{"title":"Dr. sc. fra Stanko (Josip) Škunca, ofm","authors":"Elvis Orbanić","doi":"10.53745/ccp.46.90.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.46.90.8","url":null,"abstract":"Ovaj je članak nastao povodom 85. rođendana dr. sc. Stanka Škunce (rođen 1937.) i donosi osnovne informacije glede njegova životnog i profesionalnog puta. Škuncina aktivnost u dosadašnjem radu bila je usmjerena, osim u redovničko-pastoralnoj dimenziji kao člana Reda male braće sv. Franje, ujedno na autorskom polju kao klasičnog filologa, povjesničara i publicista. Sastavni dio članka je kratak osvrt na Škuncine monografske publikacije, a potom se donosi popis njegovih izabranih objavljenih radova u razdoblju od 1971. do 2021. godine.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"94 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"80448288","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Hvarski iseljenici i hrvatska bratovština sv. Jurja i Tripuna u Mlecima (15. – 18. stoljeće)","authors":"L. Čoralić","doi":"10.53745/ccp.46.90.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.46.90.1","url":null,"abstract":"Središnja tema rada usmjerena je na oblike povezanosti iseljenika s otoka Hvara u hrvatskoj bratovštini sv. Jurja i Tripuna u Mlecima u razdoblju od 15. do 18. stoljeća. Rad se zasniva na obradi gradiva pohranjenoga u Državnome arhivu u Mlecima (oporuke) i Arhivu bratovštine sv. Jurja i Tripuna (spisi vezani za prihode i rashode bratovštine te popisi članova i dužnosnika u bratimskim vijećima i odborima). Uvidom u gradivo razvidno je da su Hvarani stoljećima predstavljali jednu od najvažnijih hrvatskih regionalnih skupina u gradu na lagunama, a u 17. stoljeću može se kazati da su, prema ugledu i učestalosti spominjanja, prednjačili nad drugim bratimima zavičajem od Dalmacije do Boke kotorske. U prilogu se donosi popis svih dosad istraženih Hvarana uključenih u bratovštinu sv. Jurja i Tripuna.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"50 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"78403701","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Šerijatska vjenčanja kršćana u Hercegovini u 18. stoljeću","authors":"Dijana Pinjuh","doi":"10.53745/ccp.46.91.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.46.91.3","url":null,"abstract":"Šerijatska vjenčanja kršćana iz različitih su se razloga prakticirana gotovo kroz cijelo razdoblje osmanske vladavine. Za kršćanske parove koji bi svoju vezu ozakonili pred kadijom vrijedila su ista pravila kao i za muslimane, što je u odnosu na strogoću crkvenih propisa imalo svoje prednosti. Tako su se kršćani mogli vjenčati s bližim srodnikom ili pripadnikom druge Crkve, razvesti se, a u slučaju rastave ili muževe smrti udovica je, barem neko vrijeme, bila osigurana iznosom vjenčanog dara koji se dogovarao prije vjenčanja.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"31 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135660009","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Uloga apostolskog delegata Pierrea Bastiena oko ne/uvođenja kongrue za katolički kler u Bosni i Hercegovini (1911. – 1914.)","authors":"Milenko Krešić","doi":"10.53745/ccp.46.90.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.46.90.5","url":null,"abstract":"Autor u radu obrađuje ulogu apostolskog delegata Pierrea Bastiena oko uvođenja, odnosno neuvođenja kongrue za katolički kler u Bosni i Hercegovini. Congrua (prikladno uzdržavanje svećenika) bio je jedan od »kamena spoticanja« u odnosima između nadbiskupa Stadlera i dijecezanskog klera s jedne strane i franjevaca i biskupa iz njihova reda s druge strane. Kako se pitanje nije moglo riješiti međusobnim dogovorom, Sveta Stolica je rješenje tog pitanja pridržala sebi. Ulogu istražitelja povjerila je apostolskom delegatu Pierreu Bastienu, koji se pitanjem kongrue bavio od 1911. do 1914. godine. U radu su obrađena Bastienova izvješća i prijedlozi, prijedlog austrougarskih vlasti i Bastienove objekcije, odluka Svete Stolice o tom pitanju i reakcije klera na tu odluku.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"38 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"90564289","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Politika komunističkih režima u Jugoslaviji i Poljskoj prema Katoličkoj crkvi (1945. – 1962.)","authors":"Miroslav Akmadža","doi":"10.53745/ccp.46.91.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.46.91.4","url":null,"abstract":"Autor na temelju relevantne literature i objavljenih izvora analizira sličnosti i razlike u politici komunističkih režima u Jugoslaviji i Poljskoj, a s obzirom na sličnosti i razlike u njihovim socijalističkim sustavima i međunarodnom položaju u određenim povijesnim razdobljima. Naime, iako su obje zemlje nakon Drugoga svjetskog rata uspostavile sovjetski tip državnog socijalizma, Jugoslavija je 1948. raskinula savez sa sovjetskim komunističkim blokom te uspostavila poseban oblik socijalističkog uređenja, koji je s vremenom nazvan samoupravni socijalizam. S druge strane Poljska je ostala pod čvrstim nadzorom sovjetskoga komunističkog režima, sve do njegova pada. Autor u ovom radu analizira razdoblje od uspostave komunističke vlasti u Jugoslaviji i Poljskoj 1945. godine do početka Drugoga vatikanskog koncila 1962. godine.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"33 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135659437","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Votive Painting of Pelig Carolina in the Shrine of Our Lady of Škrpjela - a Gift from the Saint's Uncle, cap. Matija Mandić","authors":"Željko Brguljan","doi":"10.53745/ccp.46.91.