Folia Onomastica Croatica最新文献_第3页

Pluralia tantum w polskiej ojkonimii (specyfika, typologia, formy) 波兰语ojkonomia中的钽复数（特殊性、类型学、形式）

Folia Onomastica Croatica Pub Date : 2020-01-01 DOI: 10.21857/9e31lhvxpm

Urszula Bijak

引用次数: 0

Bentonimi – toponimi morskoga dna Bentonimi–morskoga地名dna

Folia Onomastica Croatica Pub Date : 2020-01-01 DOI: 10.21857/mjrl3u7de9

Vladimir Skračić

{"title":"Bentonimi – toponimi morskoga dna","authors":"Vladimir Skračić","doi":"10.21857/mjrl3u7de9","DOIUrl":"https://doi.org/10.21857/mjrl3u7de9","url":null,"abstract":"Morski svijet i morsko dno u denominaciji su općenito slabije zastupljeni od kopna. Na to nedvosmisleno upućuje i (ne)postojeća onomastička terminologija. Postoji unutar „morske” toponimije jedna skupina toponima kojoj dosad nije posvećena gotovo nikakva pozornost. Riječ je o bentonimima – toponimima morskoga dna. Na morskome se dnu nalaze brojne konfiguracije, vidljive i nevidljive, koje ribari, pomorci, a ponekad i kartografi imenuju i u načelu vrlo precizno lociraju. Ovo je prethodno priopćenje o radu koji se priprema i koji želi obuhvatiti sve do danas potvrđene toponime hrvatskoga podmorja te utvrditi jezične postupke pomoću kojih se oblikuju njihovi toponimski likovi. Organizacija i prezentacija građe strukturirane su na iskustvom potvrđenim opažanjima. Najprije se pokušava utvrditi koji referenti, s obzirom na blizinu morske površine, jesu, a koji nisu predmet istraživanja, zatim razriješiti „konfuziju” oko ustaljenih termina koji su često, barem na razini opće prihvaćenosti termina, u sukobu s onim što imenuju (greben, sika, hrid), te razvrstati toponime u podmorju u nekoliko karakterističnih skupina: na one koji identificiraju referente i konfiguracije u plitkome moru, one na razini mora i one u dubini, gdje se dno ne vidi ili se slabo vidi.","PeriodicalId":35102,"journal":{"name":"Folia Onomastica Croatica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68483907","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

Zadar, Trogir i Šibenik u Križevačkoj županiji na prijelazu iz XV. u XVI. stoljeće? Zadar、Trogir和Sibenik。第十六条。几个世纪？

Folia Onomastica Croatica Pub Date : 2019-01-01 DOI: 10.21857/mzvkptzlz9

Branimir Brgles

引用次数: 0

Romanstvo i slavenstvo u toponimiji otoka zapadnoga dijela splitskoga akvatorija – prilog etimološkomu istraživanju 西部拼接岛水族馆的地名浪漫和庆典——除了乙醇学研究

Folia Onomastica Croatica Pub Date : 2019-01-01 DOI: 10.21857/y7v64t5v6y

Marina Marasović-Alujević

{"title":"Romanstvo i slavenstvo u toponimiji otoka zapadnoga dijela splitskoga akvatorija – prilog etimološkomu istraživanju","authors":"Marina Marasović-Alujević","doi":"10.21857/y7v64t5v6y","DOIUrl":"https://doi.org/10.21857/y7v64t5v6y","url":null,"abstract":"Istražujući toponimiju Šolte, Drvenika, Ploče, Čiova i drugih otoka koji pripadaju zapadnomu dijelu splitskoga akvatorija, susreli smo se s nekolicinom prethrvatskih, odnosno starih romanskih toponima koji su postali toliko etimološki neprepoznatljivi da je nekima od njih u literaturi pripisano slavensko podrijetlo. Tako, na primjer, ime pješčane uvale Perna na otoku Drveniku Skok povezuje s hrvatskim apelativom pero, premda je ono, prema našemu mišljenju, nastalo onimizacijom latinskoga apelativa perna u značenju ‘dagnja’. Nedvojbeno hrvatsko podrijetlo Skok pripisuje i imenu otoka Čiovo, zabilježenomu u dokumentima kao Čihovo, za koje pretpostavljamo da je nastalo od dalmatoromanske izvedenice čihata u značenju ‘bočata (voda)’. Imenu uvale Krknaši na otoku Drveniku, čije je romansko podrijetlo Skok prepoznao (< lat. circinus ‘okrugao’) opravdavajući ime okruglim izgledom dvaju pripadajućih otočića, pripisali smo podrijetlo od geografskoga termina krklant koji se odnosi na ‘zaobljeni vrh’. Otočići su, naime, za rimskoga razdoblja tvorili poluotok. S obzirom na to da se dosadašnja istraživanja ovoga prostora nisu provodila na terenu, nakon našega istraživanja mogli smo ispraviti dosadašnje etimologije nekih toponima hrvatskoga postanja. Takav je slučaj s toponimom Soline, imenom uvale na otoku Drveniku, koje nije motivirano imenom grada Solina, nego apelativom sol. Ime otočića Orud Skok dovodi u vezu sa slovenskim apelativom orod ‘oruđe’ umjesto s ribarskim terminom oruo ‘rano i kasno doba dana’, koji je prestao biti dijelom aktivnoga leksika. Predslavensko podrijetlo prepoznali smo i kod nekolicine toponima na otoku Šolti, kao npr. Saskinja < lat. saxum ‘hrid’, Brke < lat. verticata ‘strma’, Promine < lat. promĭnens ‘onaj koji strši’, Šipova < dalm. < lat. siphō ‘vodeni kotao’ < grč. σίφων ‘cijev’.","PeriodicalId":35102,"journal":{"name":"Folia Onomastica Croatica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68489585","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

O metodologiji istraživanja hrvatskih predslavenskih toponima 克罗地亚前名人大炮研究方法论

Folia Onomastica Croatica Pub Date : 2019-01-01 DOI: 10.21857/yk3jwhrnp9

Dubravka Ivšić

引用次数: 0

Pogled u prezimenski fond Hrvata u Crnoj Gori 看看克罗地亚在黑山的预备基金

Folia Onomastica Croatica Pub Date : 2019-01-01 DOI: 10.21857/moxpjhgzpm

Domagoj Vidović

引用次数: 0

Slavensko stanovništvo zapadne Panonije u zrcalu toponima Slavensko stanovništvo zapadne Panonije u zrcalu toponima

Folia Onomastica Croatica Pub Date : 2019-01-01 DOI: 10.21857/m3v76t655y

Előd Dudás