Crkva u SvijetuPub Date : 2023-12-01DOI: 10.34075/cs.58.1s.19
R. Franchi
{"title":"L’incontro tra Benedetto e Scolastica: tra preghiera, amore e visione di Dio","authors":"R. Franchi","doi":"10.34075/cs.58.1s.19","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1s.19","url":null,"abstract":"Al capitolo 33 del secondo libro dei Dialoghi di Gregorio Magno, Scolastica e Benedetto hanno trascorso una giornata insieme a conversare. Quando il crepuscolo comincia a calare, rendendosi conto che Benedetto l’avrebbe presto lasciata, Scolastica lo prega di rimanere per la notte. Al netto rifiuto del fratello, impossibilitato a restare fuori dal monastero secondo i dettami della Regola, Scolastica comincia a pregare, piangendo. Quasi a voler rispecchiare le sue lacrime, i cieli generano una pioggia torrenziale, impedendo a Benedetto di tornare al suo monastero. A conclusione dell’episodio, Gregorio annota: «Scolastica ha potuto di più (plus potuit), perché ella ha amato di più (quae amplius amavit)». Rievocando l’episodio del fariseo e della peccatrice narrato nel vangelo di Luca (7,36-50), in opposizione al legalismo ascetico l’amore è presentato come la chiave che dischiude il tesoro della divina misericordia. L’amore è incarnato in Scolastica. Ella è la scolara, una donna istruita nella fede, nella preghiera e nella carità alla schola divina, dove ha appreso la sapienza del cuore e dell’amore di Dio. L’incontro tra Benedetto e Scolastica gioca un ruolo centrale nella narrazione: segna non solo la fine di quelli che possono essere chiamati i miracoli d’azione di Benedetto, ma anche l’ingresso nella fase finale della sua vita, quella in cui regnano le visioni gloriose e le conversazioni sull’aldilà. Alimentato dalla preghiera e dalla contemplazione, il cuore percepisce la radiosità della creazione, e la natura del cuore trasformato, una «luce interiore nella mente» (lumen mentis), risplende di concerto con la gloria di Dio. È quanto accaduto a Benedetto. Affiancato da Scolastica, continua a splendere sulla terra con la sua Regola: è la luce dell’Europa.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138624548","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Crkva u SvijetuPub Date : 2023-12-01DOI: 10.34075/cs.58.1s.15
Elvis Ražov
{"title":"St. Benedict: a response to the crisis of faith and culture in Europe according to Pope Benedict XVI","authors":"Elvis Ražov","doi":"10.34075/cs.58.1s.15","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1s.15","url":null,"abstract":"Toward the end of Cardinal Ratzinger’s mandate as the prefect of the Congregation for the Doctrine of the Faith, he reflected upon the crisis of faith and culture in Europe and its causes, particularly the refusal by European Union ruling classes to put God’s name in the new European Constitution or acknowledge Europe’s Christian roots. Moreover, his writings reveal a personal and thoughtful approach to Benedictine monasticism and St. Benedict as a model for the spiritual renewal of Europe. The aim of this paper is to analyze places in Joseph Ratzinger’s works as a theologian, and later as Pope Benedict XVI, on the importance of imitating St. Benedict and studying his testimonies in response to Europe’s current crisis of faith and culture. Analyzing the Enlightenment culture that led to the secularist understanding of a Europe in which the place for faith is only found through political compromise and a tolerance of faith as long as it remains on the margins of social action, rather than serving as the spiritual driving force, Pope Benedict sees Europe’s fundamental disorder in the reductionism of the Enlightenment, in which reason is limited to empirical positivism. The ultimate consequence is the loss of the foundations of public morality, the negation of human dignity and the loss of freedom in a dictatorship of relativism that contradicts the fundamental starting points of the Enlightenment—namely, the desire for open-mindedness to the whole of reality in which God is encountered as the basis of all that exists, true humanity, open to true freedom through obedience to the Word of God, and the restoration of the foundation of democracy.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138624698","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Crkva u SvijetuPub Date : 2023-12-01DOI: 10.34075/cs.58.1s.1
