Katarina Radobuljac, V. Vuletić, Tatjana Šepić, N. Čuš, Diana Maržić
{"title":"Pristup bolesniku s akutnom perifernom vrtoglavicom","authors":"Katarina Radobuljac, V. Vuletić, Tatjana Šepić, N. Čuš, Diana Maržić","doi":"10.21860/medflum2023_292446","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2023_292446","url":null,"abstract":"Vrtoglavica i omaglica jedni su od najčešćih razloga zbog kojih bolesnici traže liječničku pomoć te su uzrok otprilike 3,5 % svih posjeta hitnoj medicinskoj službi. Veoma je bitno prepoznati životno ugrožavajuće vrtoglavice, koje zahtijevaju neposredno zbrinjavanje, te ih razlikovati od „benignih“, samolimitirajućih stanja. Upravo stoga bolesnici s akutnom vrtoglavicom često predstavljaju dijagnostički i terapijski izazov nadležnom liječniku. Aktualan pristup bolesniku s akutnom vrtoglavicom ne uzima u obzir samo kvalitetu simptoma, već stavlja naglasak i na vrijeme nastanka tegoba, trajanje, provokacijske čimbenike, prateće simptome i informacije o potencijalnim prijašnjim epizodama. S obzirom na vrijeme trajanja simptoma i provokacijske čimbenike, akutne vrtoglavice možemo svrstati u tri skupine: akutni (jednokratni) vestibularni sindrom, spontani povratni vestibularni sindrom i izazvani povratni vestibularni sindrom. Akutni vestibularni sindrom (AVS) označava iznenadnu pojavu vrtoglavice koja traje dulje od 24 sata, povezan je s mučninom, povraćanjem, nestabilnošću i nistagmusom, a simptomi su dodatno pogoršani pokretima glave. Razni središnji i periferni uzroci mogu potaknuti nastanak AVS-a, od kojih su najčešći vestibularni neuronitis (VN) i moždani udar stražnje cirkulacije. Kao moćan alat za prepoznavanje perifernog vestibularnog sindroma i moždanog udara u literaturi se zadnjih godina zagovara HINTS (engl. Head Impulse, Nystagmus, Test of Skew) plus protokol. Najčešći uzroci perifernog vestibularnog sindroma su benigni paroksizmalni pozicijski vertigo (BPPV), vestibularni neuronitis i Ménièreova bolest. U ovom članku donosimo pregled novijih pristupa koji pomažu u lakšem i bržem razlikovanju „benignih“ od ugrožavajućih oblika vrtoglavica, suvremenog liječenja, kao i pregled najčešćih perifernih vrtoglavica.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44168038","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Maja Mrak, Martina Mavrinac, Bernard Mrak, Bernard Mrak, Sara Belčić
{"title":"Samoprocjena digitalne pismenosti studenata medicine u Rijeci prije i tijekom pandemije COVID-19","authors":"Maja Mrak, Martina Mavrinac, Bernard Mrak, Bernard Mrak, Sara Belčić","doi":"10.21860/medflum2023_292450","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2023_292450","url":null,"abstract":"Cilj: Procijeniti razinu digitalne pismenosti (DP) studenata prije i tijekom pandemije te ispitati promjenu razine DP-a kod studenata uslijed pandemije. Nadalje, ispitati postoji li razlika u DP-u između studenata koji su volontirali u bolničkom COVID centru i studenata koji nisu volontirali. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 150 studenata kliničkih godina Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija medicine u Rijeci. Istraživanje je obuhvatilo 114 ženskih i 35 muških ispitanika, u dobi od 22 do 28 godina (medijan 24 godine). Ukupno 56 ispitanika volontiralo je tijekom izvedbe hibridne nastave u COVID infocentru i/ili bolničkom COVID centru. Studenti su anonimno i dobrovoljno ispunjavali online upitnik. Rezultati: Ispitanici su DP prije pandemije ocijenili prosječnom ocjenom 3,81 (SD = 0,89), a tijekom pandemije 4,07 (SD = 0,84). Većina ispitanika smatra da novi modeli nastave nisu pridonijeli njihovoj pismenosti (P < 0,001). T-testom utvrđeno je da su studenti tijekom pandemije bilježili napredak svojih digitalnih vještina, u odnosu na pretpandemijsko razdoblje (P > 0,05). Kod studenata koji nisu volontirali razlika u DP-u nije statistički značajna P = 0,06, dok je kod studenata koji su volontirali došlo do poboljšanja DP-a tijekom pandemije (P = 0,038). Zaključak: Rezultati istraživanja pokazuju porast razine samoprocjene DP-a u skupini studenata, međutim studenti ne povezuju poboljšanje DP-a s online nastavom. S druge strane, vidljiv je značajan porast razine DP-a u studenata koji su volontirali za vrijeme pandemije COVID-19 u odnosu na one koji nisu volontirali.