{"title":"„Božja toplina daje mi snagu“","authors":"Jadranka Rebeka Anić, Filip Trbojević","doi":"10.34075/cs.58.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1.3","url":null,"abstract":"Zadovoljenje temeljnih potreba (smještaj, hrana itd.) za osobe u beskućništvu je iznimno važno, ali nije dovoljno jer im ne osigurava psihološku i duhovnu pomoć potrebnu za suočavanje sa životnim poteškoćama i za izlaz iz stanja beskućništva. U prvom dijelu rada prikazujemo pod kojim se vidovima istraživala važnost religije/duhovnosti u životu osoba u beskućništvu. U drugom dijelu donosimo rezultate kvalitativnog istraživanja o ulozi vjere u njihovim životima, provedenog u Hrvatskoj u sklopu međunarodnog projekta „Istraživanje beskućništva i puteva do socijalne inkluzije: Komparativna studija konteksta i izazova u švicarskim i hrvatskim gradovima”. Istraživanje je pokazalo da je vjera važan čimbenik u životu osoba u beskućništvu. U suočavanju sa životnim poteškoćama sugovornici rabe pozitivne vjerske strategije: molitvu, odlaske u crkvu i na hodočašća, sudjelovanje u obredima, i čitanje Biblije. Svrha je rada potaknuti razvoj pastorala osoba u beskućništvu u Hrvatskoj.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48242730","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Đuro Kokša (vice)rektor zavoda sv. Jeronima u Rimu (1957. - 1980.)","authors":"Josip Dukić","doi":"10.34075/cs.58.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1.4","url":null,"abstract":"Đuro Kokša (Molve, 17. svibnja 1922. – Zagreb, 26. studenog 1998.) bio je vicerektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu od 11. rujna 1957. do 15. rujna 1959., kada je preuzeo službu rektora. Papa Pavao VI. imenovao ga je 20. travnja 1978. naslovnim biskupom Grumenta i pomoćnim zagrebačkim biskupom. Zavodom je upravljao sve do 8. veljače 1980., kada je na njegovo mjesto došao mostarsko-duvanjski svećenik Ratko Perić. Vrijeme Kokšina upravljanja Zavodom obilježili su vrlo složeni crkveno-politički odnosi u Jugoslaviji, odnosno u Hrvatskoj, dok je stanje u cijeloj Crkvi bilo vrlo izazovno. Kokša je kao upravitelj Zavoda ponekad mimo svoje volje morao izvršavati odluke koje su dolazile s viših crkvenih razina, a s kojima se nije uvijek slagao, zbog čega je bio meta napada od strane hrvatskih emigrantskih skupina. S druge strane, bio je pod stalnom pratnjom komunističke vlasti. Usprkos svemu ostavio je trag u povijesti Zavoda. Uz pomoć crkvenog vodstva otvorio je Zavod za svećenike studente iz domovine, a papa Pavao VI. je na molbu kardinala Franje Šepera u srpnju 1971. dotadašnji naziv „Ilirski zavod sv. Jeronima” promijenio u „Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima”. Dok je Kokša bio rektor Zavoda, Jozo Kljaković je dovršio dva pokrajnja mozaika na sjevernom pročelju zavodske zgrade, a Ivan Meštrović mu je 1960. dao dopuštenje za odljev u gipsu njegove Pietà. Ovaj rad je nastao na temelju prethodnih istraživanja i Kokšine arhivske građe, koja se čuva u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu i u Zavodu sv. Jeronima u Rimu. Rimsku je ostavštinu godine 2017. složio . i inventar sastavio splitski arhivist Ivan Balta.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48856976","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Leksikografski rad kanonika Petra Stankovića","authors":"Nada Bulić, Ante Matan","doi":"10.34075/cs.58.1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1.5","url":null,"abstract":"U ovom se radu autori bave rukopisom Petra Stankovića „Idee primitive dell’uomo in istato di natura presso tutti i popoli del mondo per conoscere rapporti delle lingue e loro origine”, koji nije objavljen te je nepoznat široj znanstvenoj zajednici. Analizira se rječnički dio rukopisa, koji pokazuje da Stankovićev rad nema paralele u dotadašnjoj hrvatskoj leksikografiji, s obzirom na to da se radi o šesnaestojezičnom