlom, a figura đavla ide u prilog tezi o prepletanju crkvenih koncepata i usmenih predaja koje u konačnici utječu na iskrivljenu sliku o vjeri u romanu. Uz pomoć dihotomije o Božjem i đavoljem u romanu autor usvaja ateističke stavove koji utječu na njegovu ideju o jezi života, iako Boga i vjeru ne odbacuje u potpunosti.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-13","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41977069","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
0
×
引用
GB/T 7714-2015
复制
MLA
复制
APA
复制
导出至
BibTeX EndNote RefMan NoteFirst NoteExpress
×
提示
您的信息不完整,为了账户安全,请先补充。
现在去补充
×
提示
您因"违规操作"
具体请查看互助需知
我知道了
×
提示
确定
请完成安全验证×
相关产品
×
本文献相关产品
联系我们:info@booksci.cn Book学术提供免费学术资源搜索服务,方便国内外学者检索中英文文献。致力于提供最便捷和优质的服务体验。 Copyright © 2023 布克学术 All rights reserved.
京ICP备2023020795号-1
ghs 京公网安备 11010802042870号
Book学术文献互助
Book学术文献互助群
群 号:481959085
Book学术官方微信