{"title":"Bolest kao privid","authors":"Tonči Kursar","doi":"10.20901/ms.12.24.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/ms.12.24.5","url":null,"abstract":"U tekstu najprije istražujem medijske interpretacije filma Joker redatelja Todda Phillipsa (2019). One prikazuju glavnog junaka filma Arthura Flecka kao traumatiziranog i mentalno oboljelog pojedinca (ubojicu) čija ambicija da postane komičar nema utemeljenja. Budući da glavni junak živi u svijetu ‘iluzije’ odnosno ‘lažne svijesti’, u tekstu se najprije pokazuje kako to funkcionira u različitim shvaćanjima ideologije, počevši od Marxa, Althussera do postmoderne inačice (Debord). Iako je Žižek kritizirao Jokera da je nepolitičan, jer oslanjanje na ‘subjektivno’ nije dovoljno za „konstruktivno prevladavanje“ postojećeg, film zapravo treba vidjeti kao doprinos shvaćanju političkog u smislu „verifikacije jednakosti“ (Ranciere). Kako Arthur/Joker smatra da je život komedija, a ona je, kako kaže, ‘subjektivna’, time ugrožava ono što Ranciere naziva postojeća „raspodjela osjetilnog“. Štoviše, Joker neslijedi marksističko shvaćanje da se proleteri mogu emancipirati samo ako dođu do ‘ispravne’ svijesti. Ono što on radi, zapravo je potpuno suprotno. Posrijedi je, naime, njegovo prepuštanje ‘iluziji’ koja teži preoblikovanju zadane raspodjele vremena i prostora (što pokazujem raznim Ranciereovim radovima).Postižući tako ono što smatra ‘pravim ja’, Joker je izrazito političan iako je onkraj prijedloga da podupre ‘objektivne’ političke ciljeve koje mu želimo pripisati.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2022-01-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44212460","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Video gaming spectatorship","authors":"Urša Golob, Medeja Kraševec, T. O. Črnič","doi":"10.20901/MS.12.23.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/MS.12.23.3","url":null,"abstract":"This article addresses the phenomenon of gameplay video watching on YouTube. The study investigates what drives people to watch gameplay videos and what gratifications they seek in performing the activity of gameplay viewing. To this end, the authors adopted the uses and gratifications theory (UGT) and a qualitative methodology involving three online discussion groups with 100 members of international gameplay communities. While the results pinpoint the attractiveness of the player as the most important motive, other reasons, such as preview and learning aspects or substitution for the real game, also appear to be important. The qualitative approach enabled to uncover unique aspects of the motives of watching YouTube gameplay videos. In this respect, five distinctive types of gameplay viewers are identified – Spectator, Performer, Selector, Viewer, and Substitutor – where each of them seems to engage in such practices with specific motives and accompanying gratifications.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-07-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46499224","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Politička komunikacija kandidata na društvenim mrežama na hrvatskim predsjedničkim izborima 2019./2020.","authors":"Gabriela Galić","doi":"10.20901/MS.12.23.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/MS.12.23.5","url":null,"abstract":"Porast „politike usmjerene na kandidata“ utjecao je na promjenu u komunikacijskim strategijama političara koji se sve češće koriste tehnikama privatizacije politike za zbližavanje s biračima. Društvene mreže pokazale su se kao idealan kanal za „smekšavanje“ njihovih imidža. Cilj je ovog rada istražiti jesu li se kandidati, i u kojoj mjeri, na hrvatskim predsjedničkim izborima 2019./2020. koristili društvenim mrežama za privatizaciju, odnosno personalizaciju politike. Metodom analize sadržaja utvrđeno je da su kandidati u svojim objavama u značajnoj mjeri koristili tehnike privatizacije politike kako bi se prikazali kao „jedni od nas“. Pobjedu na izborima odnio je Zoran Milanović koji je u potpunosti vodio personaliziranu kampanju u kojoj je najčešće naglašavao svoj osebujni karakter i svoje privatne osobine.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-07-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44091687","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Društvena reprezentacija novih psihoaktivnih supstanci na hrvatskim portalima","authors":"Nikša Dubreta, Karlo Lugarić","doi":"10.20901/MS.12.23.