malom rječniku, i koji je usto specifičan po izboru leksema i njihovoj sistematizaciji. Analiza leksema pokazala je da se Stankovićev izbor temeljio na pretpostavci o postojanju fonda osnovnih, temeljnih civilizacijskih riječi. Autori su pokazali da je Stanković pratio suvremena kretanja i rezultate relevantnih istraživanja na području komparativne filologije. Pogledom u Stankovićevo leksikografsko djelovanje ovaj rad ide u prilog kulturno–povijesnim kao i jezično–povijesnim leksičkim istraživanjima, za kojima je u novije vrijeme prepoznata potreba, a svoj doprinos može naći i u hrvatskim dijalektološkim istraživanjima.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69754322","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Cijepljenje protiv COVID-a 19 između čina ljubavi i priziva savjesti","authors":"Zorica Maros","doi":"10.34075/cs.58.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1.1","url":null,"abstract":"Sloboda savjesti počiva na dostojanstvu čovjeka a štiti pojedinca od izvanjskog određivanja njegove volje. Ta bi sloboda bila besmislena kada se ne bi mogla u konkretnom životu i praktično ostvarivati. Papa Franjo je cijepljenje nazvao činom ljubavi. Smjestivši ga u širi kontekst zapovijedi ljubavi, je li tom činu nelegitimno oduzeo mogućnost prava priziva na prigovor savjesti? Ne oduzima li sama javna vlast tu mogućnost i pravo nametanjem obveze cijepljenja? Premda zbog inherentne složenosti tema možda čak i ne dopušta jasna i uokvirena definiranja, ipak itekako zahtijeva određeno preciziranje. Naime, ako je u pitanju priziv savjesti iz vjerskih motiva nužno je vidjeti postoje li teološki razlozi na koje se ti motivi pozivaju. U tu svrhu, u prvom dijelu članak objašnjava povezanost čina ljubavi i priziva savjesti, precizirajući dodatno njihovu unutarnju vezu u kontekstu moralnog načela suradnje u zlu. Budući da se iz tog djela cijepljenje kristalizira kao oblik moralne obveze, drugi dio članka objašnjava može li se ta moralna obveza pravno sankcionirati, odnosno može li postati dužnost. Ovaj dio upozorava i na eventualne rizike nesavjesnog priziva na prigovor savjesti. Na kraju se donose zaključne misli o samoj savjesti, nužne za ispravnije shvaćanje tog fenomena putem kojega čovjek doduše jest doveden pred teški napor promišljanja, ali napor zahvaljujući kojemu ulazi u prostor nepojmljive, neizrecive i neprocjenjive slobode.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42968781","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Crkva u SvijetuPub Date : 2022-12-22DOI: 10.34075/cs.57.s1.2
Ivan Macut
{"title":"Problematika papinstva u ekumenskim dokumentima između Katoličke Crkve i ekumenskih partnera","authors":"Ivan Macut","doi":"10.34075/cs.57.s1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.s1.2","url":null,"abstract":"Papinstvo je jedna od glavnih prepreka na ekumenskom putu kojim zajedno hode Katolička Crkva i njezini ekumenski partneri. Budući da je to pitanje od iznimne važnosti, Katolička Crkva, otkako se intenzivno priključila suvremenom ekumenskom pokretu nakon Drugoga vatikanskog sabora, sa svojim ekumenskim partnerima u bilateralnim i multilateralnim dokumentima i o njemu progovara. U ovom radu istražit će se svi ekumenski dokumenti u kojima se o tom pitanju govori, i to od vremena neposredno nakon Drugoga vatikanskog sabora pa sve do najnovijeg vremena, te će se u ekumenskom duhu osvijetliti kako problematiziranje ovog pitanja, tako i neka rješenja koja su ponuđena, a sve s ciljem međusobnog približavanja i ujedinjavanja razjedinjenih kršćana. Tako će ovaj rad donijeti pregled ove iznimno važne ekumenske problematike u okviru postavljene teme.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45012220","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Crkva u SvijetuPub Date : 2022-12-22DOI: 10.34075/cs.57.s1.4
Ivica Šola
