{"title":"Proporcionalni izborni sistem sa jednom izbornom jedinicom i teritorijalna reprezentativnost parlamenta","authors":"Viktor Stamenković","doi":"10.20901/pp.12.1.03","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pp.12.1.03","url":null,"abstract":"Rad analizira problem neadekvatne teritorijalne reprezentacije parlamenata koji se biraju putem proporcionalnog izbornog sistema sa jednom izbornom jedinicom. Predmet posmatranja su predstavnička tela Srbije, Holandije i Izraela sa tvrdnjama da na njihovu geografsku reprezentativnost dominantno utiču faktori koji nemaju direktne veze sa izbornim pravilima, kao što su etnička struktura društva i broj lista koje prelaze cenzus. Utvrđuje se da ne postoji jedinstvena pravilnost koja utiče na geografski sastav parlamenta u svakoj od ovih država, već se presudni faktori teritorijalne reprezentativnosti razlikuju u zavisnosti od društvenog konteksta u kome izborni sistem egzistira.","PeriodicalId":34190,"journal":{"name":"Politicke Perspektive","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67618544","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Sekuritizacija pandemije tokom predizborne kampanje u Srbiji 2020. godine","authors":"J. Čolić","doi":"10.20901/pp.12.1.04","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pp.12.1.04","url":null,"abstract":"Predmet ovog rada je upotreba sekuritizacije pandemije od strane vladajućih političkih elita u cilju dobijanja političkih poena u predizbornoj kampanji u Srbiji 2020. godine, kao i posledice ovog procesa. Samim tim, analiza nudi drugačiju perspektivu za sagledavanje manipulacije tokom funkcionerske kampanje korišćenjem analitičkog okvira teorije sekuritizacije, uz dodatak teorije uokviravanja. Tako će sa analitičkog stanovišta obraditi sve osnovne elemente sekuritizacije pandemije, dok će normativni deo poslužiti za ispitivanje etičnosti, odnosno opravdanosti ove sekuritizacije. Krajnji zaključak rada je da je sekuritizacija pandemije bila u funkciji promocije lidera i vladajuće političke partije u Srbiji, a ne stvarne borbe za bezbednost građana.","PeriodicalId":34190,"journal":{"name":"Politicke Perspektive","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49365812","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"The dark side of democracy popular sovereignty, decolonisation and dictatorship","authors":"I. Chipkin","doi":"10.20901/pp.12.1.02","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pp.12.1.02","url":null,"abstract":"This paper argues that we must look to the politics of popular sovereignty, and in particular its unfolding in the period after the Second World War, for the origin of the postcolonial condition, its specific vulgarity and temporality. Following Arendt, the paper proposes that as a democratic practice popular sovereignty transforms the ’people’ into absolutist subject, one that is necessarily simple, at one with itself and exercising supreme authority over its territory. Where such a people cannot be convened or institutionalised, democracy tends either towards dictatorship or oligarchy or society itself fragments and is at risk of dissolution. This has especially been the case on the African continent where the new states that emerged after independence from European Empires (and from settler-colonialism) were home to multitudes of great and wide heterogeneity, without long histories of living together in common and without, therefore, traditions and institutions of collective decision-making.","PeriodicalId":34190,"journal":{"name":"Politicke Perspektive","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67618448","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Otvorit ili zatvorit (granice), to je pitanje!","authors":"N. Popović","doi":"10.20901/pp.11.2.03","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pp.11.2.03","url":null,"abstract":"Rad se bavi pitanjem ulaska radnih migranata u suvremenoj političkoj teoriji i analizira kako tom pitanju pristupaju kozmopolitizam i komunitarizam kao dvije suprotstavljene političko-teorijske struje mišljenja. Cilj rada je pokazati da su ta dva pristupa u nekim točkama pomirljivi unatoč dihotomiji u njihovim temeljnim teorijskim postavkama. U tu svrhu autorica najprije analizira kozmopolitski pristup kroz etiku diskursa i argumente u prilog otvorenijim granicama s pozicije etičkog univerzalizma i jednake moralne vrijednosti svih ljudskih bića. Oni se potom suprotstavljaju komunitarističkim argumentima u prilog ograničavanju prava na useljenje migranata iz perspektive ontoloških, deontoloških, društveno-političkih, pravno-političkih i etičkih argumenata kojima zajednica opravdava svoje pravo na zatvaranje granica. Rad uočava dodirne točke između kozmopolitizma i komunitarizma u načinu određivanja pravila ulaska, te u nužnosti obrazlaganja isključivanja onima kojima je ulazak ograničen ili zabranjen. U zaključnom razmatranju rad promišlja kako uočene teorijske podudarnosti mogu biti važne za položaj radnih migranata na zakonodavnoj i javno-političkoj