{"title":"18 世纪的市长","authors":"Marija Lendarić","doi":"10.22586/ss.23.1.4","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Završetkom Velikog bečkog rata (1683.-1699.) i postavljenjem granice na Savu Karlovačkim mirom (1699.) otvorila se mogućnost ponovnog naseljavanja ratom opustjele Slavonije. Mnogi su se vraćali u svoja napuštena sela, a izbjeglice južno od Save tražile su svoje novo mjesto u opustjelim prostorima Slavonije. Ulogu u ovim migracijskim kretanjima imali su franjevci provincije Bosne Srebrene ali i središnja vlast u Beču. Franjevci su nastojali spasiti svoje župljane iz krajeva pod osmanskom vlasti naseljavajući ih u svoje opustjele župe u sigurnijim prostorima Slavonije. Vlasti su pak nastojale naseliti opustjela sela kako bi na taj način Slavonija ponovno postala gospodarski i vojno korisna. Tako je Županja na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće dijelila sudbinu mnogih slavonskih sela. Pusta Županja već je deset godina nakon sklapanja Karlovačkog mira ponovno bila naseljena i uklopljena u župu Bošnjaci, pod dušobrižništvom franjevaca. Promjenama u crkvenoj vlasti, i posredovanjem svjetovnih vlasti Županja je sredinom 18. stoljeća postala maticom župe što je ostalo nepromijenjeno do kraja stoljeća.","PeriodicalId":510454,"journal":{"name":"Scrinia Slavonica","volume":"6 4","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Županja u 18. stoljeću\",\"authors\":\"Marija Lendarić\",\"doi\":\"10.22586/ss.23.1.4\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Završetkom Velikog bečkog rata (1683.-1699.) i postavljenjem granice na Savu Karlovačkim mirom (1699.) otvorila se mogućnost ponovnog naseljavanja ratom opustjele Slavonije. Mnogi su se vraćali u svoja napuštena sela, a izbjeglice južno od Save tražile su svoje novo mjesto u opustjelim prostorima Slavonije. Ulogu u ovim migracijskim kretanjima imali su franjevci provincije Bosne Srebrene ali i središnja vlast u Beču. Franjevci su nastojali spasiti svoje župljane iz krajeva pod osmanskom vlasti naseljavajući ih u svoje opustjele župe u sigurnijim prostorima Slavonije. Vlasti su pak nastojale naseliti opustjela sela kako bi na taj način Slavonija ponovno postala gospodarski i vojno korisna. Tako je Županja na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće dijelila sudbinu mnogih slavonskih sela. Pusta Županja već je deset godina nakon sklapanja Karlovačkog mira ponovno bila naseljena i uklopljena u župu Bošnjaci, pod dušobrižništvom franjevaca. Promjenama u crkvenoj vlasti, i posredovanjem svjetovnih vlasti Županja je sredinom 18. stoljeća postala maticom župe što je ostalo nepromijenjeno do kraja stoljeća.\",\"PeriodicalId\":510454,\"journal\":{\"name\":\"Scrinia Slavonica\",\"volume\":\"6 4\",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2023-12-11\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Scrinia Slavonica\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.4\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"\",\"JCRName\":\"\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Scrinia Slavonica","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.4","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
Završetkom Velikog bečkog rata (1683.-1699.) i postavljenjem granice na Savu Karlovačkim mirom (1699.) otvorila se mogućnost ponovnog naseljavanja ratom opustjele Slavonije. Mnogi su se vraćali u svoja napuštena sela, a izbjeglice južno od Save tražile su svoje novo mjesto u opustjelim prostorima Slavonije. Ulogu u ovim migracijskim kretanjima imali su franjevci provincije Bosne Srebrene ali i središnja vlast u Beču. Franjevci su nastojali spasiti svoje župljane iz krajeva pod osmanskom vlasti naseljavajući ih u svoje opustjele župe u sigurnijim prostorima Slavonije. Vlasti su pak nastojale naseliti opustjela sela kako bi na taj način Slavonija ponovno postala gospodarski i vojno korisna. Tako je Županja na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće dijelila sudbinu mnogih slavonskih sela. Pusta Županja već je deset godina nakon sklapanja Karlovačkog mira ponovno bila naseljena i uklopljena u župu Bošnjaci, pod dušobrižništvom franjevaca. Promjenama u crkvenoj vlasti, i posredovanjem svjetovnih vlasti Županja je sredinom 18. stoljeća postala maticom župe što je ostalo nepromijenjeno do kraja stoljeća.
求助内容：
应助结果提醒方式：
京公网安备 11010802042870号
