Kristina Feldvari, Milijana Mičunović, Marija Blagović
{"title":"Dezinformacije i teorije zavjera o cjepivu protiv bolesti COVID - 19","authors":"Kristina Feldvari, Milijana Mičunović, Marija Blagović","doi":"10.20901/ms.13.26.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/ms.13.26.4","url":null,"abstract":"Dezinformacije, teorije zavjera i negativni komentari na društvenim mrežama utječu na dostupnost točnih zdravstvenih informacija i na stavove prema cijepljenju. Cilj je rada istražiti mišljenje i stavove javnosti, odnosno dezinformacije i teorije zavjera o cijepljenju i cjepivu protiv bolesti COVID-19 na internetskim portalima i društvenoj mreži Facebook. Od 9. studenog 2020. do 30. siječnja 2021. analizirano je ukupno 4576 komentara, odnosno 113 postova pod temom cijepljenje i cjepiva kategoriziranihs obzirom na sentiment (pozitivni, neutralni, irelevantni i negativni). Unutar negativnih komentara (20,60 %) identificirano je 13 glavnih tematskih kategorija. Najzastupljenije su kategorija teorije zavjera (35,84 %) i kategorija iskazi nepovjerenja u sastav, učinkovitost, sigurnost i nuspojave cjepiva (19,93%), dok je postotak dezinformacija bio 20,90 %. Rezultati upućuju na nužnost oblikovanja pravovremenog plana i strategije zdravstvenih kampanja te sadržaja za online edukativne materijale i platforme, kao i pokretanja programa zdravstvenog obrazovanja na nacionalnoj razini.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2023-02-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41812245","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Impact of Global Streaming Platforms on Television Production","authors":"Karolína Vodičková","doi":"10.20901/ms.13.26.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/ms.13.26.2","url":null,"abstract":"The television industry is facing new challenges when adapting to the current streaming culture and exploring possibilities of digital distribution. Global streaming services are perceived as a major source of audiovisual entertainment in various countries regardless of the cultural and national heritage of the viewers and thus market competition has immensely increased. This paper focuses on the influence of global video-on-demand (VOD) services on audiovisual production on a national scale. The emphasis is on television production as the audience is transferring into the digital environment – this is perceived as an opportunity for television to appear more competitive while drawing on its unique knowledge of the national audience. The case study demonstrates how the audiovisual industry in the Czech Republic is an example of a strongly nationally oriented market whose evolvement is impacted by the presence of global platforms such as Netflix or HBO Max. Furthermore, by providing examples from the Czech platforms’ market, the case study also illustrates the expansion of local broadcasting providers into the digital sphere.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2023-02-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47489491","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Online aktivnosti, e-učenje i roditeljska uloga kod osnovnoškolaca za vrijeme pandemije COVID -19","authors":"Roberta Matković, Lucija Vejmelka","doi":"10.20901/ms.13.25.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/ms.13.25.1","url":null,"abstract":"Pandemija COVID-19 utjecala je na sve aspekte života potaknuvši ubrzanu i neplaniranu digitalizaciju, a značajna je promjena bila uvođenje učenja na daljinu u obrazovnom sustavu. Tijekom prosinca 2020., u vrijeme trajanja online nastave, provedeno je follow up online istraživanje putem anketnog upitnika. Svrha je rada istražiti navike korištenja interneta, sigurnost djece na internetu i dječju percepciju roditeljske uloge među učenicima sedmih i osmih razreda osnovne škole (N=210) Splitsko dalmatinskežupanije, prosječne dobi 13,5 godina te utvrditi postoje li razlike u navedenim varijablama prema spolu te usporedba tih rezultata s prvim valom istraživanja provedenim 2017. godine (N=286, prosječna dob13,76). Očekivano, učenici procjenjuju da su na internetu tijekom pandemije boravili dulje nego prije pandemije(87 %) te kako roditelji znaju manje od njih o korištenju interneta (59 %). Istraživanjem je utvrđeno da je pandemija utjecala na veću percepciju uključenosti roditelja putem razgovora o korištenju interneta, roditeljskog informiranja o rizicima te zajedničkog korištenja interneta.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2022-08-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42407252","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Cultural intelligence","authors":"Elvi Piršl, Dijana Drandić, Andrea Matošević","doi":"10.20901/ms.13.25.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/ms.13.25.5","url":null,"abstract":"Since no empirical research regarding cultural intelligence has yet been done in Croatia, the objective of this paper is to determine the basic metric characteristics of the Cultural Intelligence Scale – CQS by Van Dyne et al. (2008), as well as the applicability in research on a sample of N=144 subjects, namely, students attending schools of foreign languages from three different countries: Croatia, Ireland and Serbia. The reliability of the scale was verified using the Cronbach alpha coefficient, while the validity was assessed by factor analysis. The results of the study show the cultural intelligence of the subjects through four factor dimensions, like in the original instrument, but with different factor loadings. Thus, the Cultural Intelligence Scale is a reliable and valid instrument for measuring cultural intelligence with the possibility of practical application on different subject samples.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2022-08-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47246764","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
