{"title":"Prostitucija s pravnog i sociolingvističkog stajališta na primjeru grada Osijeka krajem 19. i početkom 20. stoljeća","authors":"Ljubica Kordić, Višnja Lachner","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.150.649","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.150.649","url":null,"abstract":"U ovome radu autori istražuju pravno uređenje prostitucije u gradu Osijeku krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Diljem Austro-Ugarske Monarhije prostitucija je bila legalna, ali je zbog moralnih, a prije svega zdravstvenih razloga, bila ograničena odredbama Kaznenog zakona iz 1852. godine. Te su odredbe bile općenite naravi, a reguliranje propisa vezanih za djelovanje bludilišta prepušteno je lokalnim (redarstvenim) vlastima. U glavnom dijelu rada, na temelju izvorne arhivske građe, autori detaljno analiziraju odredbe „Osnova pravilnika za nadziranje prostitucije u gradu Osijeku“ iz 1881. godine, odredbe „Pravilnika o uređenju i nadziranju prostitucije“ iz 1896. te izmjene koje je 1911. godine donio „Pravilnik za bludilišta u slob. i kr. gradu Osijeku“, odobren na temelju Naredbe Kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 19. svibnja 1911. U fokusu analize navedeni su pravni propisi, a dodatno se analizira djelovanje prostitucije u gradu Osijeku sa sociolingvističkog stajališta na temelju oglasa objavljivanih u lokalnom tisku. Kao rezultat proučavanja izvorne arhivske građe, na kraju se zaključuje da je Osijek bio dio tadašnjih europskih strujanja u pogledu pravne regulacije prostitucije, ali je ta djelatnost i dalje smatrana društveno neprihvatljivom, što dokazuje sociolingvistička analiza oglasa objavljenih krajem 19. stoljeća u časopisima Slawonische Presse i Die Drau.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"79 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139170820","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Neki pravni prijepori kod pripajanja društva s ograničenom odgovornošću kao dužnika u predstečajnom postupku","authors":"Vedrana Švedl Blažeka","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.150.809","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.150.809","url":null,"abstract":"Statusne promjene, uključujući i pripajanje, jedan su od mogućih modela restrukturiranja dužnika. Unatoč rizicima, pripajanje nosi benefite i društvu preuzimatelju u vidu boljeg i profitabilnijeg poslovanja. S ustavnopravnog aspekta pripajanje je odraz poduzetničke i tržišne slobode. Hrvatsko insolvencijsko pravo do današnjeg je dana obilježeno brojnim zakonodavnim intervencijama. Međutim, cilj oporavka društva predstečajnog dužnika jest konstantan, neovisno o tome što nije svako društvo podobno za restrukturiranje. U tim okolnostima otvara se pitanje prostora za zlouporabu prava. U tom smislu primarni je cilj ovog rada analizirati pitanje pravnih posljedica pripajanja bez suglasnosti suda i mogućnosti provođenja takvog upisa u sudskom registru. Nadalje, otvara se i pitanje pravnog položaja vjerovnika pripojenog društva, pravnih posljedica procesa pripajanja na njihove tražbine i pitanja pravne zaštite njihovih prava. Pripajanje društva dužnika u predstečajnom postupku prikazat će se kroz okvir mogućih zlouporaba prava. Gledajući regulatorni okvir Stečajnog zakona i Zakona o trgovačkim društvima u cjelini, zaključuje se kako statusne promjene dužnika u predstečajnom, ali i stečajnom postupku traže detaljnije normativno rješenje, stoga se daju prijedlozi de lege ferenda.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"33 6","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138956398","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Načelo lojalnog postupanja članova društva osoba","authors":"Jelena Arambašić","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.150.739","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.150.739","url":null,"abstract":"Načelo lojalnog postupanja (ili dužnost članova na lojalno postupanje) shvaća se temeljnim načelom koje karakterizira članstvo u društvima osoba te sadržaj i opseg prava i obveza članova, predstavljajući glavnu smjernicu njihova ponašanja. Ishodište se načela primarno može pronaći u obveznopravnom institutu bona fides, zatim u očuvanju zajedničkog cilja društva, ali i u činjenici da se u društvima osoba pojavljuju pravni odnosi u kojima se u visokoj mjeri zahtijeva osobna suradnja te nesmetano uzajamno povjerenje. Ipak, specificiranje dužnosti na lojalno postupanje nije isključivo podložno objektivnim kriterijima, već se mora odrediti u svakoj pojedinačnoj situaciji. Budući da dužnost na lojalno postupanje ne predstavlja čisto teorijsko načelo, njezina povreda izaziva pravne posljedice različitih opsega, koje posljedice ovise o naravi povrede dužnosti. Također, primjena ovog načela ne može se isključiti.