Crkva u Svijetu最新文献

筛选
英文 中文
The Paris miscellany Slave 73 in the context of Croatian Glagolitic Benedictine heritage 克罗地亚格拉戈利特本笃会遗产背景下的巴黎杂记《奴隶 73
Crkva u Svijetu Pub Date : 2023-12-01 DOI: 10.34075/cs.58.1s.7
Vesna Badurina Stipčević
{"title":"The Paris miscellany Slave 73 in the context of Croatian Glagolitic Benedictine heritage","authors":"Vesna Badurina Stipčević","doi":"10.34075/cs.58.1s.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1s.7","url":null,"abstract":"Benediktinci u Hrvatskoj bili su i glagoljaši, osim latinskoga jezika upotrebljavali su i hrvatskocrkvenoslavenski jezik i pismo glagoljicu. U benediktinsku glagoljsku baštinu ubrajaju se rani i neki od najznamenitijih spomenika hrvatskoga glagoljaštva, kao što su Bašćanska ploča te hrvatskoglagoljska Regula Svetoga Benedikta. Na benediktinsku baštinu upućuju i spomeni benediktinskih svetaca u kalendarima glagoljskih misala i brevijara i u oficijima glagoljskih brevijara. Benediktinskom glagoljskom nasljeđu pripada i ordo missae u najstarijem hrvatskoglagoljskom zborniku, Pariškom zborniku Slave 73 (1375.), rukopisu koji se umnogome razlikuje od drugih hrvatskoglagoljskih izvora, jer između ostalog sadrži rijedak primjer glagoljaškog liber horarum i predstavnik je onih liturgijskih tekstova koji su općenito nestali iz uporabe nakon franjevačke reforme. Intenzivnijim istraživanjem ovoga zbornika i utvrđivanjem izvora i predložaka na temelju kojih je kodeks sastavljen, zasigurno će se proširiti spoznaje o tragovima benediktinske glagoljske baštine u hrvatskoj kulturi.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138621946","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Pope Paul VI and St. Benedict 教皇保罗六世和圣本笃
Crkva u Svijetu Pub Date : 2023-12-01 DOI: 10.34075/cs.58.1s.14
Mladen Parlov
{"title":"Pope Paul VI and St. Benedict","authors":"Mladen Parlov","doi":"10.34075/cs.58.1s.14","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1s.14","url":null,"abstract":"Dvadesetak godina nakon završetka Drugoga svjetskog rata papa Pavao VI. proglasio je sv. Benedikta zaštitnikom Europe. Neposredan povod bila je obnova benediktinske kuće-matice, samostana na Monte Cassinu, koji je posve razrušen u ratnim razaranjima Drugoga svjetskog rata. Nakon uvodnih misli, u kojima ukazuje na neposredni kontekst apostolskog pisma Pacis nuntius, kojim je papa Pavao VI. sv. Benedikta proglasio zaštitnikom Europe, autor sažeto prikazuje sadržaj Pisma. U trećem dijelu članka autor progovara o širem povijesnom kontekstu u kojem je nastalo apostolsko pismo Pacis nuntius, odnosno o procesima dezintegracije koji su doveli do Drugoga svjetskog rata. U posljednjem dijelu članka autor progovara o mogućoj aktualnosti apostolskog pisma Pacis nuntius, odnosno zaključuje kako nikakvo ekonomsko povezivanje nije i ne će biti dostatno za europsku zajednicu naroda. Istinsko zajedništvo moguće je jedino na kršćanskim temeljima, jer je kršćanstvo kroza stoljeća nadahnjivalo i izgrađivalo Europu i oblikovalo povijest svih europskih naroda.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138622048","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Charity and welcome at the monastery 修道院的慈善与欢迎
Crkva u Svijetu Pub Date : 2023-12-01 DOI: 10.34075/cs.58.1s.18
Laura Del Bono