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44173246","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Miskoncepcije i stavovi o fizici kod studenata fizioterapije","authors":"Andrica Lekić, Diana Mance","doi":"10.21860/medflum2023_292449","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2023_292449","url":null,"abstract":"Cilj: Cilj rada je predstaviti rezultate ispitivanja studentskih stavova o fizici i njihove povezanosti s usvajanjem koncepata u fizici. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 89 studenata prve godine Preddiplomskog stručnog studija Fizioterapija, Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci. Ovom istraživanju, prethodilo je ispitivanje učenika sedmih i osmih razreda jedne riječke osnovne škole (N = 92). Upitnik je sadržavao tvrdnje kojima su izražavani stavovi ispitanika studenata o fizici. Drugi dio upitnika činile su tvrdnje među kojima su bile i česte miskoncepcije u fizici. Miskoncepcije smo podijelili na one koje nastaju zbog jezičnog miješanja pojmova iz svakodnevnog života i znanosti, one koje proizlaze iz korištenja neispravnih pretpostavki za objašnjenje svakodnevnog iskustva te one koje se temelje na nerazumijevanju znanstvenih pojmova i koncepata. Rezultati: Studenti u najvećoj mjeri imaju neutralan stav prema fizici. Postoji statistički značajna razlika u zastupljenosti miskoncepcija prema uzroku njihova nastanaka (Hi-kvadrat; P < 0,001). Najzastupljenijima su se pokazale miskoncepcije nastale poistovjećivanjem izraza iz svakodnevnog života i znanosti, tzv. žargonske miskoncepcije (58 % slučajeva). Utjecaj studentskih stavova na učestalost miskoncepcija pokazao se statistički značajnim za stavove koji ukazuju na to da su ispitanici više usmjereni na memoriranje gradiva i kvantitativne manipulacije nego na uspješno usvajanje znanstvenih pojmova i koncepata. Zaključci: Primjena napredne tehnologije u terapiji i dijagnostici u okviru medicinske skrbi ukazuje na sve veću potrebu za znanjem iz fizike kod studenata zdravstvenih i medicinskih studija. Studenti shvaćaju važnost fizike u svojem obrazovanju i većinom ne iskazuju negativan stav prema fizici. Određene vrste miskoncepcija zadržavaju se tijekom čitavog obrazovnog procesa. Zato treba sprječavati nastanak neznanstvenih koncepata, odnosno ako oni već postoje, treba ih što ranije detektirati i aktivno raditi na njihovom uklanjanju.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-03-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42050173","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Nadica Laktašić Žerjavić, Luka Slivar, Porin Perić
{"title":"Rehabilitacija osoba nakon moždanog udara","authors":"Nadica Laktašić Žerjavić, Luka Slivar, Porin Perić","doi":"10.21860/medflum2022_284684","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2022_284684","url":null,"abstract":"Moždani udar, iako nastupa naglo, u svojoj biti je kronično stanje. Morbiditet i mortalitet od moždanog udara i dalje su vrlo visoki, a onima koji su preživjeli moždani udar, u pravilu, potrebna je akutna bolnička skrb koja se zatim nastavlja kroz subakutnu rehabilitaciju i, u konačnici, reintegraciju u zajednicu. Rehabilitacija se provodi timskim interdisciplinarnim pristupom. Usprkos uloženim naporima, još uvijek postoji mnogo nezadovoljenih potreba preživjelih koji su doživjeli moždani udar, počevši od dostupnosti akutne bolničke skrbi, potom dostupnosti i organizacije subakutne rehabilitacije te, u konačnici, od mogućnosti reintegracije u zajednicu. Rehabilitacija bi trebala započeti tijekom akutne bolničke skrbi unutar prvih 24 do 48 sati kroz ranu mobilizaciju bolesnika. U subakutnoj fazi ishod rehabilitacije izravno ovisi o broju sati dnevno provedenih u rehabilitacijskom programu. Za uspješan ishod rehabilitacije važno je individualno procijeniti oštećenje i funkciju pomoću specifičnih mjernih instrumenata, postaviti individualizirane ciljeve i sukladno tome izraditi plan rehabilitacije te pratiti učinkovitost rehabilitacijskog programa. Primarni je cilj rehabilitacije uspostavljanje samostalnosti u obavljanju aktivnosti svakodnevnog života. U članku su pregledno prikazani tijek rehabilitacije nakon moždanog udara, primarna i sekundarna oštećenja tjelesnih funkcija i struktura nakon moždanog udara, kao i ograničenja aktivnosti koja iz njih proizlaze, te osnovni principi njihove rehabilitacije.