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"33 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138956401","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Permit for maritime domain as a new maritime law institute in Croatian legislation","authors":"Miho Baće","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.150.691","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.150.691","url":null,"abstract":"Pomorsko dobro je „obiteljsko srebro“ Republike Hrvatske, i kao stvar izvan prometa, ne može biti predmet vlasničkopravnih odnosa, iskorištava se, odnosno upotrebljava kroz specifične pomorskopravne institute. Prije svega to je koncesija. Hrvatsko zakonodavstvo, cijeneći potrebe razvoja pomorskog dobra, normira druge pomorskopravne institute koji nadopunjavaju one pravne i životne fenomene za koje institut koncesije nije moguće adaptirati. Po noveli Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama uveden je institut dozvole na pomorskom dobru. Zakonodavac, svjestan već i prije, kroz institut koncesijskog odobrenja i kroz pojednostavljeni postupak, znatno drugačiji od koncesije, a sada kroz institut dozvole na pomorskom dobru, mora obuhvatiti sva ona korištenja, odnosno upotrebe na pomorskom dobru za koje je institut koncesije neprilagođen. U ovom radu autor prikazuje bitne značajke dozvole na pomorskom dobru kroz analizu normativnog okvira koji uređuje dozvole na pomorskom dobru neposredno ili posredno. Nadalje, ukazuje na razlike između dozvole na pomorskom dobru i ukinutog koncesijskog odobrenja, kao i na potrebe dodatnog pravnog uređenja predmetne materije.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"77 3","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138956765","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Price escalation in construction contract","authors":"Hrvoje Markovinović","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.149.495","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.149.495","url":null,"abstract":"U radu se raspravljaju odredbe o izmjeni cijene u ugovorima o građenju. Polazi se od općeg režima uređenja klizne skale kao instituta kojim se korigira načelo monetarnog nominalizma. Analiziraju se pravna narav i funkcija zaštitnih klauzula, a posebno klizne skale. Potom se razmatra zakonsko uređenje tog instituta u okviru ugovora o građenju. Ukazuje se na prijepore koje te odredbe izazivaju de lege lata. Iznosi se kritika zakonskog uređenja, a zaključno se predlaže i kako bi de lege ferenda valjalo urediti ovaj institut.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"14 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-06","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135683811","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Electronic decision-making in a limited liability company","authors":"Antun Bilić, Nina Tepeš","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.149.513","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.149.513","url":null,"abstract":"Elektronička komunikacija uslijed pandemije COVID-a 19 postala je prevladavajući oblik komunikacije što je, očekivano, utjecalo i na modalitete odlučivanja u društvima kapitala. U radu se analiziraju prednosti i nedostaci te pretpostavke dopuštenosti donošenja odluka u društvu primjenom sredstava elektroničke komunikacije. Rješenja hrvatskog statusnog prava analiziraju se uz primjenu poredbenopravne metode, pri čemu se u obzir uzimaju rješenja država kontinentalno-europskog (Njemačka, Austrija i Švicarska) i common law pravnog kruga (Ujedinjeno Kraljevstvo i američka savezna država Delaware). Analiza osobito uzima u obzir razlike koje postoje s obzirom na različite pravne izvore (propisi i autonomno statusno pravo), različite oblike društava kapitala (dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću) i različite organe tih društava (uprava, nadzorni odbor i glavna skupština).","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"13 6","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-06","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135683812","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Odjelni predstojnici u Zemaljskoj vladi za Hrvatsku i Slavoniju (1869. – 1918.)","authors":"Ivan Kosnica","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.149.543","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.149.543","url":null,"abstract":"Predmet su rada funkcije odjelnih predstojnika u Zemaljskoj vladi za Hrvatsku i Slavoniju u razdoblju od osnivanja Zemaljske vlade 1869. godine pa sve do raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine. U sklopu istraživanja, analiziran je relevantan normativni okvir te personalne promjene na funkcijama odjelnih predstojnika. Autor je u radu pokazao da je kod funkcija odjelnih predstojnika riječ o funkcijama kod kojih su se ispreplitali elementi upravne i dužnosničke funkcije. Pri tome je naglasio da je dužnosnički element naročito vidljiv kod funkcije odjelnog predstojnika za unutarnju upravu koji je ujedno bio i zamjenik bana.