{"title":"Charity and welcome at the monastery","authors":"Laura Del Bono","doi":"10.34075/cs.58.1s.18","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1s.18","url":null,"abstract":"The early medieval coenobitic tradition, starting from the ancient monastic rules, has developed a discipline on the practice of charity, which reflects social conditions and mentality proper to its time. The precept of love towards the others is also distinguished in the care for the sick in need of assistance, the guests who arrive at the monastery and the poor knocking at its door or wanderers asking to be housed.The Benedictine rule says that the guest is accepted by the prior or brothers with all charity and they pray together; the distribution of bread, food, wine and the assignment of a bed are contemplated. It is an evangelical command of monastic life.According to the Regula Benedicti handed down by Ildemaro of Corbie the hospitale pauperum is directed by the eleemosinarius monk, while the hospitale nobilium looks like lodgings in which to host the patrons of the Abbey, high prelates or influential characters, with whom the monks establishes useful public relations.The structure of the hospital of Santa Giulia, historically and archaeologically studied through unpublished documents, was wide and fit for this task. It included a central claustrum overlooked by the palacium or main building, equipped with court-distributed accommodations, the church dedicated to San Remigio, the domus consisting of accommodations, the curia communis and many other service sites.The nuns, sometimes assisted by a retrix hospitalis, performed their service into institutionalized charity in a hospital that was the largest and most important in Brescia, until the middle XV century.The aim of the research is to analyse the functions and interconnections with social and political life in a diachronic way, but also to show an example of institutionalized medieval charity.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138622900","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Simboličko značenje prostora u ženskim benediktinskim samostanima dalmatinskih gradova 达尔马提亚城堡本笃会女修道院的空间符号标识
Crkva u Svijetu Pub Date : 2023-12-01 DOI: 10.34075/cs.58.1s.5
Vanja Kovačić
{"title":"Simboličko značenje prostora u ženskim benediktinskim samostanima dalmatinskih gradova","authors":"Vanja Kovačić","doi":"10.34075/cs.58.1s.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1s.5","url":null,"abstract":"Ženski benediktinski samostani u Dalmaciji mahom su smješteni unutar gradova, a razvijaju se adaptacijom postojećih građevina i adicijom novih gradnji u skladu s crkvenom reformom. Cilj provedenih istraživanja je arhitektonska, stilska i urbanistička analiza pojedinih sklopova samostana, kao i slojevitost i spoj stambene i obrambene arhitekture. U vrijeme njihova utemeljenja u Trogiru i Splitu priljubljeni su s vanjske strane gradskih zidina da bi proširenjem grada i gradnjom novog obrambenog pojasa postali dio zaštićene jezgre. Istaknuti položaj u urbanističkom rasteru grada svjedoče samostan sv. Marije u Zadru uz gradski kardo s istočne strane foruma, samostan sv. Nikole u Trogiru uz južna gradska vrata, samostan sv. Benedikta (sv. Arnira) u Splitu uza sjeverni zid Dioklecijanove palače, samostan sv. Marije od Kaštela u Dubrovniku na najvišem dijelu grada uz južne zidine i samostan sv. Andrije na Rabu na gradskim zidinama prema moru. Samostanska arhitektura se u svom dugom trajanju adaptira i dograđuje, te proživljava arhitektonske i stilske promjene. Istaknuti su oni simbolički prostorni elementi u ženskim benediktinskim samostanima koji ukazuju na primjenu klauzurnih pravila u crkvi, kapeli, kapitularnoj dvorani i parlatoriju.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138623202","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
