{"title":"Prvi vatikanski koncil u prigodi 150. godišnjice njegova završetka","authors":"Željko Tolić","doi":"10.53745/ccp.45.87.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.45.87.4","url":null,"abstract":"Prvi vatikanski koncil u prigodi 150. godišnjice njegova završetka Ovaj rad obrađuje Prvi vatikanski koncil. Podijeljen je dva poglavlja. U prvom, koji je naslovljen »Hod prema koncilu« autor govori o događajima koji su prethodili Koncilu: proglašenje dogmatske definicije o Bezgrešnom začeću BDM, objava enciklike Quanta cura i popratnog dokumenta Syllabus, ideja o sazivanju Koncila i njegova najava, zatim neposredna priprava za Koncil i naposljetku rasprave uoči Koncila. U drugom poglavlju, s naslovom »Početak i rad Koncila«, najprije se donosi izvanjski okvir Koncila, a zatim se obrađuje početak Koncila. Nakon toga govori se o dvjema koncilskim konstitucijama Dei Filius i Pastor aeternus, kao i o njihovoj sadržajnoj strukturi. Na kraju se osvrće na Starokatoličku crkvu, koja je nastala kao plod neslaganja s odlukama Prvoga vatikanskog koncila.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"279 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"77281143","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Nadbiskup Stadler i uređenje grkokatoličkog dušobrižništva u Bosni i Hercegovini","authors":"Milenko Krešić","doi":"10.53745/ccp.45.88.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.45.88.6","url":null,"abstract":"U radu se obrađuje problematika uređenja dušobrižništva za katolike istočnog obreda, odnosno za grkokatolike u Bosni i Hercegovini u vrijeme Austrougarske Monarhije s naglaskom na ulozi nadbiskupa Stadlera u rješavanju tog problema. Većina grkokatolika u BiH za vrijeme Austrougarske Monarhije bili su doseljenici Rusini iz Galicije. Rad je podijeljen u osam poglavlja u kojima se problematika obrađuje od prvog pokušaja uređenja grkokatoličkog dušobrižništva na razmeđu 19. i 20. stoljeća do njegova konačnog uređenja imenovanjem generalnog vikara za ovdašnje grkokatolike (1910.), odnosno uspostavom Apostolske administrature (1914.) sa svim problemima koji su pratili taj proces. Glavni akteri u rješavanju te problematike bili su nadbiskup Stadler i austrougarska administracija.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"34 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"79176360","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Dimenzije dugoga trajanja crkve sv. Ivana na Birnju u Kaštel Lukšiću (1276. – 2020.)","authors":"Mladenko Domazet","doi":"10.53745/ccp.45.88.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.45.88.1","url":null,"abstract":"Biranj kao lokalitet na brdu Kozjak iznad Kaštela ima prapovijesne i antičke slojeve, no rad je ponajprije usmjeren na crkvu sv. Ivana Krstitelja, koja egzistira kroz različita povijesna razdoblja. Prvi njezin poznati spomen nailazimo u notarskom spisu trogirske općine iz 1276. godine. Samim time, crkva je utemeljena kao beneficij i po tome ključu uzdržavala se stoljećima, a potomci osnivača beneficija među sobom uredovno su birali klerika/upravitelja sve do njegova ukinuća 1806. godine. Uz crkvu sv. Ivana Krstitelja također je osnovana Bratovština sv. Ivana Krstitelja, koja se prvi put navodi u vizitaciji biskupa Jordana Paxa iz 1641. godine. Prva crkva sv. Ivana Krstitelja sagrađena je u romaničkom slogu krajem 12. ili početkom 13. stoljeća, da bi potom bila obnovljena 1444. godine, zadržavši apsidu prvotne crkve na koju je dograđen kasnogotički dio i naposljetku novovjekovno produženje 1888. godine. Zapravo, štovanje sv. Ivana Krstitelja na tom prostoru traje u kontinuitetu od srednjeg vijeka do naših dana, ono se očituje neprekinutim hodočašćima i održavanjem tog sakralnog objekta na brdu Kozjak kroz različita povijesna razdoblja.