About the church of St. Chrysogonus (Krševan) in Zadar and the chapel of its patron sain

Abstract

Monumentalna romanička bazilika sv. Krševana u Zadru trobrodne je podjele od čega je začelje južnoga broda bilo namijenjeno kultu akvilejskoga mučenika sv. Krševana. Tome u prilog govori arhitektonska forma začelja: dvoetažnost i promišljena osvijetljenost samog prostora. Tako je pod razinom svetišta koje je sezalo do drugoga para stupova oblikovana omanja kripta s podužim i užim pristupnim hodnikom do prostorije u kojoj se sve do početka 20. st. nalazila konfesija s ranokršćanskim sarkofagom. Sarkofag je bio vidljiv preko otvora probijenog posred pregradnog zida konfesije te je za pretpostaviti da je imao određenu vezu s kultom akvilejskog mučenika, zadarskog sveca zaštitnika. Povrh konfesije, u dijelu svetišta južnog bočnog broda, nalazio se svečev oltar. Apostolski vizitator Valier svjedoči da se tijelo sveca nalazilo u sklopu oltara, a to potvrđuje i Priuli koji navodi drvenu škrinju, mramorni sarkofag u kojem je smješteno tijelo te kamen-relikviju ex-contactu na kojem je svetac pogubljen. U crkvi se tijekom ranog novog vijeka nalazila i škrinja s narativnim prizorima iz svečeva života. Cijeli je ambijent, odnosno kapela podignuta po južnom boku glavne apside posvećena sv. Krševanu bila osvjetljena jednim manjim prozorom u apsidi i dvama jednostavnim monoforama na južnom brodu čime se i arhitektonski naglašava važnost prostora.