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"65 3","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-06","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135684632","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Učinak pravnog režima potpora za COVID-19 i novije sudske prakse SEU-a na pravo državnih potpora u Europskoj uniji","authors":"Šime Jozipović","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.149.603","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.149.603","url":null,"abstract":"U ovome članku analizirana je uloga poreznih potpora u širem kontekstu državnih potpora unutar Europske unije za vrijeme pandemije COVID-a 19. U radu je predstavljena struktura testa državnih potpora u poreznim pitanjima, te njegove posebnosti u odnosu na test kod izravnih subvencija i drugih državnih mjera. Upravo za skrivene porezne potpore postoji značajna opasnost od toga da ih Europska komisija unutar složenog poreznog sustava ne prepozna na vrijeme. Stoga su porezne mjere i učestalo sredstvo kojim države članice dodjeljuju protupravne državne potpore. Međutim, i inače, države članice često koriste porezni sustav za dodjelu dopuštenih potpora. U tom se kontekstu struktura potpora za vrijeme pandemije razlikuje od uobičajene strukture potpora. Naime, unatoč činjenici da su države članice imale široke ovlasti koristiti porezni sustav za dodjelu potpora, nije došlo do implementacije značajnijeg broja poreznih mjera. Ovaj rad uspoređuje vrste dopuštenih potpora unutar privremenog okvira za državne potpore, te analizira moguće uzroke ograničenog korištenja poreznih mjera za dodjelu dopuštenih državnih potpora.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"13 5","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-06","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135683813","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Sudskomedicinsko vještačenje sumnjive smrti i tjelesnih ozljeda u kaznenom postupku","authors":"Marina Carić","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.149.565","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.149.565","url":null,"abstract":"Prilikom izbora teme ovoga rada, autorica se rukovodila uvjerenjem da se radi o aktualnoj i zanimljivoj temi, o kojoj, premda je do sada već raspravljano, nije još sve rečeno. Naime, postavlja se pitanje predstavljaju li sudskomedicinski vještaci posebnu podvrstu vještaka medicinske struke nadležnih i specijaliziranih upravo za određeni krug vještačenja namijenjen isključivo njima. Stoga je dan prikaz povijesti sudskomedicinskog vještačenja i sudske medicine, koji pokazuje kako se izgrađivala uloga sudskomedicinskih vještaka i ove znanstvene discipline. Nakon razmatranja općih pitanja i specifičnih obilježja sudskomedicinskih vještačenja, središnji dio rada posvećen je konkretnim oblicima vještačenja, kao što su pregled i obdukcija tijela, pregled i obdukcija začetka i pregled i obdukcija novorođenčeta. Potom se autorica bavi drugom skupinom vještačenja tjelesnih ozljeda, u kojoj vještaci procjenjuju težine tjelesnih ozljeda u cilju njihove kvalifikacije u skladu s Kaznenim zakonom. Provedena je analiza vještačenja tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede, osobito teške tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti i teške tjelesne ozljede iz nehaja. Razrada teme navodi autoricu na zaključak da bi medicinska vještačenja obrađena u ovom radu trebali obavljati isključivo i obvezno posebno educirani sudskomedicinski vještaci, te da bi to moralo biti izrijekom navedeno u zakonu. Također smatramo dobrim izborom ustanove za vještačenje Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Može se također reći da je sudska medicina jedina medicinska struka koja se sustavno bavi problemom vještačenja u području kaznenog i građanskog prava. Upravo je sudska medicina, povezujući pravnu znanost s medicinom, potaknula razvoj medicinskog prava kao nove značajne grane prava.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"65 6","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-06","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135684629","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Legal aspects of timesharing contract in the Croatian law","authors":"Oliver Radolović","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.149.623","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.149.623","url":null,"abstract":"Ugovor o timesharingu novim je Zakonom o zaštiti potrošača (2022.) s nazivom „ugovor o pravu na vremenski ograničenu uporabu (timeshare)“ ostao imenovani ugovor našeg prava, ali je opet izgubio „samostalnu“ uređenost i većim dijelom sadržaja ostao na razini običaja. Predmet rada jest prikaz zakonodavnih i doktrinarnih rješenja ugovora o timesharingu u hrvatskom pravu, izvorna analiza pravnih aspekata ugovora (izvori, sklapanje, ugovorne strane, kauza, prestanak, sličnosti i razlike s drugim ugovorima) i prikaz primjene izvora prava (ugovora, ZPP-a, ZOO-a, poslovnih običaja) na pojedine dijelove ugovora. Rezultati rada jesu odgovori na tako postavljene teorijske i praktične probleme, kao i sinteza rješenja o ugovoru o timesharingu kroz analizu hrvatskog prava.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"13 4","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-06","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135683814","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}