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"138 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"80379500","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Posjedi samostana benediktinki sv. Katarine u Zadru (16. stoljeće)","authors":"Zdenko Dundović","doi":"10.53745/ccp.45.87.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.45.87.3","url":null,"abstract":"U radu se razmatra dosad neobjavljen inventar posjeda ženskoga benediktinskog samostana sv. Katarine u Zadru iz 1599. godine, koji je pohranjen u Arhivu samostana benediktinki sv. Marije u Zadru. U inventaru su jasno naznačeni prostorni položaj, veličina, prihodi i koloni na posjedima ženskoga benediktinskog samostana sv. Katarine u Zadru u 16. stoljeću, a njihovom analizom nastojat će se prikazati gospodarski aspekti te redovničke zajednice, koja je u svoje redove primala isključivo pripadnice zadarskoga građanskog staleža. Podatci s kraja 16. stoljeća usporedit će se s izvješćem samostanskih prokuratora o samostanskim posjedima za razdoblje 1562. – 1564. godine iz arhivskoga fonda Državnoga arhiva u Veneciji (Archivio di Stato di Venezia) te dosad objavljenim rezultatima istraživanja.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"21 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"88257585","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Značaj prevjeravanja glavnine zahumsko-dukljanskog življa iz katolicizma u pravoslavlje (13. – 14. stoljeće)","authors":"Saša Mrduljaš","doi":"10.53745/ccp.45.87.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.45.87.2","url":null,"abstract":"U oblikovanju etničkih razlika između Hrvata, Bošnjaka, Srba i Crnogoraca presudnu je ulogu, uz posebnosti vezane uz političko-povijesni razvoj, imala religija. Na ovdašnjim prostorima prva važna vjerska distinkcija proizišla je iz njihove razdiobe između katolicizma i pravoslavlja. Međutim, inicijalna linija razdvajanja, okvirno ona iz vremena crkvenog raskola 1054. nije se dugo održala. Do njezina pomjeranja na štetu katolicizma dolazi nakon što su nekadašnje primorske kneževine Zahumlje, Travunija i Duklja, locirane između Neretve i Bojane, krajem 12. stoljeća došle pod vlast pravoslavne Srbije. S ciljem vjerske unifikacije države, a time i stabilnosti vladalačkih pozicija, pod srpskom se dinastijom Nemanjića odvio proces masovnog prevjeravanja katoličkog zahumsko-dukljanskog življa u pravoslavlje. Ono je vjerojatno bilo najintenzivnije u razdoblju između osnivanja autokefalne srpske crkve, tj. Žičke / Pećke arhiepiskopije 1219. i kraja 13. stoljeća. Na taj način zahumsko-dukljanski prostor je do polovice 14. vijeka i okončanja srpske vlasti glavninom postao pravoslavnim. U priloženom radu, pored opisa političko-vjerskih prilika koje su prethodile pravoslavizaciji i utjecale na njezino provođenje, pokušat ćemo istaknuti dalekosežnost njezina značaja za ovdašnje etničke suodnose.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"21 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"85207149","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Isusovci i suradnja s uršulinkama prema Prvoj samostanskoj kronici uršulinskog samostana u Varaždinu","authors":"Marija Pehar","doi":"10.53745/ccp.45.87.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.45.87.6","url":null,"abstract":"Rad tematizira ranu povijest odgojno-obrazovnoga rada sestara uršulinki u Varaždinu, od njihova dolaska 1703. godine do početka 20. stoljeća. Riječ je o odgojnom i školskom radu koji svojom kvalitetom, kako na europskoj tako i na hrvatskoj razini, nadmašuje stoljeća, a temeljio se na spisima utemeljiteljice reda sv. Anđele Merici i isusovačkoj uredbi o studiju u srednjim i visokim školama Ratio studiorum. Zbog uočene duhovne i pedagoške sličnosti tih dviju redovničkih ustanova, a