Scrinia Slavonica最新文献

The account book of the waqf of Hadži Alija from Brčko in the Archive of the Francke Foundation in Halle 哈雷弗朗克基金会档案中的布尔奇科哈德日-阿里贾宗教基金账簿

Scrinia Slavonica Pub Date : 2023-12-11 DOI: 10.22586/ss.23.1.1

Nedim Zahirović

{"title":"The account book of the waqf of Hadži Alija from Brčko in the Archive of the Francke Foundation in Halle","authors":"Nedim Zahirović","doi":"10.22586/ss.23.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.1","url":null,"abstract":"U Arhivu Franckove zaklade u Halleu (Sachsen-Anhalt) čuva se obračunska knjiga zaklade Hadži Alije iz Brčkog. Hadži Alija je u Brčkom u prvoj polovici 17. stoljeća dao podići džamiju, vjersku školu za djecu, karavansaraj, skladište za sol, deset dućana, jedan kameni i tri drvena mosta. Hadži Alija je uvakufio i iznos od 173 600 akči i odredio da se ova novčana suma može davati na kamatu, a da se dućani i skladište za sol daju u zakup. Iz prihoda koji su dobijani od davanja novca na kamatu, kao i iz prihoda od zakupa dućana i skladišta soli, plaćani su službenici zaklade i popravke na objektima koji su joj pripadali. Kao uzimatelji zajmova pojavljuju se stanovnici kasabe Brčko. Oni su gotovo svi bili muslimani, a bili su većinom pripadnici vojničkog i vjerskog staleža i razni obrtnici. U nekoliko slučajeva kao uzimateljice zajmova pojavljuju se muslimanke iz Brčkog. Stanovnici okolnih sela koji su uzimali zajmove od zaklade bili su većinom nemuslimani. Dućane su zakupljivali obrtnici iz kasabe Brčko, ali i obrtnici i trgovci iz Beograda, Rače, Tuzle i Gračanice. U Brčko su dolazili i trgovci solju iz Oršove u današnjoj Rumuniji. Ova obračunska knjiga važan je izvor za gospodarski život kasabe Brčko kao i za njezinu topografiju u prvoj polovici 17. stoljeća.","PeriodicalId":510454,"journal":{"name":"Scrinia Slavonica","volume":"38 4","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139184018","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Direct demographic losses of the Vukovar-Srijem county in the Homeland War 武科瓦尔-斯里耶姆县在国土战争中的直接人口损失

Scrinia Slavonica Pub Date : 2023-12-11 DOI: 10.22586/ss.23.1.11

D. Živić

引用次数: 0

ZEMPRO/DOPOS: prisilni otkup poljodjelskih proizvoda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ZEMPRO/DOPOS：在克罗地亚独立国强制购买农产品

Scrinia Slavonica Pub Date : 2023-12-11 DOI: 10.22586/ss.23.1.10

Nikica Barić

{"title":"ZEMPRO/DOPOS: prisilni otkup poljodjelskih proizvoda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj","authors":"Nikica Barić","doi":"10.22586/ss.23.1.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.10","url":null,"abstract":"U prilogu su prikazani neki aspekti djelovanja državnih poduzeća, Državne poslovne središnjice za zemaljske proizvode („Zempro“) i Državne opskrbne poslovne središnjice („Dopos“), koje su vlasti Nezavisne Države Hrvatske (NDH) osnovale kako bi prikupljale, odnosno otkupljivale poljodjelske proizvode potrebne za prehranu stanovništva. Navedena poduzeća djelovala su u nepovoljnim ratnim okolnostima. Postupno je Narodnooslobodilački pokret sa svojom partizanskom vojskom ometao poljoprivrednu proizvodnju i prikupljanje hrane, odnosno kroz svoja tijela narodnih vlasti i sam je poduzimao mjere kako bi poljoprivrednu proizvodnju i hranu osigurao za vlastite potrebe. Glavna područja djelovanja „Zempro“ i „Dopos“ bili su Srijem i Slavonija, kao glavna područja proizvodnje žitarica i drugih poljodjelskih proizvoda. NDH je, putem navedenih poduzeća, seljacima nametala prisilni otkup njihovih poljodjelskih proizvoda, što je, u nepovoljnim ratnim i gospodarskim okolnostima, izazivalo nezadovoljstvo seljaka. Prilog daje određene podatke o odnosima vlasti NDH i seljaka kada je riječ o tom prisilnom otkupu. Na samom kraju priloga dane su i određene usporedbe između prisilnog otkupa na selu tijekom NDH i tijekom prvih godina nove komunističke vlasti.","PeriodicalId":510454,"journal":{"name":"Scrinia Slavonica","volume":"5 23","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139184282","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Elita na mikropodručju: Vinkovci 1939.-1945. 大都市地区的精英：1939-1945 年的文科夫奇。

