{"title":"Religious myth as the basis of the realism of Russian prose of the 1870s-1880s","authors":"Svetlana A. Bezklubaya","doi":"10.31192/np.20.3.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.20.3.5","url":null,"abstract":"Modern searches by national cultures for ways to strengthen social order and their own identity bring into focus interest in the sacral, fixed in religion and addressed through the word of myth and literature to human existence. Therefore, the object of this research is the religious myth as the basis of the realism of Russian prose in the period of 1870s-1880s, which was transitive for Russia. The reliance on Christian mythologism in solving social problems was fully realized by the work of Nikolai Leskov, Mikhail Saltykov-Shchedrin, and Fyodor Dostoevsky. The purpose of the article is to conceptualize the correlation between the phenomena of sacral, religious myth and the realism of the prose of these authors as a basis for eliminating the opposition between social and artistic, asserting new principles of national identity. Analyzed: the Being of the sacred; the mythologizing of Russian literature; and the idea of myth as the embodiment of the sacral ideal, based upon which Russian prose writers formulated the idea of realistic literature – the nurturing of the best qualities of a person and society. What is new in the research is the consideration of the religious myth as a factor in the formation of the socially transforming role of Russian realistic prose. The research methodology includes philosophical, historical, hermeneutic and cultural approaches. The provisions of the article allow for expanding the scope of the study of the connection between myth, religions, national literature and cultures.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-11-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43793508","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"The Influence of Piano Students’ Sociodemographic Characteristics, Motivation, and Self-Efficacy on Their Achievements and Aspirations for Continuing Music Education","authors":"Ivana Franceschi","doi":"10.31192/np.20.3.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.20.3.8","url":null,"abstract":"Motivation, self-efficacy and certain personality traits are important factors for the success of piano students, and they also influence student aspirations for further music education. In addition to these factors, the paper studies certain sociodemographic characteristics, as predictors of the continuation of music education. The aim of the research was to examine the aspirations and predictors of piano pupils to pursue music education. The research was conducted in the following schools: »Josip Hatze« Music School in Split, »Ivan Matetić Ronjgov« Music School in Rijeka, and the three largest music schools in Zagreb, »Pavao Markovac« Music School, »Vatroslav Lisinski« Music School, and »Elly Bašić« Music School. The respondents were 215 piano students aged 12‒18. The closedended research questionnaires included five subscales adapted for the purposes of this research, along with a new scale of piano practice efficacy, which represents a contribution to piano pedagogy. This paper explains many motivational factors, self-effective practice, and certain sociodemographic characteristics that affect students’ performance and aspirations, while participation in school competitions and international awards were found to be the most important factors for enrolling at music academies. Finally, in terms of explaining success and aspirations for further education, we can also highlight the importance of educational structure, parental support, and primary school performance.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-11-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45182190","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Zlostavljanje i zanemarivanje djece u dječjoj književnosti","authors":"Ivan Milković","doi":"10.31192/np.20.2.