razini.","PeriodicalId":34190,"journal":{"name":"Politicke Perspektive","volume":"19 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-03-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67618300","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Dijete u vremenu","authors":"Bartul Vuksan-Ćusa, Višeslav Raos","doi":"10.20901/PP.11.1.01","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/PP.11.1.01","url":null,"abstract":"U članku se na temelju terenskoga anketnog istraživanja provedenog nakon predsjedničkih izbora 2019/2020, te uoči parlamentarnih izbora 2020. analizira odnos dobi i biračkog ponašanja u Hrvatskoj. Pri tome se rad smješta na sjecište između istraživačkih tradicija sociologije mladih i analize društvenih rascjepa i biračkoga ponašanja. Na temelju modela multinominalne logističke regresije testira se odnos prediktora izvedenih iz dimenzija: religija i etika, povijest, stranke, vrijednosti, povjerenje i socioekonomski status, te dobne skupine. Provedeno istraživanje pokazuje kako postoji podudarnost prediktivnih modela za parlamentarne i predsjedničke izbore. Nadalje, pokazuje se kako se biračko ponašanje u Hrvatskoj uvelike grupira u dvije dobne skupine, od kojih jednu čine oni između 18 i 46 godina, a drugu oni od 47 do 99. Mlađu skupinu karakteriziraju niže razine autoritarnosti, niža razina povjerenja u tradicionalne medije, te manje povjerenja u efikasnost izvršne vlasti. Obiteljsko naslijeđe partizanskog pokreta pojedinačno je najznačajnija varijabla, no značajno raste s dobi. Kod školskog vjeronauka primjetan je socijalizacijski efekt, te ga tako mlađe dobne skupine više prihvaćaju od starijih, premda značajnih razlika u religioznosti kao prediktoru dobnih skupina nema. Pored toga, nisu utvrđene statistički značajne razlike među kohortama na ljestvici liberalno-konzervativno. Zaključno se može reći kako rad pokazuje stanovito naziranje dobnoga jaza u biračkome ponašanju, poglavito s obzirom na temeljni društveni rascjep u Hrvatskoj, baziran na povijesno-identitetskim razlikama, koji kod mlađih naraštaja značajno blijedi. ","PeriodicalId":34190,"journal":{"name":"Politicke Perspektive","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47269899","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Istorijski institucionalizam, Balkan i Osmansko carstvo","authors":"Dušan Čorbić","doi":"10.20901/pp.11.1.05","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pp.11.1.05","url":null,"abstract":"Predmet ovog rada jeste pokušaj instrumentalizacije teorijskog pristupa istorijskog institucionalizma na polje razvoja balkanskih država sa ciljem objašnjavanja institucionalnog poretka ovog prostora. Istorijski institucionalizam se otuda može okarakterisati kao pogodan okvir za razumevanje specifičnosti institucionalnog razvoja balkanskih država. Samim tim, ovaj rad će biti fokusiran na višestrane istorijske uticaje koji su oblikovali institucionalni identitet ovog prostora sa posebnim fokusom na osmansko nasleđe Balkana kao formativno u pogledu utemeljenja određenih institucija koje i danas utiču na razvoj balkanskih država. S tim u vezi, u radu će kao studija slučaja biti analizirana knjiga Halila Inaldžika „Osmansko carstvo – klasično doba 1300–1600” kao adekvatan prikaz potencijala istorijskog institucionalizma u objašnjavanju institucionalnih specifičnosti balkanskog područja. Na taj način se dobija slika Balkana kao konstrukcije zasnovane na viševekovnom, mnogostranom istorijskom nasleđu.","PeriodicalId":34190,"journal":{"name":"Politicke Perspektive","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67618552","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Demokratski potencijal studenata Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta Džemal Bijedić","authors":"Damirka Mihaljević","doi":"10.20901/pp.11.1.02","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pp.11.1.02","url":null,"abstract":"Tema ovoga rada je politički interes kod studenata, odnosno kako i u kojoj mjeri studenti iskazuju interes za politiku i za političko djelovanje u bosanskohercegovačkom društvu. U tu svrhu provedeno je anketno istraživanje „Studenti i politika” u siječnju i veljači 2019. godine na uzorku od 371 studenta Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. Dobiveni kvantitativni podaci prikazani su frekvencijama i postocima u domeni deskriptivnih statističkih postupaka i primjenom hi-kvadrat testa. Istraživanje je provedeno u okviru teorijskog pristupa Almonda i Verbe, pomoću tri dimenzije: odnos prema politici i to kao interes ljudi za politiku i informacije o političkim aktivnostima; zatim stavovi kojima izražavaju podršku različitim modelima demokratskoga političkog poretka; i, na kraju, vrednovanje političkih postignuća kao povjerenje ispitanika u institucije. Kvantitativnom analizom dobivenih rezultata navedenog istraživanja utvrđeno je kako studenti prate trend niskog interesa za politiku mladih u BiH, ali imaju i poseban demokratski potencijal.","PeriodicalId":34190,"journal":{"name":"Politicke