osobito zbog prostorno-vremenske koegzistencije u Varaždinu 18. i 19. stoljeća, logično se nametnulo pitanje o mogućoj suradnji dviju redovničkih zajednica na prosvjetnom i odgojnom planu, odnosno mogućem utjecaju isusovaca na ustroj i djelovanje uršulinskih škola i uopće njihovo odgojno-obrazovno djelovanje. Istraživanje je provedeno na Prvoj samostanskoj kronici uršulinskoga samostana u Varaždinu, koja bilježi vrijeme od dolaska uršulinki u Hrvatsku do 1900. godine, te ukazuje na duboku duhovnu i karizmatsku bliskost isusovaca i uršulinki, bogatu svećeničku djelatnost isusovaca u uršulinskom samostanu i crkvi, ali i zavidnu autonomiju koju su sestre imale u svom odgojno-obrazovnom djelovanju.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"51 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"76914560","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Opatija sv. Jakova u Opatiji","authors":"Marko Medved","doi":"10.53745/ccp.45.87.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.45.87.8","url":null,"abstract":"The author delivers a general history of the Abbey of St James, from its beginnings in the Middle Ages up to contemporary times. Based on the information from the relevant historiographical literature, the author emphasizes discussion about the time and reasons when Benedictines have left the Abbey, as well as the importance of Augustinians in the period between the mid-sixteenth and mid-eighteenth centuries. Analysis of the relevant literature and archival unpublished sources enabled the author to propose answers to some up-to-now unanswered questions regarding the history of the Abbey after which is named Town of Opatija. From the eighteenth century, this Abbey was organizationally subjected to the Jesuit College in Rijeka, and later to the archdeacon of Collegiate Chapter at Rijeka. After the Diocese of Rijeka was founded the title of the abbot of St James became a part of the title of the Bishop of Rijeka.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"81569666","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Lasso alla Scuola mia dei Schiavoni … Trogirski iseljenici u Mlecima i hrvatska Bratovština sv. Jurja i Tripuna (15.\u0000– 18. stoljeće)","authors":"Lovorka Čoralić","doi":"10.53745/ccp.45.88.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.45.88.3","url":null,"abstract":"U središtu istraživačkog zanimanja ovog rada jest prisutnost i djelovanje iseljenika iz Trogira u Mlecima, posebice s obzirom na njihovu uključenost u tamošnju hrvatsku nacionalnu bratovštinu sv. Jurja i Tripuna. Rad je zasnovan na istraživanju gradiva pohranjenog u Archivio di Stato di Venezia (fond: Notarile testamenti) i Archivio della Scuola Dalmata dei Santi Giorgio e Trifone (fondovi: Capitolar della Veneranda Scuola dei SS. Giorgio e Trifone della Nation Dalmata i Libri conti e spese). U radu se, uz osnovne podatke o prisutnosti Trogirana u Mlecima u širokom vremenskom rasponu od 15. do 18. stoljeća, raščlanjuju oporuke trogirskih iseljenika te konkretan udio te regionalne skupine hrvatskih iseljenika u nacionalnoj bratovštini. U tome dijelu rada osobita je pozornost posvećena kako onim Trogiranima koji su zabilježeni isključivo kao obični članovi bratovštine, ali i onima koji su – zahvaljujući svojem ugledu i priznatosti u hrvatskoj zajednici – obnašali dužnosti u pojedinim upravnim tijelima udruge. Naposljetku se zaključuje da su Trogirani, iako nisu u bratovštini sv. Jurja i Tripuna bili prisutni i djelatni kao Zadrani, Šibenčani, Splićani i Bokelji, činili jednu od nezaobilaznih sastavnica u sklopu proučavanja iseljavanja Hrvata u Mletke.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"144 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"89065039","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}