Scrinia Slavonica Pub Date : 2023-12-11 DOI: 10.22586/ss.23.1.9

Sandra Horvat

{"title":"Elita na mikropodručju: Vinkovci 1939.-1945.","authors":"Sandra Horvat","doi":"10.22586/ss.23.1.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.9","url":null,"abstract":"Temeljem tipologije elita Michaela Manna u radu su opisani kontinuiteti i promjene u kretanju vinkovačke elite tijekom Banovine Hrvatske i Nezavisne Države Hrvatske. Na temelju arhivskih izvora i lokalnog tiska rekonstruirani su životi i idejna stremljenja pripadnika ideološke i političke elite u promatranom razdoblju. Rad možemo okarakterizirati kao svojevrsnu studiju slučaja ili lakmus papir za izučavanje ovih promjena u nekom drugom vremenu ili na drugom području. Polazeći od pretpostavke da se promjene na makrorazini na neki način odražavaju i na mikro područje, ispitano je u kojoj je mjeri došlo do promjene vladajuće elite grada. Glavna teza rada je i potvrđena - promjene su se dogodile tijekom oba režima, a primjetne su razlike u intenzitetu promjena. Gradonačelnici Vinkovaca za vrijeme Banovine Hrvatske bili su ljudi bliski vladajućoj Hrvatskoj seljačkoj stranci, dok je nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske po uputama odozgo postavljen novi gradonačelnik. Došlo je i do promjena u ideološkoj eliti grada – očitovanih kroz tisak i obrazovni sustav. Primjerice, isti tjednik Hrvatski Branik sukobljava se s neistomišljenicima tijekom oba režima. Za vrijeme Banovine Hrvatske uredništvo se ne ustručava kritizirati neke bivše dužnosnike s kojima ne dijeli ideološka poimanja, dok se za vrijeme NDH novo uredništvo još upečatljivije obračunava s političkim protivnicima.","PeriodicalId":510454,"journal":{"name":"Scrinia Slavonica","volume":"420 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139183581","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Stanje gospodarstva vukovarskog kraja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće na temelju izvještaja o stanju javne uprave Županije srijemske 以斯里耶姆县公共行政状况报告为基础的 19-20 世纪武科瓦尔地区经济状况

Scrinia Slavonica Pub Date : 2023-12-11 DOI: 10.22586/ss.23.1.7

Vinko Živić, Mario Kevo

引用次数: 0

Županja u 18. stoljeću 18 世纪的市长

Scrinia Slavonica Pub Date : 2023-12-11 DOI: 10.22586/ss.23.1.4

Marija Lendarić

引用次数: 0

Šokački agrarni pokret u Dražu i Gajiću 1897.-1898. Shokački agrarni pokret u Dražu i Gajiću 1897.-1898.

Scrinia Slavonica Pub Date : 2023-12-11 DOI: 10.22586/ss.23.1.6

László Heka

{"title":"Šokački agrarni pokret u Dražu i Gajiću 1897.-1898.","authors":"László Heka","doi":"10.22586/ss.23.1.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.6","url":null,"abstract":"U Baranjskoj županiji je potkraj 19. stoljeća došlo do osiromašenja mjesnoga pučanstva uslijed poplava, stočnih bolesti i uništenja vinove loze zbog filoxere. Istovremeno su razvojem tehnologije seljaci maloposjednici (stočari, mljekari) postali nekonkurentni u odnosu na poljoprivredne proizvode s baranjskih veleposjeda, pa su i zbog toga ostajali bez prihoda. Naročito teško je bilo pogođeno hrvatsko (šokačko) pučanstvo u selima uz rijeku Karašicu, pa se 1897-98. otvoreno pubunilo protiv vlasti. Središte pokreta bilo je u Dražu i Gajiću. Ovaj ustanak su tadašnje vlasti i novine zabilježile pod nazivom „Šokačka pobuna“ i htjele su ga prikazati kao izraz nezadovoljstva samo jednoga dijela baranjskoga stanovništva. Šokci su u izvješćima lokalnih organa vlasti slanima u Budimpeštu prikazani kao vjerski sektaši (pristaše nazarenskoga pokreta), socijalisti i komunisti. Činjenica je da će od tada Baranja biti jedno od središta radničkoga pokreta, a nakon propasti Socijalističke Mađarske su pristaše zbačenog režima ovdje našli sklonište. Za vrijeme srpske okupacije Baranje (1918-1921.) su Šokci pristali uz novostvorenu Kraljevinu SHS, jer im je Beograd zajamčio davanje svih agrarnih prava. Tako je naposljetku dio Baranjske županije (Prekodravlje) pripao jugoslavenskoj državi. U ovom radu analiziramo nastanak i tijek šokačkog agrarnog pokreta, njegov utjecaj na odcjepljenje dijela Baranjske županije i pripajanje Kraljevini SHS, te kako je Baranja na koncu postala hrvatska, a ne srpska regija, kako su u Beogradu planirali.","PeriodicalId":510454,"journal":{"name":"Scrinia Slavonica","volume":"423 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139183580","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

引用次数: 0