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48290085","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Neurorehabilitacija oboljelih od Parkinsonove bolesti nakon ugradnje duboke mozgovne stimulacije","authors":"Gloria Rožmarić, Valentino Rački, Marijan Mašić, Vladimira Vuletić","doi":"10.21860/medflum2022_284690","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2022_284690","url":null,"abstract":"Duboka mozgovna stimulacija (DBS) vodeća je kirurška metoda u liječenju bolesnika s uznapredovanom Parkinsonovom bolešću (PD). Neurorehabilitacijom nakon ugradnje DBS uređaja nastoji se oboljelima omogućiti normalno funkcioniranje u svakodnevnim interakcijama i aktivnostima te na taj način unaprijediti kvalitetu života. U procesu neurorehabilitacije sudjeluje multidisciplinarni tim koji čine neurolog, fizioterapeut i logoped. Uloga neurologa u ovome procesu je prilagođavanje parametara DBS uređaja te prilagodba farmakološke terapije. Uloga fizioterapeuta je održavanje i obnavljanje maksimalne funkcionalne pokretljivosti i sposobnosti, dok je uloga logopeda terapija poremećaja govora na koji DBS ima specifičan utjecaj.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44840027","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Tomislav Bazina, T. Schnurrer-Luke-Vrbanić, N. Črnjarić-Žic, S. Zelenika, E. Kamenar
{"title":"Hand model with dependency constrained joints for applications in rehabilitation robotics","authors":"Tomislav Bazina, T. Schnurrer-Luke-Vrbanić, N. Črnjarić-Žic, S. Zelenika, E. Kamenar","doi":"10.21860/medflum2022_284696","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2022_284696","url":null,"abstract":"Aim: This work presents a method for developing a simplified but efficient model of the complex human hand kinematics with the aim of its implementation in rehabilitation robotics. Material and methods: The approach incorporates modularity by simplifying the available model comprising 24 degrees of freedom (DOFs) to 9 DOFs, with the introduction of additional joint coupling parameters specific to different grasp types. The effect of dependent joints to the ranges-of-motion (ROMs) of the model is investigated and compared to the anatomical one. The index, middle, ring and little finger solutions to forward and inverse kinematics problems are then acquired. The implementation of the model, based on the median male bones dimensions, is made available in the open-source Robot Operating System (ROS) framework. Results: By including additional four inclination angles per finger, the devised kinematic hand model encompasses also finger curvatures, resulting in significant positioning accuracy improvements compared to the conventional model. The used 3D spatial position improvement metrics are the mean absolute (MAE) and mean relative errors (MRE). The dependent joint position MAEs range from 0.22 to 0.34 cm, while MREs range from 2.8 and 3.5 %, whereas the highest absolute and relative errors during fingertip positioning can reach 0.5 cm and 10.5 %, respectively. Conclusion: The performed investigation allowed establishing that by modelling finger curvature and assuring the adaptability of the model to a variety of human hands and rehabilitation modalities through joint dependency, represents the best approach towards a relatively simple and applicable rehabilitation model with functional human-like hand movements.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47444472","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Renata Karnjuš, T. Schnurrer-Luke-Vrbanić, Jasmina Tumpa Tambić, Katarina Šarič, Marina Bodul, Mirjam Brenčić Cindrić