Perspektive","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67618466","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Realizacija Rousseauovog (demokratskog) republikanizma u političkom poretku (demokratske) republike Korzike (1755–1769)?","authors":"Damjan Stanić","doi":"10.20901/pp.11.1.04","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pp.11.1.04","url":null,"abstract":"Cilj ovog rada je prikazati temeljne značajke Rousseauova republikanizma, kao i njegove specifičnosti, posebno u kontekstu trajnih napetosti između republikanizma i demokracije u Rousseauovoj misli. Rad će pokušati odgovoriti na pitanje može li se Rousseauovo učenje nazvati demokratskim republikanizmom komparirajući neke od glavnih elemenata njegove političko-teorijske misli sa stvarnim političko ustavnopravnim elementima republikanizma na Korzici unutar nekoliko različitih političkih sustava i državnopravnih poredaka u 18. stoljeću. Rad će analizirati ponajprije Rousseauov Nacrt ustava za Korziku u nastojanju da se dođe do odgovora koliko je republika Korzika Pasqua¬lea Paolija (1755–1769), zapravo, bila u skladu s Rousseauovim idejama i radi li se o svojevrsnom ozbiljenju Rousseaove političke teorije unutar jednog stvarnog političkog poretka Europe 18. stoljeća. Zbog toga će se razmotriti povijesni kontekst nastanka (demokratske) republike Korzike 1755. godine i prikazati njezin politički sustav komparirajući ga s osnovnim teorijskim pretpostavkama Rousseauovog republikanizma. Također, značajan dio rada bit će posvećen Pasqualeu Paoliju kao središnjoj figuri korzikanskog (demokratskog) republikanizma, te će se pokušati usporediti Paolija i Rousseaua, njihove republikanske ideje i vizije političkog poretka.","PeriodicalId":34190,"journal":{"name":"Politicke Perspektive","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48766056","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Politička instrumentalizacija medijskog diskursa o pandemiji kovida 19 u Srbiji","authors":"Irina Milutinović","doi":"10.20901/pp.10.2-3.02","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pp.10.2-3.02","url":null,"abstract":"Predmet istraživanja je medijski diskurs o pandemiji kovida 19 u Republici Srbiji, s posebnim naglaskom na normativne aspekte medijske politike u periodu vanrednog stanja (15.3–6.5.2020). Glavni cilj istraživanja je da ispita da li mediji u Srbiji izveštavaju slobodno i nezavisno o pandemiji kovida 19 ili deluju na instrumentalan način, kao posrednici političke agende. Stoga je prvi deo istraživanja fokusiran na normativni poredak. Metodom uporedne analize pravnih dokumenata pokazana je neusaglašenost instrumentalnih mera medijske politike u naznačenom periodu, sa obavezujućim normama saopštenim u međunarodnim konvencijama i deklaracijama o slobodi govora. U drugom delu istraživanja identifikovani su neki indikatori političke instrumentalizacije medijskog izveštavanja o pandemiji kovida 19, pomoću metoda kritičke analize diskursa. Potvrđena je istraživačka hipoteza da je osnova za političku instrumentalizaciju medijskog izveštavanja o pandemiji kovida 19 u Srbiji uspostavljena na normativan način, primenom neproporcionalnih mera u oblasti informisanja o pandemiji, i da je konsekventno razrađena kroz diskursnu praksu u medijskim redakcijama, sa ciljem mobilizacije podrške javnosti za sprovedene mere izvršne vlasti.","PeriodicalId":34190,"journal":{"name":"Politicke Perspektive","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-06-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67617998","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Rad, kapital i socijalna kohezija u (post)pandemijskom okviru","authors":"Zoran Stojiljković","doi":"10.20901/pp.10.2-3.04","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pp.10.2-3.04","url":null,"abstract":"Komparativna istraživanja pokazuju da sindikatima i zaposlenima „dobro ide” samo u situacijama paralelnog demokratskog razvoja i ekonomskog rasta koji vode socijalnoj koheziji i smanjenju nejednakosti. Unutar aktuelne pandemijske krize, uz već postojeći demokratski deficit, ponovo ulazimo u period pada ekonomskih pokazatelja i daljeg rasta siromaštva i nejednakosti. Dramatično ekonomsko zaostajanje Srbije se može delimično nadoknaditi samo visokim stopama rasta. Promena je moguća radikalnom promenom ekonomske politike u čijoj je osnovi objedinjavanje nužnih regulativnih sa razvojnim funkcijama i ulogom države, odnosno jasan razlaz sa raširenim neoliberalnim ekonomskim mitovima. Pandemijska kriza, kao istovremena kriza i ponude i tražnje, kroz brojne izazove, poput rada na daljinu i razvoja internih sistema kontrole i redukovanja troškova, urgentnim čini kreiranje Novog društvenog ugovora kojim će se definisati radni standardi i bazični prihodi za sve radno angažovane.","PeriodicalId":34190,"journal":{"name":"Politicke Perspektive","volume":"221 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-06-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67618205","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}