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/MS.12.23.6","url":null,"abstract":"U članku se medijska reprezentacija novih psihoaktivnih supstanci razmatra primjenom teorije društvene reprezentacije. Budući da nove psihoaktivne supstance u hrvatskom društvenom kontekstu predstavljaju relativno nepoznat fenomen, u članku je obrazložena analitička upotrebljivost komunikativnih mehanizama društvene reprezentacije koji se mogu koristiti u istraživanju medija. S tom svrhom provedena je analiza sadržaja priloga o novim psihoaktivnim supstancama koji su u razdoblju od sedam godina objavljeni na odabranim hrvatskim internetskim portalima. Rezultati su pokazali da imenovanje, emocionalno sidrenje i emocionalno upredmećivanje predstavljaju ključne komunikativne mehanizme u procesu medijski posredovane društvene reprezentacije novih psihoaktivnih supstanci. Analiza implicitnih temeljnih vrijednosti sadržanih u objavljenim člancima pokazala je da se isticanjem zdravstvenih rizika i slabosti u djelovanju društvene kontrole, nove psihoaktivne supstance konvencionaliziraju preko teme „društvo bez droga“.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-07-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48281435","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Manner of usage and evaluation of information on the COVID -19 pandemic by citizens of Bosnia and Herzegovina within the context of five core concepts of media literacy","authors":"Dragan Trninic","doi":"10.20901/ms.12.23.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/ms.12.23.4","url":null,"abstract":"The COVID-19 pandemic has fully revealed the significance of media literacy. A great amount of fake news, as well as information lacking background, has been distributed. The paper aims to determine the manner of usage and evaluation of information on the COVID-19 pandemic in Bosnia and Herzegovina within the context of five core concepts of media literacy. The results of the survey conducted online, have shown that the majority of respondents resorted to the Internet in their search for information, that they were confused by the sheer amount of information, that they often failed to double-check it, and that they were often not able to recognise any offensive content in it.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-07-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67613441","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Polish Mass Media Coverage and Public Opinion on E-democracy","authors":"Magdalena Musiał-Karg, Izabela Kapsa","doi":"10.20901/MS.12.23.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/MS.12.23.1","url":null,"abstract":"The rapid development of new technologies and their impressive communication capacity has fundamentally changed modern democracy by providing easy and universal access to information, as well as increasing participation and accessibility of political involvement tools. One of the electoral participation tools is e-voting which has been used in only a few countries. The main aim of the paper is to explore whether and how e-voting has been presented in Polish mass media (1), as well as to investigate people’s opinions about e-voting against certain political factors (2). The research is based on a media content analysis (quantitative and qualitative), data collected via the Content Analysis System for Television (CAST) and a quantitative analysis of data from a survey conducted by the authors (2018, sample: 1717 Poles). The results of the analyses show that the debate on the implementation of e-voting is rather poor, but the support for e-voting among Poles remains considerable. The public media rhetoric is interlinked with attitudes towards political parties. To some extent, determinants are reflected in the public opinion on the implementation of e-voting since Poles declare both their support for the introduction of e-voting and willingness to vote online.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-07-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46448750","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Sentiment Analysis of the Syrian Conflict on Twitter","authors":"D. Lucić, Josip Katalinić, Tomislav Dokman","doi":"10.20901/MS.11.22.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/MS.11.22.3","url":null,"abstract":"Social media have become an important means of imposing ideas and interests in social conflicts. The Syrian conflict is analysed using sentiment analysis of tweets in order to establish how the sentiment shapes the modern political landscape and influences recipient knowledge. The importance of social networks and their potential in overthrowing regimes as well as in radicalization are highlighted. The authors suggest several stages that can be used for analysing tweets and how they impact the reader with selected narration. Sentiment analysis is used on a trained data set as a way to gain insight into tweets of different factions in the Syria conflict. Selected tweets on missile strikes were published on 14 April 2018 and the day after. The Twitter profiles of three different sides – pro-Assad, pro-West and anti- Assad – were also analysed. The results show that there is a real battle on social media with the purpose of influencing human emotions.