The Connection Between Solidarity as a Social Principle and Moral Virtue and the Concept of “Becoming A Neighbour”. Terminological Analysis of the “Fratelli Tutti” Social Encyclical 团结作为一种社会原则与道德美德与“成为邻居”观念的关系。“Fratelli Tutti”社会通谕的术语分析
Crkva u Svijetu Pub Date : 2023-10-09 DOI: 10.34075/cs.58.3.2
Marijana Kompes
{"title":"The Connection Between Solidarity as a Social Principle and Moral Virtue and the Concept of “Becoming A Neighbour”. Terminological Analysis of the “Fratelli Tutti” Social Encyclical","authors":"Marijana Kompes","doi":"10.34075/cs.58.3.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.3.2","url":null,"abstract":"Polazeći od pitanja raskoraka između vjerskih uvjerenja i društvene prakse, rad iz perspektive socijalnog nauka Crkve obrađuje solidarnost kao socijalno načelo i moralnu krepost u njezinoj povezanosti s konceptom „postati bližnji“ na temelju socijalne enciklike pape Franje Fratelli tutti (2020.).Teorijski se sistematizira solidarnost kao načelo višedimenzionalne povezanosti te pitanje prijenosa solidarnosti između dimenzija. Proučava se solidarnost kao moralno-etička krepost kao i solidarnost pod vidom rasta čovještva bližnjega, ali i rasta čovještva osobe koja prakticira solidarnost (ultimum potentiae). Rezultati pojmovne analize enciklike Fratelli tutti u kombinaciji s elementima deskriptivne statistike pokazuju povezanost svih razina solidarnosti (mikro, mezo i makro) kao i paradigmatsko proširenje pojma bližnjega kroz novu sintagmu „postati bližnji“. Ona kao originalan doprinos enciklike dalje razvija formulaciju enciklike Sollicitudo rei socialis o tome kako se „strukture grijeha“ mogu pobijediti jedino dijametralno oprečnim stavom: zalaganjem za dobro bližnjega. Također sintagma pruža smjernicu za etičko pozicioniranje u odnosu na individualizam, osobito u njegovu ekonomskom obliku.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135149519","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
PTSP kao uzrok proglašenja ništavosti ženidbe. Istraživanje na Crkvenom interdijecezanskom sudu prvoga stupnja u Splitu PTSP 是宣扬女性独特性的一种方式。斯普利特第一教区间法院的诉讼程序
Crkva u Svijetu Pub Date : 2023-10-09 DOI: 10.34075/cs.58.3.4
Dijana Mihalj, Gina Šparada, Boris Vidović
{"title":"PTSP kao uzrok proglašenja ništavosti ženidbe. Istraživanje na Crkvenom interdijecezanskom sudu prvoga stupnja u Splitu","authors":"Dijana Mihalj, Gina Šparada, Boris Vidović","doi":"10.34075/cs.58.3.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.3.4","url":null,"abstract":"Rad je podijeljen na teoretski dio, u kojem se govori o PTSP-u i o procesu proglašenja ništavosti ženidbe, te na metodološki dio, u kojem je opisan motiv istraživanja, uzorak i kriterij njegova uključenja, materijali, metode i postupak istraživanja, rezultati i rasprava o rezultatima. Metode kojima je provedeno istraživanje su metode deskriptivne (opisne) statistike.Parnice koje smo uzeli u obzir odnose se na razdoblje od 2000. do 2020. g., u kojem je pokrenuto više od 1000 parnica , od kojih je njih 102 vođeno prema kanonu 1095, br. 3. U ovom istraživanju usredotočili smo se samo na 18 slučajeva u kojima su parnice vođene po kanonu 1095, br. 3., a kojima je polazište bio upravo posttraumatski stresni poremećaj. U svih 18 slučajeva ženidbe su proglašene ništavima.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135148706","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Basic Characteristics of Ideal Societies in the Works of Some Classic and Contemporary Social Utopians 古典与当代社会乌托邦主义者作品中理想社会的基本特征
Crkva u Svijetu Pub Date : 2023-10-09 DOI: 10.34075/cs.58.3.3
Anamarija Ivanković, Krešimir Peračković, Ivan Šestak