{"title":"Papa Franjo, medijski i doktrinarni revolucionar? Između medijske percepcije i zbilje","authors":"Ivica Šola","doi":"10.34075/cs.57.s1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.s1.4","url":null,"abstract":"Zbog progrediranja svijeta kao simulakruma, kao kopije za koju ne postoji original, u Francuskoj se rodila ideja za jedan novi medijski proizvod. Radi se o bivšim novinarima Libérationa koji su željeli utemeljiti novi tip novinarstva i nazvali ga slow journalism. On kreće „u rat” protiv „vijesti bez memorije”, vijesti koje konzumiramo, ali ih ne promišljamo, ne produbljujemo, ne analiziramo, pa, u krajnjem smislu, i ne razumijemo, ma koliko se činile jasnima i preciznima. Na tom tragu u ovom radu propitujemo medijske izjave i geste pape Franje u kontekstu „vijesti bez memorije”, nastojeći vidjeti je li to što papa Franjo govori ili čini, od pitanja homoseksualaca, brige za sirotinju, pastorala rastavljenih i ponovno vjenčanih, odnosa prema medijima te drugih tema, nešto „revolucionarno” i „novo”, što njegovi prethodnici nisu na svoj način činili i govorili.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47535775","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Crkva u SvijetuPub Date : 2022-12-22DOI: 10.34075/cs.57.s1.1
Emanuel Petrov, Marijo Volarević
{"title":"Pitanje dostojanstva i svećeničkog ređenja žena u nauku papa trećega tisućljeća","authors":"Emanuel Petrov, Marijo Volarević","doi":"10.34075/cs.57.s1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.s1.1","url":null,"abstract":"Nakon Drugoga vatikanskog sabora u Crkvi se sve više aktualizira pitanje pripuštanja žena svećeničkom ređenju. Sve glasniji pritisak laičkih feminističkih krugova izvan Crkve, ali i unutar nje, traži afirmaciju žena u svećeničkom staležu, shodno dostojanstvu svakog čovjeka i nasuprot bilo kakvoj diskriminaciji. Pape trećeg tisućljeća morali su pružiti adekvatan odgovor ovakvim zahtjevima. U njihovim istupima prepoznaje se itekako značajna uloga i nepobitno dostojanstvo žene u Crkvi. Progovarajući na više mjesta vrlo jasno o ovoj temi, Ivan Pavao II., Benedikt XVI. i Franjo zalažu se za jednako dostojanstvo i prava svakog čovjeka, muškarca i žene, koje je utemeljeno na čovjekovoj naravnoj sakramentalnosti. U tom smjeru u ovom će se radu nastojati u tri koraka iznijeti viđenje trojice papa trećeg tisućljeća, koje su sličnosti i vlastitosti u njihovim promišljanjima vezanim za ređenje žena i njihovo ljudsko dostojanstvo.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42902374","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Crkva u SvijetuPub Date : 2022-12-22DOI: 10.34075/cs.57.s1.3
Hrvoje Vargić
{"title":"Osporavani dijelovi Amoris\u0000laetitia","authors":"Hrvoje Vargić","doi":"10.34075/cs.57.s1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.s1.3","url":null,"abstract":"Članak se dotiče nekih dijelova pobudnice pape Franje Amoris laetitia koja su u katoličkoj javnosti izazvala najveće polemike, kao što su određene točke unutar osmoga poglavlja koje se odnose na pripuštanje pričesti rastavljenih i civilno ponovno vjenčanih parova. Teza koju članak nudi jest da je ono što spomenute točke čini spornima nerijetko pogrješan okvir za tumačenje te pristup razumijevanju pobudnice Amoris laetitia. Smatrajući da je filozofija Karola Wojtyłe prikladna za stvaranje interpretacijskoga okvira za tumačenje pobudnice, članak će ukratko prikazati glavne uvide u Wojtyłinu filozofiju kako bi oni poslužili za tumačenje onih mjesta pobudnice koja su u dijelu katoličke javnosti izazvala polemike. Poseban naglasak bit će na razjašnjavanju mjesta koja govore o pripuštanju pričesti rastavljenih i civilno ponovno vjenčanih. Članak pokazuje da Amoris laetitia ne donosi promjenu u službenom nauku Crkve, ali donosi promjenu u pastoralnom pristupu.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49226931","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}