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.20.2.6","url":null,"abstract":"U radu se analiziraju glavni i sporedni likovi romana Matilda Roalda Dahla. Razmatraju se osobine i postupci Matilde, glavnoga lika, iz perspektive zlostavljanja i zanemarivanja djece u dječjoj književnosti. Izdvajaju se primjeri različitih oblika posrednoga i neposrednoga fizičkoga i emocionalnoga zlostavljanja, te zanemarivanja navedenih u djelu. Matilda kao junakinja razvija svoje intelektualne sposobnosti do razine u kojoj oni postaju fantastičan element priče i tako rješava nepovoljnu situaciju u kojoj se nalazi. Matilda je aktivan i glavni akter svojega djetinjstva i neustrašivo preuzima odgovornost za svoje sretno djetinjstvo. Analizira se i uloga sporednih likova. Odrasli likovi su ili zlostavljači pa ih treba kazniti ili pak sami svojevoljno ostaju ravnodušnima prema zlostavljanju, pa im nije posvećena gotovo nikakva pažnja. Djecu, kao žrtve zlostavljanja, karakteriziraju dva tipa odnosa prema zlostavljačima. Jedan tip su djeca žrtve nasilja koje paralizira strah od zlostavljača. Drugi tip su djeca koja se na sve moguće načine bore protiv zlostavljača i pokušavaju ga pobijediti. U drugi tip ubrajamo i Matildu, kojoj je dana tolika intelektualna moć i duhovna snaga da ona ni u jednom trenu ne posumnja u negativnost postupaka zlostavljanja. Sigurna je u svoj put te naposljetku u potpunosti preuzima ulogu junakinje, ne samo u svom životu, već i u svojoj okolini.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42599482","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Konzervativizam u SAD-u u drugoj polovici 20. stoljeća i konzervativne vrijednosti","authors":"Petar Šturanović","doi":"10.31192/np.20.2.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.20.2.8","url":null,"abstract":"U radu se analizira konzervativizam u SAD-u, njegove osnove i posebno značenje religije u ovom učenju. Uočena je jasna razlika između europskoga i američkog konzervativizma u tome da je europski branio aristokraciju, društveni poredak i crkveni establišment, a da je američki bio utemeljen na idejama tržišne ekonomije, antikomunizma i kršćanske moralnosti. Prezentiran je razvitak američkoga konzervativnog pokreta s polovice 20. stoljeća od Buckleya do Kristola, njegova kompleksnost i različite škole koje su bile značajan dio ovoga pokreta. Istaknuta je njihova bit, ali i nedosljednosti. Posebna je pažnja posvećena religijskom konzervativizmu. Predstavljena je kritika konzervativizma općenito, kao i pojedinih njegovih frakcija.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47412990","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Prikazi demencija u recentnim filmskim ekranizacijama kao način društvenog osvještavanja","authors":"Marinko Leš, Damir Demonja","doi":"10.31192/np.20.2.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.20.2.7","url":null,"abstract":"Na globalni javnozdravstveni problem, porast broja oboljelih od demencija, naročito Alzheimerova tipa, osviješteno progovara i filmska umjetnost. S obzirom na široku vidljivost i pristupačnost svim skupinama, film ima značajnu ulogu u približavanju i upućivanju na, prema stručnjacima, vodeću bolest današnjice koja zahvaća stanice moždane kore i okolnih struktura, ponajprije hipokampalne regije, uslijed koje bolesnici gube psihičke, fizičke i mentalne sposobnosti. Dramski tekst »Otac« (»Le Père«), francuskog dramatičara Floriana Zellera, u kojem pratimo kako protagonista razara demencija, doživio je globalnu prepoznatljivost istoimenom filmskom ekranizacijom, koju je režirao upravo Zeller. Kao okosnica, ili glavni pokretač radnje ovoga filma, demencija se prikazuje drukčije nego što je uobičajeno, promijenjen je »kut snimanja«, jer se okrutnost ove bolesti promatra »iznutra». Osim ovoga primjera, u ovom znanstvenom radu predstavljeni su i filmovi Zauvijek Alice (Still Alice) i Supernova koji, također, obrađuju demencije, ali ponešto drukčijim filmskim postupcima. Premda se u filmu Otac (The Father) nigdje i nikada izrijekom ne spominje Alzheimerova bolest, poznato je da Zeller u obiteljskoj anamnezi ima slučaj te bolesti, a i prikaz kliničke slike ukazuje na simptome koji bi odgovarali tom obliku demencije. Zauvijek Alice gotovo dokumentaristički slijedi razvoj bolesti, dok u Supernovi pratimo početna obilježja frontotemporalne demencije. Slijedom toga, u ovome radu će se analizirati i protumačiti glumački i filmski postupci prikaza demencija. Cilj je ovoga rada analiziranjem triju odabranih filmskih primjera istaknuti važnost i nužnost društvene upućenosti i osviještenosti na bolesti koje uzrokuju demenciju, budući da se procjenjuje da će se učestalost Alzheimerove bolesti do 2050. godine učetverostručiti.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44811076","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Nova PrisutnostPub Date : 2022-07-15DOI: 10.31192/np.20.2.15