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.46.91.6","url":null,"abstract":"U članku se obrađuje zavjetna slika kap. Matije Mandića, koja se čuva u zbirci svetišta Gospe od Škrpjela na istoimenom otoku pred Perastom u Boki kotorskoj. Sliku je darovao kap. Mandić nakon preživjelog uragana na moru i spašavanja u blizini Ancone 1852. godine. Kod restauracije slike 1969. otkriven je potpis autora te je pripisana tršćanskom slikaru francuskog podrijetla Vincenzu Poiretu. Nedavnim istraživanjem obiteljskih korijena katoličkog sveca sv. Leopolda Bogdana Mandića, rodom iz Herceg-Novog, utvrdili smo identitet kap. Matije Mandića, pronašli dotada nepoznate podatke o njegovu životu te otkrili da je darodavac portreta peliga Carolina u oluji upravo svečev stric. Zaokružili smo priču o stradanju novskog peliga i drugim novostima o novskoj obitelji Mandić.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"13 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135660329","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Don Šimun Naležić – prvi kapelan Gospe od Kaštela u Zadru (16. stoljeće)","authors":"Zdenko Dundović","doi":"10.53745/ccp.46.90.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.46.90.2","url":null,"abstract":"U radu se razmatra lik don Šimuna Naležića, prvoga službeno imenovanoga kapelana crkve Gospe od Kaštela u Zadru u 16. stoljeću. Na temelju izvješća apostolskih vizitacija, arhivskih izvora pohranjenih u Arhivu Zadarske nadbiskupije i Državnom arhivu u Zadru prikazuje se profil u historiografiji relativno nepoznatoga zadarskog svećenika, čije je djelovanje obilježilo početke razvoja kulta Gospe od Kaštela u Zadru, koji je u 16. stoljeću smatran čudotvornim. Usto se u radu se donosi opis i raščlamba oporuke don Šimuna Naležića kao i njezin cjeloviti prijepis u prilogu.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"5 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"78236356","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Darovnica Fausta Vrančića bratu Kazimiru iz ostavštine plemićke obitelji Draganić-Vrančić u Državnom arhivu u Rijeci","authors":"I. Kurelac","doi":"10.53745/ccp.46.90.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.46.90.3","url":null,"abstract":"U radu se s paleografskog, diplomatičkog i sadržajnog aspekta analizira neobjavljena darovnica Fausta Vrančića bratu Kazimiru, sastavljena 6. ožujka 1609. u Cremoni, pohranjena unutar fonda Obitelj Draganić-Vrančić (1552. – 1971.) u Državnom arhivu u Rijeci. Darovnica je posve autentičan dokument, koji donosi nove podatke o razmjerno slabo istraženom tzv. Barnabitskom razdoblju života Fausta Vrančića, o njegovom redovništvu i crkvenom djelovanju, a iz nje doznajemo gdje je Faust živio tijekom boravka u Cremoni, koje je crkveno ime ze sebe odabrao, s kime je iz crkvenog kruga bio u kontaktu te na koji je način nastavio održavati veze s rodnim Šibenikom. Dokument, osim toga, nadopunja dosadašnja saznanja o imovinsko-pravnim odnosima između članova Faustove najuže obitelji. U prilogu rada objavljena je cjelovita transkripcija teksta darovnice na latinskom jeziku.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"89171524","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Sakralna slojevitost položaja pravoslavne crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Drnišu","authors":"Kristina Babić, Frane Prpa","doi":"10.53745/ccp.46.91.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.46.91.5","url":null,"abstract":"Sakralni kontinuitet na lokalitetu gdje je danas smještena pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Drnišu može se pratiti od 17. stoljeća pa sve do danas. Najstariji poznati prikaz sakralne građevine na tom lokalitetu ucrtan je na skici katastarske mape Drniša iz 1710. godine. U sljedećim dvama stoljećima doći će do promjena na samom sakralnom objektu koji će, uslijed trošnog stanja, biti zatvoren 1888. godine, a potom i srušen 1898. godine. Kako se crkva već koncem osamdesetih godina 19. stoljeća nalazila u ruševnom stanju, prvi prijedlozi nacrta nove crkve nastaju već 1890. godine, ali do njihove realizacije neće doći zbog velikih financijskih troškova. U konačnici, projekt nove pravoslavne crkve bit će ostvaren prema nacrtima Ćirila Metoda Ivekovića iz 1908. godine.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"25 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135613565","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Subvenite oppresso! Complaints of Boniface, Bishop of Poreč to The Holy See (End of the 13th Century)","authors":"Josip Banić","doi":"10.53745/ccp.46.91.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/ccp.46.91.1","url":null,"abstract":"Autor detaljno raščlanjuje dvije žalbe koje je porečki biskup Bonifacije (1282. – 1305.) predstavio Svetoj Stolici. Dosad je bila poznata samo jedna Bonifacijeva žalba izdana u krajnje manjkavoj ediciji koju je priredio Pietro Kandler, datiravši ju pritom pogrešno u 1301. godinu. Ta pogrešna datacija, nekritički preuzimana do danas, urodila je nizom neodrživih interpretacija koje ovaj prilog ispravlja. Na temelju podrobne analize obiju žalbi zaključuje se da je Bonifacije pisao Svetoj Stolici krajem 13. stoljeća dok je još uvijek bio živ njegov metropolit s kojim je bio u sukobu, akvilejski patrijarh Rajmund della Torre (1273. – 1299.). Rad završava kritičkom priredbom obiju žalbi.","PeriodicalId":38702,"journal":{"name":"Croatica Christiana Periodica","volume":"128 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135658940","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}