{"title":"Basic Characteristics of Ideal Societies in the Works of Some Classic and Contemporary Social Utopians","authors":"Anamarija Ivanković, Krešimir Peračković, Ivan Šestak","doi":"10.34075/cs.58.3.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.3.3","url":null,"abstract":"Cilj rada je iznijeti pregled najvažnijih ideja o utopijama, potom analizirati i usporediti njihove najvažnije značajke, odnosno ukazati na što pojedini autori stavljaju naglasak u svojim idejama te naposljetku izraditi jednu komparativnu shemu iz uočenoga. Želi se također razmotriti što je to od ideje utopije ostalo danas. Prvo se poglavlje usredotočuje na antičke utopije, poglavito na Platona kao začetnika utopijske misli. Sljedeće poglavlje prati renesansne autore koji su pisali o idealnom društvu, počevši od Thomasa Morea, tvorca riječi utopija do Campanelle i Grada Sunca te naposljetku Bacona i Nove Atlantide. Potom slijedi poglavlje o idejama socijalnih utopista Saint-Simona, Owena te Fouriera. U posljednjem poglavlju razmatraju se i neke ideje suvremenih autora, poput Rawlsa i Bregmana. Na kraju je u zaključku prikazana shema koja na sinoptički način prikazuje temeljne elemente i najvažnije značajke utopija svakog od razmatranih autora te njihove sličnosti i razlike.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135149643","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Sadržaji povijestne i kulturne baštine u djelu don Mile Vidovića 唐-米拉-维多维奇的 djelu 战后文化遗产
Crkva u Svijetu Pub Date : 2023-10-09 DOI: 10.34075/cs.58.3.7
Marinko Tomasović
{"title":"Sadržaji povijestne i kulturne baštine u djelu don Mile Vidovića","authors":"Marinko Tomasović","doi":"10.34075/cs.58.3.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.3.7","url":null,"abstract":"Kritički se razmatra zastupljenost baštinske tematike u pisanom djelu don Mile Vidovića, ponajviše sadržane u reprezentativnim izdanjima. Vrednuje se kao vid populariziranja ponajprije donjoneretvanske umjetničke i arheološke topografije kao poticaja za njeno istraživanje. Naznačava se vrijednost i koristnost Vidovićevog priloga kulturnoj baštini, osobito kada se iznosi u izgledu brojnih i manje poznatih podataka. Novija terenska saznanja o lokalitetima, opisi crkava i uvid u njihov inventar, kao i informacije iz povijestnih vrela, tim putem upravo i podcrtavaju veliko značenje predočene materijalne kulturne baštine i povijestnog sadržaja.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135149518","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Neregularne bračne situacije i valorizacija savjesti u svjetlu apostolske pobudnice Amoris laetitia 不正常的婚姻状况和使徒倡议 "爱的真谛 "世界中自我身份的价值化
Crkva u Svijetu Pub Date : 2023-10-09 DOI: 10.34075/cs.58.3.1
Martina s. Ana Begić, Lucija Boljat
{"title":"Neregularne bračne situacije i valorizacija savjesti u svjetlu apostolske pobudnice <i>Amoris laetitia</i>","authors":"Martina s. Ana Begić, Lucija Boljat","doi":"10.34075/cs.58.3.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.3.1","url":null,"abstract":"Rezultati dviju održanih biskupskih sinoda o obitelji iz 2014. i 2015. su proklamacija reforme kanonskog postupka za proglašenje ništavosti ženidbe i posinodalna apostolska pobudnica Amoris laetitia. Posinodalnom apostolskom pobudnicom nije došlo do promjene u moralnoj teologiji ili nauku o nerazrješivosti ženidbe već je naglasak na promjeni pastoralne djelatnosti Crkve. Sagledavanje konkretne osobe u njezinim životnim okolnostima, danas često u tzv. neregularnim bračnim situacijama, zahtijeva pastoralno razlučivanje te papa Franjo upozorava da se ne smiju izjednačavati sve situacije u