Ana Čizmin, Klara Begić
{"title":"Milenij za nama","authors":"Ana Čizmin, Klara Begić","doi":"10.34075/cs.58.1s.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1s.1","url":null,"abstract":"Prošlost samostana sv. Marije obilježena je jakim, samozatajnim ženama koje su snagu crpile iz Božje Riječi, štiteći samostan i benediktinski način života. U ovom izlaganju dat ćemo pregled jedanaest stoljeća povijesti samostana sv. Marije u Zadru kroz lik i djelo jedanaest opatica. Zajedničko im je da su, nakon određenih teških političkih i ekonomskih situacija, u stabilnijem razdoblju života samostana, pristupale značajnijim građevinskim zahvatima. Opatica Lampredia spominje se 920. godine, a od Ciccine obnove 1066. godine samostan kontinuirano opstoji. Opatica Vekenega u XII. stoljeću donacijom kralja Kolomana gradi kapitularnu dvoranu i zvonik. U XV. stoljeću zvonik je temeljito obnovljen, a nakon požara krajem stoljeća gradi se gotičko-renesansni trijem. U XVI. stoljeću opatica Donata Nassi pristupa obnovi crkve koja dobiva renesansna obilježja. U XVIII. i XIX. stoljeću obnovljena je unutrašnjost crkve. Posljednju obnovu samostana, srušenog i spaljenog u Drugom svjetskom ratu, vodi opatica Benedikta Braun.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138617257","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Crkva u SvijetuPub Date : 2023-12-01DOI: 10.34075/cs.58.1s.10
Marko Medved
{"title":"Benediktinska prisutnost u Rijeci i okolici","authors":"Marko Medved","doi":"10.34075/cs.58.1s.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1s.10","url":null,"abstract":"Prisutnost benediktinaca i benediktinki u gradu Rijeci i okolici do sada je samo u manjoj mjeri bila predmetom interesa historiografije. Nije istražena povijest benediktinki iz samostana sv. Roka u Rijeci, prisutnih od sredine 17. do sredine 20. st., prvih redovnica u gradu. Red sv. Benedikta dao je ime gradu Opatiji jer se redovnici vezuju uz tamošnju srednjovjekovnu opatiju sv. Jakova. Početkom 20. st. ondje benediktinci olivetanci grade novu crkvu i samostan. Nastanak biskupijskih struktura Rijeke u vremenu talijanske uprave između dvaju svjetskih ratova vezan je uz benediktinca i prvog biskupa Isidora Saina.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138618133","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Crkva u SvijetuPub Date : 2023-12-01DOI: 10.34075/cs.58.1s.4
Ana Mišković
{"title":"About the church of St. Chrysogonus (Krševan) in Zadar and the chapel of its patron sain","authors":"Ana Mišković","doi":"10.34075/cs.58.1s.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1s.4","url":null,"abstract":"Monumentalna romanička bazilika sv. Krševana u Zadru trobrodne je podjele od čega je začelje južnoga broda bilo namijenjeno kultu akvilejskoga mučenika sv. Krševana. Tome u prilog govori arhitektonska forma začelja: dvoetažnost i promišljena osvijetljenost samog prostora. Tako je pod razinom svetišta koje je sezalo do drugoga para stupova oblikovana omanja kripta s podužim i užim pristupnim hodnikom do prostorije u kojoj se sve do početka 20. st. nalazila konfesija s ranokršćanskim sarkofagom. Sarkofag je bio vidljiv preko otvora probijenog posred pregradnog zida konfesije te je za pretpostaviti da je imao određenu vezu s kultom akvilejskog mučenika, zadarskog sveca zaštitnika. Povrh konfesije, u dijelu svetišta južnog bočnog broda, nalazio se svečev oltar. Apostolski vizitator Valier svjedoči da se tijelo sveca nalazilo u sklopu oltara, a to potvrđuje i Priuli koji navodi drvenu škrinju, mramorni sarkofag u kojem je smješteno tijelo te kamen-relikviju ex-contactu na kojem je svetac pogubljen. U crkvi se tijekom ranog novog vijeka nalazila i škrinja s narativnim prizorima iz svečeva života. Cijeli je ambijent, odnosno kapela podignuta po južnom boku glavne apside posvećena sv. Krševanu bila osvjetljena jednim manjim prozorom u apsidi i dvama jednostavnim monoforama na južnom brodu čime se i arhitektonski naglašava važnost prostora.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138626858","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Crkva u SvijetuPub Date : 2023-12-01DOI: 10.34075/cs.58.1s.11