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-03-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42685398","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Emotionalization and Privatization of Political Communication on Facebook","authors":"Milica Vučković, Tanja Oblak Črnič","doi":"10.20901/MS.11.22.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/MS.11.22.1","url":null,"abstract":"Social media are usually accused of being one of the major forces for personalization of political communication and consequently for depolitization of recent politics. However, personalization seems to stimulate certain users to pay more attention to political issues and to act more responsively to such highly personalized political profiles. This article presents the results of a longitudinal analysis of online presence of Barack Obama to assess his political communication through Facebook. It also answers if presence of emotional appeals and private life cues in the posts have any effect on users’ responses in terms of numbers of their likes, comments and shares. Based on a quantitative analysis of 2804 Facebook posts, published in the period from 2008 to 2016, the results of content analysis revealed that Obama used his Facebook fan page almost exclusively to communicate about political issues instead of his personal life. The analysis also confirmed that a smaller number of posts, which contained emotional appeals or cues from private life had significantly higher numbers of users’ responses than posts that were not emotionalized or privatized. While personalization of Obama’s political figure is part of a wider debate, this study confirms that the presence of private cues and emotional appeals stimulates greater responsiveness from Facebook users.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-03-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45866020","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Uloga novih tehnologija u borbi protiv lažnih vijesti","authors":"Tanja Grmuša, Lordan Prelog","doi":"10.20901/MS.11.22.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/MS.11.22.4","url":null,"abstract":"Konvergencija medija praćena razvojem novih tehnologija nastoji osigurati upotrebu pristigle informacije na svim komunikacijskim kanalima koje medijska organizacija posjeduje, a preduvjet za spomenuti način rada je integrirana redakcija. Takav pristup podrazumijeva suradnju donedavno strogo razdvojenih odjela, osoblja i tehnologije, koji moraju biti educirani i osposobljeni za rad u digitalnom okruženju. Velik je to izazov i za profesionalne novinarske standarde zbog imperativa brzine, ali i promjene načina komunikacije izvora s medijima. S druge strane, promjena uloge publike koju čine aktivni kreatori masovne komunikacije traži kontinuirano provjeravanje etičnosti kanala i komunikatora, a sve s ciljem jačanja vjerodostojnosti medija koji gube povjerenje konzumenata u odnosu na društvene mreže. Dubinu komunikacijske krize koja je vrhunac doživjela inflacijom lažnih vijesti prepoznala je i Europska komisija koja naglašava važnost samoregulacije. Istodobno, tehnološki divovi i digitalne platforme pokušavaju dati svoj doprinos u razvoju automatiziranih (fact-check) sustava vođenih umjetnom inteligencijom, koji bi trebali olakšati novinarima, urednicima, ali i korisnicima prepoznavanje društveno štetnih komunikacijskih formi. Cilj je rada istražiti iskustva hrvatskih novinara s radom u integriranoj redakciji, kao i njihov odnos prema cjeloživotnom obrazovanju te profesionalnim standardima struke u digitalnom dobu kojima veliki izazov predstavljaju lažne vijesti te ispitati primjenu umjetne inteligencije u provjeri informacija i borbi protiv dezinformacija.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-03-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49145384","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Komercijalni FM radio u kontekstu hrvatske medijske politike","authors":"Marina Mučalo","doi":"10.20901/ms.11.21.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/ms.11.21.5","url":null,"abstract":"Komercijalni privatni radiji dominiraju hrvatskim radijskim krajolikom. Razvijali su se od sredine 90-ih godina, od čega se posljednjih 15 godina sustavno financiraju javnim sredstvima iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Rad problematizira hrvatsku medijsku politiku koja je proteklih godina u cijelosti zanemarila razvoj neprofitne i javne radiodifuzije, prepuštajući medijski razvoj zemlje tržišnim instrumentima i komercijalnim sadržajima. Recentna istraživanja pokazuju da se ta vrsta radijskih programa doživljava kao jednolična glazbena kulisa koja gubi povjerenje slušatelja. Rad otvara pitanje daljnjeg razvoja hrvatskoga medijskog sustava pri čemu istaknutu ulogu imaju institucije koje su odgovorne za njegovo oblikovanje.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2020-11-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43690005","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}