V. Shevchenko, N. Malysh, O. Tkachuk-Miroshnychenko
{"title":"Ukrainian Travel Media","authors":"V. Shevchenko, N. Malysh, O. Tkachuk-Miroshnychenko","doi":"10.20901/ms.13.25.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/ms.13.25.7","url":null,"abstract":"This article analyzes the content of Ukrainian travel media to determine their thematic orientation by utilizing content analysis and statistical methods. To verify the representation of different thematic categories in the travel media a two-stage research design was adopted. First, we conducted a survey, applying a random sampling method regarding the most important themes covered by different travel media. Respondents’ answers were analyzed and grouped into several categories: learning about the country, art, lifestyle, famous historical figures, nature and ecology, tips, tourism infrastructure, tourism development, marketing and trends. Second, a content analysis was conducted by using the method of distributive averages of the mode and median to calculate the share of each thematic category. The dominant travel media thematic categories demonstrated the following rating: 1) learning about the country, 2) tips, 3) lifestyle, 4) art, 5) nature and ecology, 6) famous historical figures, 7) tourism infrastructure, 8) marketing and trends, 9) tourism development.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2022-08-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46862747","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Celebrities turning into populists","authors":"Silvija Vuković","doi":"10.20901/ms.13.25.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/ms.13.25.3","url":null,"abstract":"Populist politicians performing as celebrities and celebrities becoming populist politicians is a phenomenon that illustrates how populism and celebrity politics can easily be combined in contemporary political communication. This study aims to gain a deeper understanding of the latter type of celebrity populist by analyzing the Facebook posts of Croatian musician and populist politician, Miroslav Škoro, during the 2019 presidential campaign in Croatia. The conducted qualitative content analysis led to the conclusion that, in the context of celebrity populism, the concept of “the people” attains more meaning and power, as celebrity capital is used for an even stronger emphasis of populist appeal to “the people.” This is seen through two main categories that emerged from the analysis: 1) representation of celebrity fans as “the people” and 2) using celebrity background as proof of unity with the people.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2022-08-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42381916","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Kada se portali „zaraze” koronom","authors":"Petra Bago","doi":"10.20901/ms.13.25.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/ms.13.25.2","url":null,"abstract":"Svrha ovog rada jest predstaviti metodologiju, alate i rezultate usporedne računalne analize online članaka: od prikupljanja dokumenata i čišćenja jezičnih podataka za razvoj specijaliziranoga korpusa članaka do prikaza korištenih alata i usporedne statističke analize korpusa. Istraživanje je provedeno na dva specijalizirana korpusa razvijena upravo za potrebe istraživanja, a temelje se na 500 članaka u kategoriji „Vijesti” portala Index.hr. Jedan korpus temelji se na člancima objavljenima u predpandemijskoj 2019. godini, a drugi na temelju članaka objavljenih u pandemijskoj 2020. godini. Analizom podataka otkriveno je da je vokabular pandemijskoga korpusa značajno siromašniji od predpandemijskoga korpusa, da se u 2020. manje pisalo o susjednim državama RH nego 2019. godine te da se u predpandemijskom korpusu više spominju domaći gradovi nego inozemni, dok je suprotan slučaj u pandemijskome korpusu. Konačno, istražena je i primjerenost automatske ekstrakcije termina za identifikaciju specifičnih tema kojima se bave promatrani korpusi.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2022-08-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45054709","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Jesu li influenceri predvodnici mišljenja?","authors":"Filip Starej, Ivan Burić","doi":"10.20901/ms.13.25.