Ivana Brstilo Lovrić, Paula Zujić
{"title":"Za ili protiv transhumanizma? Stavovi i prediktori transhumanističke teorije i prakse studenata grada Zagreba","authors":"Ivana Brstilo Lovrić, Paula Zujić","doi":"10.31192/np.20.2.15","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.20.2.15","url":null,"abstract":"Transhumanizam karakterizira shvaćanje ljudske prirode dinamičnom i fleksibilnom te stoga prijemljivom za različita tehno-znanstvena poboljšanja. U ovom su radu empirijski istraživani stavovi i prediktori među studentima grada Zagreba (N=218) prema transhumanizmu. Iako većina ispitanika nije transhumanistički orijentirana, dio je pristao uz njemu karakteristične koncepcije ljudskoga tijela i svijesti uz otvorenost za više praktičnih poboljšanja. Najznačajnijim prediktorom prihvaćanja transhumanizma kod studenata pokazala se religioznost te prihvaćanje novih tehnologija i svjetonazor, slijedom čega je on profiliran kao sekularni, tehnološki i liberalni fenomen. Doprinos ovoga rada je u aktualiziranju teme o kojoj nema mnogo empirijskih uvida u hrvatskom društvu mapiranjem životno stilskoga obrasca pristalica i protivnika transhumanizma ne samo na teorijskoj, već i praktičnoj razini, čime je promaknut iz znanstvene fantastike u sferu svakodnevice naznačujući skromno, ali ipak prisutno približavanje studenata perspektivi transhumanizma čije društvene implikacije tek treba istražiti.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44033921","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Učinci kružnog djelovanja imidža, zadovoljstva studijem, radne angažiranosti i radnih ponašanja studenata u akademskom okruženju","authors":"Ivana Rašan, Sunčana Tuksar, Luka Mandić","doi":"10.31192/np.20.2.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.20.2.9","url":null,"abstract":"Cilj istraživanja bio je ispitati odnose između varijabli doživljaja imidža fakulteta (DIF), zadovoljstva studijem (ZSS), radne angažiranosti studenata (RAS) i njihovih poželjnih (POPS) i nepoželjnih organizacijskih ponašanja (NOPS) da bi se provjerila njihova kružna djelovanja u akademskom okruženju radi mogućnosti postizanja (samo)održivosti visokoškolskih ustanova s obzirom na sve značajniju konkurenciju. Rezultati istraživanja su pokazali da je doživljaj dobrog imidža fakulteta značajan prediktor zadovoljstva, angažiranosti i poželjnih ponašanja studenata. Utvrđeno je da zadovoljstvo u okviru postavljenog modela direktno značajno ne doprinosi poželjnim ponašanjima, ali kad se promatra direktan odnos tih dviju varijabli, učinak je pozitivan. Također, rezultati pokazuju da radna angažiranost značajno učvršćuje vezu između zadovoljstva i poželjnih ponašanja, odnosno posreduje njihov odnos. Zadovoljstvo studijem se pokazalo kao značajan prediktor radne angažiranosti, a uz to je potvrđeno i da je radna angažiranost značajan prediktor poželjnih ponašanja, odnosno potiče njihovu učestalost te pri tome smanjuje učestalost nepoželjnih ponašanja u akademskom okruženju. S obzirom na ostala promatrana obilježja ispitanika (N=689), za odnos pojedinih varijabli utvrđene su razlike vezane uz spol i uz geografska obilježja, odnosno između studenta koji studiraju na Sveučilištu u Zagrebu i onih koji studiraju na ostalim sveučilištima u RH.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42791223","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Nova PrisutnostPub Date : 2022-07-15DOI: 10.31192/np.20.2.11
A. Tomić, Senka Žižanović, Branko Bognar