Arkadiusz Krasicki
{"title":"Citati i upućivanja na Matejevo evanđelje u benediktinskom Pravilu u odnosu na lik monaha","authors":"Arkadiusz Krasicki","doi":"10.34075/cs.58.1s.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1s.11","url":null,"abstract":"Članak donosi istraživanje benediktinskoga Pravila pod vidom svetopisamskih tekstova. Matejevo evanđelje sačinjava okosnicu Pravila. Najviše tekstova pojavljuje se iz 5 - 7 poglavlja. Ova su poglavlja poznata kao Isusov “Govor na gori” ili “Magna charta” Novoga Zavjeta. Tekstovi iz spomenutih poglavlja određuju status Isusovih učenika u Zajednici. Pravilo sačinjava i određenu sintezu biblijske antropologije potkrepljujući svoja načela evanđeoskim direktnim i indirektnim navodima. To je dokaz želji Utemeljitelja da se monaški duhovni život zasniva isključivo na Isusovim riječima. Istraživanje Pravila pod vidim evanđeoskih tekstova pokazalo se velikim doprinosom i benediktinskoj zajednici.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138614084","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Crkva u SvijetuPub Date : 2023-12-01DOI: 10.34075/cs.58.1s.20
Silvia Vaglica
{"title":"The abbot Bonifacio Maria Krug on the Gospel notes","authors":"Silvia Vaglica","doi":"10.34075/cs.58.1s.20","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1s.20","url":null,"abstract":"La vita di Gesù - pensieri musicali è il nome che attribuì Bonifacio Maria Krug alla raccolta di 6 composizioni pianistiche ispirate ad altrettanti episodi del Vangelo. L’abate compose i sei brani per pianoforte ispirandosi ad una sacralità totalizzante e coerente al movimento ceciliano che tra la fine del 1800 e la prima metà del 1900 esaltava il ritorno alle origini della musica liturgica pura.Ogni brano è numerato da 1 a 6 e presenta un titolo e un sottotitolo con riferimenti precisi: il titolo cita un luogo (eccetto l’ultimo Alleluia), il sottotitolo la descrizione concisa dell’episodio biblico narrato musicalmente. È come se si volesse compiere un viaggio spirituale calandosi nella realtà di quei luoghi dalla forte connotazione simbolica. Nazareth, Bethlem, Genesareth, Gethsemani e Golgotha scandiscono idealmente le tappe del percorso esistenziale di Cristo sulla Terra, per terminare con l’alleluia, inno d’esultanza per la risurrezione dell’Uomo-Dio.La ricerca proposta intende fornire un’analisi armonico-formale delle 6 opere sacre per pianoforte composte da Bonifacio Maria Krug, esaminando le scelte formali e tecniche dell’abate benedettino e le sue implicazioni simboliche legate alle Sacre Scritture. L’argomentazione è supportata da frammenti esemplificativi degli spartiti che delineano il profilo creativo musicale dell’Abate- compositore.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138623597","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Crkva u SvijetuPub Date : 2023-12-01DOI: 10.34075/cs.58.1s.8
Andrea Radošević