kojima se može naći pojedini vjernik. U prvom dijelu rada interpretira se stoga važnost i značenje posinodalne apostolske pobudnice s obzirom na valorizaciju osobne savjesti i njezin odnos prema zakonu. Temeljna načela posinodalne apostolske pobudnice su prihvaćanje, praćenje, razlučivanje i uključivanje te u svjetlu tih načela potrebno je iznaći rješenja za pojedine situacije. Među prvima su argentinski biskupi pastoralne regije Buenos Airesa uputili svećenicima dokument koji sadrži deset temeljnih kriterija o mogućnosti pojedinačnog, kao izuzetak, dopuštanja rastavljenima i ponovno civilno vjenčanima primanje sakramenata pomirenja i euharistije i to samo u slučajevima kada su ispunjeni određeni uvjeti. Međutim, osim o osobnom i pastoralnom razlučivanju može se kao mogućnost promišljati i o sudskom razlučivanju, koje se odvija u postupku proglašenja ništavosti ženidbe, o čemu je riječ u drugom dijelu rada. Pristup crkvenom sudu otvoren je svim osobama bez obzira na to jesu li već u novom građanskom braku ili nisu, a uvjereni su ili dvoje da je njihova kanonsko sklopljena ženidba bila nevaljano sklopljena. Reformom kanonskog postupka naglasak je stavljen na pastoralno djelovanje crkvenih sudova, na predprocesnu ili pastoralnu istragu te novo vrednovanje dokaza.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135148700","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Russian émigré thinkers and French personalism 俄国的思想家和法国的个人主义
Crkva u Svijetu Pub Date : 2023-10-09 DOI: 10.34075/cs.58.3.5
Ivan Čulo
{"title":"Russian émigré thinkers and French personalism","authors":"Ivan Čulo","doi":"10.34075/cs.58.3.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.3.5","url":null,"abstract":"Između dva svjetska rata Pariz je postao središte umjetničkog, kulturnog i znanstvenog života, a ruski emigrantski mislioci i umjetnici značajno su tome pridonijeli. Pripadali su uglavnom personalizmu, filozofskom pravcu koji je rezultirao i stvaranjem više pokreta koji su pokušavali dati odgovore na složena onodobna kulturna, socijalna i filozofska pitanja. U radu se analiziraju pojam personalizma i njegova izvorišta, prikazuje se francuski personalizam i personalizam ruskih mislilaca te se ukazuje na njihove susrete i druženja. Iako je na francuske mislioce snažno utjecao neotomizam, a na ruske pravoslavna misao, naglašava se kompatibilnost i sličnost njihovih promišljanja, njihovo zajedničko djelovanje u razdoblju prije Drugoga svjetskog rata, koje je kasnije rezultiralo afirmacijom koncepta čovjeka kao osobe, ljudskog dostojanstva, ljudskih prava pa u konačnici i ujedinjenja Europe. Zaključuje se kako u ovom slučaju uspješno uključivanje emigranata u kulturni život nove postojbine i njihovo sinergijsko djelovanje znači i svojevrsni ekumenizam prije ekumenizma. Ostaje upitno koliko je personalistička misao, koja se može shvatiti kao simbioza neotomizma i ruske religijske misli, vratila kršćansku misao u središte europske misli, ali je nesporno da je zauzela značajno mjesto u suvremenoj raspravi o idejama.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-10-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135148943","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
0
×
引用
GB/T 7714-2015
复制
MLA
复制
APA
复制
导出至
BibTeX EndNote RefMan NoteFirst NoteExpress
×
提示
您的信息不完整,为了账户安全,请先补充。
现在去补充
×
提示
您因"违规操作"
具体请查看互助需知
我知道了
×
提示
确定
请完成安全验证×
相关产品
×
本文献相关产品
联系我们:info@booksci.cn Book学术提供免费学术资源搜索服务,方便国内外学者检索中英文文献。致力于提供最便捷和优质的服务体验。 Copyright © 2023 布克学术 All rights reserved.
京ICP备2023020795号-1
ghs 京公网安备 11010802042870号
Book学术文献互助
Book学术文献互助群
群 号:481959085
Book学术官方微信