{"title":"Poticanje kreativnosti kroz pokret i ples u razrednoj nastavi","authors":"A. Tomić, Senka Žižanović, Branko Bognar","doi":"10.31192/np.20.2.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.20.2.11","url":null,"abstract":"Jedan od načina poticanja kreativnosti djece rane školske dobi jest putem pokreta i plesa, čime se zadovoljava njihova prirodna potreba za kretanjem i potiče izražavanje na drugačiji način. Pri tome se ističe kreativni ples, kao vrsta plesa koja potiče cjelovit razvoj djeteta. Imajući u vidu prednosti kreativnoga pokreta i plesa, provedeno je akcijsko istraživanje radi poticanja učenika na kretanje i kreativno izražavanje pokretom te poticanje učenika na međusobnu suradnju. Istraživanje je provedeno s 23 učenika prvoga razreda osnovne škole tijekom svibnja i lipnja 2019. godine. Rezultati istraživanja pokazali su napredak učenika u kreativnom izražavanju pokretom. Znanja koja su stekli rabili su na naučene te na samostalno osmišljene načine, istražujući mogućnosti pokreta koje im pružaju tijelo, prostor, vrijeme i energija. Istraživanje je pokazalo da su kreativan pokret i ples jedan od načina poticanja kreativnosti djeteta u školskom kontekstu, čemu je više pažnje potrebno usmjeriti u procesu suvremenog odgoja i obrazovanja.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48198833","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Nova PrisutnostPub Date : 2022-07-15DOI: 10.31192/np.20.2.10
A. Šindić, Dragan Partalo, Nives Ličen
{"title":"Predictors of Intergenerational Learning in Kindergarten","authors":"A. Šindić, Dragan Partalo, Nives Ličen","doi":"10.31192/np.20.2.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.20.2.10","url":null,"abstract":"An exploratory study is part of a project of a quantitative nature conducted in 2021 on a sample of 105 preschool teachers of preschool institutions in the Banja Luka region, Bosnia and Herzegovina. Its goal was to examine whether elementary knowledge and sociodemographic variables of preschool teachers (work experience and year of completion of formal education) play a role in the prediction of intergenerational learning in a kindergarten context. The theoretical framework of the study is the concept of both intergenerational learning and professional development. Using multiple regression analysis, preschool teachers’ elementary knowledge was singled out as a predictor of intergenerational learning in kindergarten. The predominance of elementary knowledge about intergenerational learning for its implementation in relation to other variables that do not carry individual action, confirms the importance of a constructivist approach in pedagogical work and indicates that the active construction of individual knowledge through various types of education is crucial. The findings of the study indicate the need for more emphasis on the design and implementation of education on intergenerational learning through formal, non-formal education and informal learning in order to acquaint preschool teachers with this concept and ways of its implementation in everyday life and work through various programs and projects.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42523588","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Metafizičke implikacije smrti Boga u misli Friedricha Nietzschea","authors":"Daniel Miščin, Tomislav Bunoza","doi":"10.31192/np.20.2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.20.2.2","url":null,"abstract":"Polazeći od uvjerenja da svojim navještajem smrti Boga u 125. fragmentu »Radosne znanosti« Nietzsche nije prevratnik koji izgovara dotad nečuvenu novost nego svojevrstan dijagnostičar duha vremena u kojemu se ta objava pojavljuje, u članku se analiziraju tri temeljne metafizičke implikacije te objave. To su: volja za moć, perspektivizam i bez-zavičajnost. Promatrajući te implikacije u njihovu odnosu prema cjelini Nietzscheova opusa i njegovim temeljnim idejama, može se ustvrditi da su one međusobno koherentne. Treća od tih metafizičkih implikacija, bez-zavičajnost pokazuje se kao simbolički i stvarno najvažnijom od triju metafizičkih implikacija Nietzscheove objave smrti Boga. Korijeni povezivanja bez-zavičajnosti s idejom smrti Boga mogu se prepoznati i u često previđanoj Nietzscheovoj ranoj lektiri, tj. njegovoj sklonosti djelima Jeana Paula, književnika njemačkog romantizma.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41769337","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}