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/ms.13.25.6","url":null,"abstract":"Teorija Paula Lazarsfelda o dvostupanjskom tijeku komunikacije govori kako informacije od medija širokoj publici prenose predvodnici mišljenja (engl. opinion leaders). Predvodnici mišljenja konzumiraju više medijskih sadržaja od ostalih te su „lideri mišljenja“ u određenim temama za koje iskazuju veći interes i o kojima imaju više znanja od ostalih članova zajednice. Danas na društvenim mrežama postoji posebna kategorija korisnika – influenceri. Influencere i njihove objave često prati velik broj ljudi, a njihov je utjecaj prepoznala i marketinška industrija. Ovim se radom pokušalo utvrditi jesu li influenceri predvodnici mišljenja na način na koji ih je koncipirao Lazarsfeld. Rezultati istraživanja provedeni na primjerenom studentskom uzorku upućuju na to da su influenceri, bez obzira na pojedine elemente sličnosti s predvodnicima mišljenja, deficitarni u pogledu važnoga čimbenika vođenja mišljenja (engl. opinion leadership), a to je sposobnost mobilizacije, tj. utjecaj na ponašanje. Naime, objave influencera ne potiču na daljnju potragu za informacijama, povjerenje u influencere kao informacijske izvore nije visoko, a sami influenceri se u potencijalnim situacijama odlučivanja, u odnosu na druge testirane izvore informacija, ne percipiraju kao važan informacijski resurs.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2022-08-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45036670","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Models of TV newsroom organization and news routines in Croatia","authors":"Petra Kovačević, Tena Perišin","doi":"10.20901/ms.13.25.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/ms.13.25.4","url":null,"abstract":"The efforts of today’s journalism to win back the audiences’ trust and meet the expectations of audiences, while remaining committed to high-quality journalism, has been reflected in organizational and cultural changes in newsrooms. The digitalization of news production processes meant developing new newsroom organization models and news routines. As television is still the most trusted media in Croatia, this study focuses on three Croatian television newsrooms – the public broadcaster HRT, the commercial broadcaster Nova TV, and the most-watched non-terrestrial news channel N1 – and explores their different models of organization and how they have adapted to a transformed media environment and audience expectations. For this, a series of exploratory semi-structured interviews are conducted with a total of 28 journalists and editors. This study examines newsroom practices, the efficiency of newsroom integration or convergence implementation (if any), and the attempts to produce and distribute original innovative content across platforms. The study also tackles the main opportunities and obstacles that discourage or encourage them to produce what they perceive as quality stories and build engagement and trust in journalism. Findings point to three distinct newsroom integration and organization formats shaped by several important factors – past newsroom traditions, technology, ownership (Nova TV), foreign investors, international consultants, politics (HRT) and ultimately the format of the channel (N1). This is predominantly reflected in the news production process, or more precisely, in the ways editors and journalists create and shape the daily news program. Differences are identified in workflow between journalists employed by the public service broadcaster and its counterparts.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2022-08-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49386211","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Gdje se susreću javna diplomacija i odnosi s javnošću država?","authors":"B. Skoko","doi":"10.20901/ms.12.24.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/ms.12.24.4","url":null,"abstract":"Rad analizira međuovisnost javne diplomacije i odnosa s javnošću, kao sve prisutnijih i sve važnijih disciplina u međunarodnim aktivnostima države. Propituje njihova teorijska utemeljenja i praksu, s posebnim naglaskom na dodirne točke i preklapanja. Naime, iako postoji svijest o povezanosti tih dviju disciplina još od šezdesetih godina prošlog stoljeća, kad je javna diplomacija zaživjela kao termin i zasebna diplomatsko-komunikacijska disciplina, od 2001. godine teoretičari i praktičari sve češće pišu o međuovisnosti, pa i konvergenciji javne diplomacije i odnosa s javnošću. Naime, javnu se diplomaciju u njezinim početcima više povezivalo s propagandom ili se svodilo na programe kulturne diplomacije, a odnosi su s javnošću doživljavani putem modela jednosmjernoga javnog informiranja. U suvremeno doba odnosi s javnošću sve se više doživljavaju putem simetričnog modela dvosmjernog komuniciranja, čija je svrha postizanje razumijevanja i izgradnja odnosa s ključnim javnostima. A javna diplomacija obično se sagledava u tri područja djelovanja: upravljanje informacijama, dugoročne kampanje strateškog komuniciranja i upravljanje odnosima. Zbog toga autor smatra nezamislivim djelovanje javne diplomacije bez odnosa s javnošću, odnosno njezino promatranje izvan teorije i prakse odnosa s javnošću. Tek sinergijom, zajedničkim djelovanjem i primjenom sličnih strategija i taktika, javna diplomacija i odnosi s javnošću mogu postići punu učinkovitost u međunarodnom komuniciranju i djelovanju države prema ciljnim javnostima te utjecanju na njihovo znanje, mišljenje i ponašanje.","PeriodicalId":41574,"journal":{"name":"Medijske Studije-Media Studies","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2022-01-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43444847","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}