{"title":"Venerable Bede in the 15th century Second Beram Breviary","authors":"Andrea Radošević","doi":"10.34075/cs.58.1s.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1s.8","url":null,"abstract":"U hrvatskoglagoljskim brevijarima zapisani su prijevodi odlomaka homilija, sermona, traktata i drugih tekstova crkvenih otaca i naučitelja, između ostaloga i oni svetoga Bede Časnoga. Njegove homilije osobitu su popularnost stekle ulaskom u Homilijar Pavla Đakona, a vrlo su brzo zauzele važno mjesto u liturgijskim tekstovima kao jedan od omiljenih izvora homiletičkih čitanja. Hrvatskoglagoljski brevijari razlikuju se u broju i duljini brevijarskih lekcija nastalih prema Bedinim homilijama. U ovom radu analiziraju se homiletičke lekcije zapisane u Drugom beramskom brevijaru iz 15. st., jednome od rijetkih brevijara (uz Vb1, Pt, Pad, dijelom i N1) koji sadržava prijevod Bedine homilije I. 10 (In die festo Innocentium). Usporedba brevijarskih tekstova koji se čitaju u temporalu pokazala je kako među homiletičkim lekcijama postoje jezične razlike dok se one tekstološke ne pojavljuju u znatnom broju. Na temelju toga zaključuje se kako su lekcije u Drugome beramskom i ostalim hrvatskoglagoljskim brevijarima nastale prema istom prijevodu. Hrvatskocrkvenoslavenski prijevod Bedine homilije I. 3 (In festo Annuntiationis Beatae Mariae) objavljuje se u kritičkom aparatu zajedno s inačicama iz drugih hrvatskoglagoljskih brevijara. Rad predstavlja uvod u istraživanje Bedina opusa u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138626989","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Crkva u SvijetuPub Date : 2023-12-01DOI: 10.34075/cs.58.1s.9
Vinicije B. Lupis
{"title":"Cultural heritage of the benedictine monastery of St. Mary of the Castle in Dubrovnik","authors":"Vinicije B. Lupis","doi":"10.34075/cs.58.1s.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1s.9","url":null,"abstract":"Benediktinski red, kao i svugdje u Europi, ostavio je dubok kulturni trag i na dubrovačkom području. Nekadašnji ženski bendiktinski samostan sv. Marije od Kaštela ima iznimno značenje za hrvatsku kulturu i baštinu, sve od spomenika arhitekture hrvatskih renesansnih graditelja - braće Andrijića s početka XVI. stoljeća, do hrvatske književnice Benedikte Gradić koja je djelovala u ovom samostanu. Isto tako od prvoga poznatog spomena samostanske glavarice iz 1204., koja je nosila hrvatsko narodno ime Marislava, do francuske okupacije samostan sv. Marije od Kaštela u Dubrovniku bio je važno marijansko svetište Gospe od Kaštela, čija je izvorna slika 1253. prenesena u romaničku prvostolnicu. Dubrovnik posjeduje bogatu baštinu iz ukinutih susjednih benediktinskih samostana, kao i vrijednih moćnikâ i slikâ sačuvanih danas u dubrovačkoj prvostolnici i biskupskom sjemeništu.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138609839","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Crkva u SvijetuPub Date : 2023-12-01DOI: 10.34075/cs.58.1s.6
Marija-Ana Dürrigl
{"title":"Sveta Hildegarda iz Bingena - književnost i teologija u viziji","authors":"Marija-Ana Dürrigl","doi":"10.34075/cs.58.1s.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.1s.6","url":null,"abstract":"Iz svih djela sv. Hildegarde iz Bingena proviru nadahnuće i upute iz Pravila sv. Benedikta. Za života cijenjena, dugo je vremena njezino djelo bilo zastrto pomanjkanjem zanimanja, da bi u 20. stoljeću bila “ponovno otkrivena” kao autorica čija djela - književnost (proza, stihovi, dramsko prikazanje), teologija, glazba, prirodna filozofija - i današnjim primateljima progovaraju kao jedinstven spoj poetskoga nadahnuća i nabožne književnosti. Ona uvijek promatra sve stvorenje kao jedno, kao Božje djelo pa stoga traži veze između povijesti svijeta i povijesti spasenja, te između stvorenoga, materijalnoga svijeta i Stvoritelja, tj. one stvarnosti koja je neprolazna. A u središte stvorenja Bog je bio postavio upravo čovjeka koji jest creatura, ali ima i dostojanstvo da bude operarius Dei. Taj panoramski pogled najjasnije dolazi do izražaja u Hildegardinim vizijama, napose u djelu “Scivias” (nastalom između 1142. i 1151. god.) koje obuhvaća različite žanrove i diskurse, od stihova preko (kraćih) teoloških traktata, do prirodnofilozofijskih razmatranja. Uz to u vizijama kombinira različite moduse (pitanja i odgovori, pripovijedanje, opis, tumačenje, komentar), a takav se postupak može nazvati specifičnim višeglasjem ili suzvučjem različitih žanrova i modusa.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138617591","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}