Šokački agrarni pokret u Dražu i Gajiću 1897.-1898.

Scrinia Slavonica Pub Date : 2023-12-11 DOI:10.22586/ss.23.1.6

László Heka

{"title":"Šokački agrarni pokret u Dražu i Gajiću 1897.-1898.","authors":"László Heka","doi":"10.22586/ss.23.1.6","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U Baranjskoj županiji je potkraj 19. stoljeća došlo do osiromašenja mjesnoga pučanstva uslijed poplava, stočnih bolesti i uništenja vinove loze zbog filoxere. Istovremeno su razvojem tehnologije seljaci maloposjednici (stočari, mljekari) postali nekonkurentni u odnosu na poljoprivredne proizvode s baranjskih veleposjeda, pa su i zbog toga ostajali bez prihoda. Naročito teško je bilo pogođeno hrvatsko (šokačko) pučanstvo u selima uz rijeku Karašicu, pa se 1897-98. otvoreno pubunilo protiv vlasti. Središte pokreta bilo je u Dražu i Gajiću. Ovaj ustanak su tadašnje vlasti i novine zabilježile pod nazivom „Šokačka pobuna“ i htjele su ga prikazati kao izraz nezadovoljstva samo jednoga dijela baranjskoga stanovništva. Šokci su u izvješćima lokalnih organa vlasti slanima u Budimpeštu prikazani kao vjerski sektaši (pristaše nazarenskoga pokreta), socijalisti i komunisti. Činjenica je da će od tada Baranja biti jedno od središta radničkoga pokreta, a nakon propasti Socijalističke Mađarske su pristaše zbačenog režima ovdje našli sklonište. Za vrijeme srpske okupacije Baranje (1918-1921.) su Šokci pristali uz novostvorenu Kraljevinu SHS, jer im je Beograd zajamčio davanje svih agrarnih prava. Tako je naposljetku dio Baranjske županije (Prekodravlje) pripao jugoslavenskoj državi. U ovom radu analiziramo nastanak i tijek šokačkog agrarnog pokreta, njegov utjecaj na odcjepljenje dijela Baranjske županije i pripajanje Kraljevini SHS, te kako je Baranja na koncu postala hrvatska, a ne srpska regija, kako su u Beogradu planirali.","PeriodicalId":510454,"journal":{"name":"Scrinia Slavonica","volume":"423 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Scrinia Slavonica","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.6","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

U Baranjskoj županiji je potkraj 19. stoljeća došlo do osiromašenja mjesnoga pučanstva uslijed poplava, stočnih bolesti i uništenja vinove loze zbog filoxere. Istovremeno su razvojem tehnologije seljaci maloposjednici (stočari, mljekari) postali nekonkurentni u odnosu na poljoprivredne proizvode s baranjskih veleposjeda, pa su i zbog toga ostajali bez prihoda. Naročito teško je bilo pogođeno hrvatsko (šokačko) pučanstvo u selima uz rijeku Karašicu, pa se 1897-98. otvoreno pubunilo protiv vlasti. Središte pokreta bilo je u Dražu i Gajiću. Ovaj ustanak su tadašnje vlasti i novine zabilježile pod nazivom „Šokačka pobuna“ i htjele su ga prikazati kao izraz nezadovoljstva samo jednoga dijela baranjskoga stanovništva. Šokci su u izvješćima lokalnih organa vlasti slanima u Budimpeštu prikazani kao vjerski sektaši (pristaše nazarenskoga pokreta), socijalisti i komunisti. Činjenica je da će od tada Baranja biti jedno od središta radničkoga pokreta, a nakon propasti Socijalističke Mađarske su pristaše zbačenog režima ovdje našli sklonište. Za vrijeme srpske okupacije Baranje (1918-1921.) su Šokci pristali uz novostvorenu Kraljevinu SHS, jer im je Beograd zajamčio davanje svih agrarnih prava. Tako je naposljetku dio Baranjske županije (Prekodravlje) pripao jugoslavenskoj državi. U ovom radu analiziramo nastanak i tijek šokačkog agrarnog pokreta, njegov utjecaj na odcjepljenje dijela Baranjske županije i pripajanje Kraljevini SHS, te kako je Baranja na koncu postala hrvatska, a ne srpska regija, kako su u Beogradu planirali.

查看原文本刊更多论文

Shokački agrarni pokret u Dražu i Gajiću 1897.-1898.

在巴兰尼亚县，19 世纪的洪水、饥饿和根瘤蚜虫害导致的葡萄园毁坏造成了当地居民的贫困。同时，随着技术的发展，小农户（stočari、mljekari）在巴兰尼亚批发市场的初级产品方面失去了竞争力，一直没有收入。克罗地亚人（Shokacko）在迁往卡拉西卡的过程中不可避免地经历了艰苦的斗争，但在 1897-98 年，克罗地亚人公开反抗当局。镇压的中心在德拉日和加伊奇。当时的当局和报纸给起义贴上了 "Shokačka pobuna "的标签，并希望将其描绘成只是表达了巴拉尼亚一部分人的不满。在地方当局向布达佩斯市民发表的声明中，Shokaks 被描绘成宗教派别（纳粹同情者）、社会主义者和共产主义者。人们相信，从那时起，巴兰尼亚将成为激进政权的中心之一，社会主义匈牙利崩溃后，邪恶政权的支持者将找到藏身之地。在塞尔维亚占领巴兰尼亚期间（1918-1921 年），由于贝尔格莱德保证了他们的土地权， Šoccan 人被接纳到了新成立的社会党王国。因此，巴拉尼亚县的最后一部分（普雷科德拉夫列）被并入南斯拉夫国。在本系列中，我们将分析 Shokačka 农业区的起源和历史，其对巴拉尼亚县分离和并入社会服务王国的影响，以及巴拉尼亚如何最终成为克罗地亚的一个地区，而不是贝尔格莱德计划的塞尔维亚地区。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Scrinia Slavonica

自引率

0.00%

发文量