{"title":"Therapy dog in the rehabilitation of children with disabilities – opinions and expectations of parents and professionals","authors":"Renata Karnjuš, T. Schnurrer-Luke-Vrbanić, Jasmina Tumpa Tambić, Katarina Šarič, Marina Bodul, Mirjam Brenčić Cindrić","doi":"10.21860/medflum2022_284699","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2022_284699","url":null,"abstract":"Cilj: Cilj je ovoga istraživanja ispitati mišljenja i očekivanja roditelja i stručnih osoba koje sudjeluju u rehabilitaciji djece o primjeni terapijskog psa u rehabilitaciji djece s teškoćama u razvoju, o utjecaju na motiviranost, psihički, socijalni i motorički razvojni aspekt. Ispitanici i metode: Istraživanje je obuhvatilo 133 ispitanika podijeljena u dvije skupine: skupina roditelja djece s teškoćama u razvoju (n = 53) i skupina stručnjaka koji sudjeluju u procesu rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju (n = 80). Anketni upitnici izrađeni su u elektroničkom obliku, na internetskoj online platformi i sadržavali su tvrdnje na koje su ispitanici odgovarali pomoću Likertove ljestvice (1 – u potpunosti se ne slažem; 5 – u potpunosti se slažem). Rezultati: Roditelji (x = 4,64 ± sd = 0,71), kao i stručnjaci (x = 4,75 ± sd = 0,70), slažu se da terapijski pas može pomoći motivirati dijete u rehabilitaciji. Ispitanici smatraju da bi terapijski pas mogao pomoći i utjecati u više razvojnih aspekata kod djece s teškoćama u razvoju: na psihički razvoj djeteta (roditelji x = 4,7 ± sd = 0,57; stručnjaci x = 4,7 ± sd = 0,72), na razvoj socijalnih vještina (roditelji x = 4,58 ± sd = 0,63; stručnjaci x = 4,67 ± sd = 0,74) te na razvoj motoričkih vještina (roditelji x = 4,45 ± sd = 0,82; stručnjaci x = 4,7 ± sd = 0,7). Roditelji djece s teškoćama u razvoju (x = 4,89 ± sd = 0,37), kao i stručnjaci (x = 4,79 ± sd = 0,61), smatraju da je poželjno razvijati i širiti terapijski pristup sa psom. Zaključak: Iz svega se može zaključiti kako u Republici Hrvatskoj roditelji djece s teškoćama u razvoju, jednako kao i stručnjaci, imaju pozitivno mišljenje i optimistično orijentirana očekivanja prema uvođenju terapijskog psa u rehabilitaciju.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47527904","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Nika Goljar Kregar, N. Bizovičar, M. Rudolf, Maja Batinič
{"title":"Functional Electrical Stimulation for home use in patients after stroke","authors":"Nika Goljar Kregar, N. Bizovičar, M. Rudolf, Maja Batinič","doi":"10.21860/medflum2022_284697","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2022_284697","url":null,"abstract":"Aim: The aim of this pragmatic observational study was to identify for which purposes Functional electrical stimulation (FES) has been prescribed in University Rehabilitation Institute of Republic of Slovenia – Soča (URI-Soča) for long term treatment at home and whether prescribing practice has been changed over time in the last 10 years. Methods: A pragmatic cohort retrospective study included 373 stroke patients that performed inpatient rehabilitation at the Department for rehabilitation of patients after stroke URI-Soča between January 2010 and December 2019, and used FES at home after discharge. Results: FES was most often prescribed to patients with mild disability and severely affected upper extremity after stroke. Half of the patients used FES on the paretic upper extremity, 46.9% on the hemiparetic upper and lower extremity and only minority (2.9%) on the affected lower extremity alone. The upper limb stimulation predominated almost in the whole observational period. 22.3% of the patients used FES for more than 1 year, on average 3.5 years. A combination of FES and botulinum toxin therapies was used as a spasticity treatment of affected upper extremity in almost one third of patients (29.8%). In a group that used FES for more than one year, botulinum toxin therapies were statistically significantly more frequent (P<0.001). Conclusions: Almost one-third of patients included in this study got FES for home use to manage spasticity. More than a half of those who used FES at home for years used combination of botulinum toxin and FES therapies which suggests they felt effectiveness of combined treatment approach.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46692313","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Dubravka Bobek, Jan Aksentijević, Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić, Nino Zahirović
{"title":"Značenje multidisciplinarnog tima u rehabilitaciji osoba koje su preboljele COVID -19","authors":"Dubravka Bobek, Jan Aksentijević, Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić, Nino Zahirović","doi":"10.21860/medflum2022_284680","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2022_284680","url":null,"abstract":"COVID-19 multisistemska je bolest koja, iako dominantno utječe na dišni sustav, može zahvatiti gotovo svaki organski sustav te zahtijeva strukturiranu rehabilitaciju koju provodi multidiciplinarni tim. Akutna, rana, rehabilitacija tijekom prvih 30 dana od infekcije čini tek prvu fazu rehabilitacije osoba oboljelih od bolesti COVID-19. Simptomi i znakovi fizičkih, neurokognitivnih i psihičkih posljedica nakon infekcije virusom SARS-CoV2 mogu trajati tjednima ili mjesecima nakon kraja akutne faze bolesti, a mogu se razviti i u osoba koje su imale blagu kliničku sliku i nisu bile hospitalizirane. Najčešći simptomi i znakovi koji se javljaju nakon akutne faze bolesti COVID-19 jesu umor, zaduha, kašalj, bol u zglobovima i mišićima te nesanica i pojačani efluvij kose. Bolesnici čije je kliničko stanje u akutnoj fazi bolesti zahtijevalo liječenje mehaničkom ventilacijom, mogu imati dugotrajne posljedice uključujući fizičku slabost i neurokognitivnu disfunkciju (brain fog) obilježenu gubitkom intelektualnih funkcija poput koncentracije i kratkoročnog pamćenja. Bolesnici s kognitivnom disfunkcijom imaju problema s prisjećanjem riječi, diskalkulijom i koncentracijom. Rehabilitacijski program Post-COVID dnevne bolnice za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju provodi multidisciplinarni tim koji je fokusiran na cjelokupno funkcioniranje bolesnika, a ne samo na ledirani organ ili organski sustav, uključujući posljedice bolesti COVID-19 te moguće komplikacije liječenja i komorbiditete. Cilj rehabilitacije bolesnika u razdoblju poslije COVID-a jest postizanje potpunog funkcionalnog oporavka i adekvatne kvalitete života.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48866529","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Viviana Avancini-Dobrović, Ivana Baniček-Šoša, Dunja Mršić, Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić
{"title":"Neurorehabilitacija i robotika kod osoba s hemiparezom gornjeg ekstremiteta nakon moždanog udara","authors":"Viviana Avancini-Dobrović, Ivana Baniček-Šoša, Dunja Mršić, Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić","doi":"10.21860/medflum2022_284698","DOIUrl":"https://doi.org/10.21860/medflum2022_284698","url":null,"abstract":"Cilj: Neurorehabilitacija bolesnika nakon moždanog udara predstavlja velik izazov, a robotski sustavi kao nadogradnja konvencionalne rehabilitacije predmet su brojnih istraživanja. Tako je pri Zavodu za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu KBC-a Rijeka provedeno istraživanje u kojem je korišten robotski uređaj Armeo Spring® (Hocoma, Švicarska) s ciljem procjene učinkovitosti njegove primjene. Ispitanici i metode: U istraživanje je uključeno 40 bolesnika koji su zadobili moždani udar s posljedičnom hemiparezom, a uključeni su u neurorehabilitaciju u subakutnoj fazi, prosječno 47,31 (± SD = 24,74) dana nakon moždanog udara. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine, od po 20 bolesnika i obje skupine provodile su vježbe dva puta dnevno. Ispitivana skupina bolesnika provela je konvencionalne postupke fizioterapije po Bobath konceptu uz dodatnu robotsku terapiju na uređaju Armeo Spring® (Hocoma, Švicarska), a dvadeset bolesnika kontrolne skupine provodilo je konvencionalnu fizioterapiju po Bobath konceptu dva puta dnevno. Procjena učinkovitosti mjerena je funkcijskim indeksom onesposobljenosti (engl. Functional Independent Measurement; FIM) i ocjenskom ljestvicom motoričke procjene (engl. Motor Assessment Scale; MAS), a procjena je vršena prije i poslije provedene neurorehabilitacije. Rezultati: Praćenjem triju varijabli, cjelokupni FIM test, cjelokupni MAS test (MAS U) te MAS test za funkciju ruke (engl. Motor Assessment Scale za funkciju ruke; MAS FR), uočena je statistički značajna razlika (P < 0,05) između ispitivane i kontrolne skupine. Zaključak: Istraživanje je pokazalo da pokreti potpomognuti uređajem Armeo Spring® poboljšavaju ishod rehabilitacije i nadopunjuju konvencionalnu terapiju. Posebno je ohrabrujući podatak da smo svoje rezultate postigli kod bolesnika u subakutnoj fazi rehabilitacije nakon moždanog udara.","PeriodicalId":39071,"journal":{"name":"Medicina Fluminensis","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43535037","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}