{"title":"Primjena načela zabrane diskriminacije u izradi općenormativnih akata s posebnim osvrtom na uređivanje novčane pomoći povodom rođenja djeteta","authors":"Lana Ofak","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.148.367","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.148.367","url":null,"abstract":"Cilj je ovog rada istražiti način na koji se načelo zabrane diskriminacije primjenjuje u izradi općenormativnih akata. Načelo zabrane diskriminacije jedno je od glavnih elemenata vladavine prava. Zabrana diskriminacije propisana je Ustavom Republike Hrvatske, kao i relevantnim međunarodnim izvorima za zaštitu ljudskih prava. Svi propisi i općenormativni akti u Republici Hrvatskoj moraju biti usklađeni sa zahtjevima koje u sebi sadrži zabrana diskriminacije. Rad započinje upućivanjem na glavne pravne izvore zabrane diskriminacije u Republici Hrvatskoj (Ustav, Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te na pravne izvore Europske unije). Navedeni pravni izvori međusobno će se usporediti i identificirat će se razlike u zaštiti koju pružaju od diskriminacije. Premda postoje i drugi značajni međunarodni ugovori koji također propisuju zabranu diskriminacije, zbog opširnosti teme oni neće biti razmatrani u ovom radu. Zbog jednakog razloga, rad se neće moći baviti svim vrstama (oblicima) diskriminacije, nego samo formalnom i materijalnom te izravnom i neizravnom diskriminacijom. Također će se pojasniti tzv. test diskriminacije kojim se ispituje postoje li moguća opravdanja različitog postupanja. U posljednjem dijelu rada analizirat će se odredbe općih akata pojedinih jedinica lokalne samouprave u kojima se na diskriminatoran način uređuje jednokratna novčana pomoć povodom rođenja djeteta. Ovo je područje odabrano imajući u vidu da se u radu pučke pravobraniteljice i specijaliziranih pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i djecu svake godine rješavanju pritužbe roditelja koji se smatraju diskriminiranima s obzirom na pretpostavke koje jedinice lokalne samouprave propisuju za ostvarivanje tog prava.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"21 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135294571","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"O nekim terminološkim pitanjima u uređenju žalbe u Zakonu o općem upravnom postupku (odgoda pravnih učinaka ili izvršenja rješenja, zamjena i/ili izmjena rješenja)","authors":"Marko Šikić","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.148.309","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.148.309","url":null,"abstract":"U našem ćemo radu analizirati određene terminološke probleme i nejasnoće u uređenju žalbe kao redovitog pravnog lijeka u Zakonu o općem upravnom postupku. Radi se o značenju i upotrebi izraza (sintagmi) odgoda pravnih učinaka rješenja i odgoda izvršenja rješenja te zamjena rješenja i izmjena rješenja. Promotrit ćemo, tako, najprije pitanje upotrebe i značenja izraza odgoda pravnih učinaka rješenja i odgoda izvršenja rješenja te ćemo obrazložiti naše stajalište da je u čitavom zakonskom tekstu potrebno dosljedno koristiti izraz odgoda izvršenja rješenja. Što se tiče izraza zamjena rješenja i izmjena rješenja, ukazat ćemo na činjenicu da je (unatoč tome što se radi o vrlo sličnim riječima) riječ o izrazima koji se u tekstu Zakona o općem upravnom postupku ne koriste kao sinonimi. U zaključku rada iznijet ćemo osnovne teze navedene u radu, te još jednom istaknuti potrebu terminoloških usklađivanja u Zakonu o općem upravnom postupku.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"8 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135294846","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"La qualité du droit","authors":"Gilles Pellissier","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.148.419","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.148.419","url":null,"abstract":"Tema kvalitete sudskih odluka veoma je široka i može se sagledavati s različitih aspekata odnosno s obzirom na različite vrste sporova. Stoga ćemo posebnu pažnju dati javnopravnim sporovima (upravnim i ustavnim) koji imaju za cilj poboljšati kvalitetu sudskih odluka, primarno njihov sadržaj. Isto tako, važno je posvetiti pozornost obrazloženju sudskih odluka radi razumijevanja sadržaja presude s ciljem što efikasnije zaštite prava stranaka. U predmetnom članku ponajviše ćemo se osvrnuti na proceduralna pravila, kao i na opseg sudskog nadzora i njegovu učinkovitost. Pritom je nužno naglasiti vrlo zanimljiv razvoj sudskog nadzora.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"6 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135294568","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Consult, experiment, evaluate ever more effectively","authors":"Alexis Goin","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.148.441","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.148.441","url":null,"abstract":"Kontinuirani razvoj zakonodavnog okvira u Republici Francuskoj rezultirao je formiranjem općeg stava o potrebi uspostavljanja „načela kvalitete pravnih propisa“. Ograničenja tog načela i načina njegove provedbe, u procesu donošenja od strane javnopravnih tijela, istakla su se posebno kroz primjedbe iznesene tijekom javnog savjetovanja s ciljem poboljšanja kvalitete njegove učinkovitosti. Usprkos svim nastojanjima, može se zaključiti kako kvaliteta pravnog sustava u posljednje vrijeme nije pokazala znatan napredak.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"38 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135294847","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Ustavnosudski nadzor ustavnosti upravnopravnih propisa","authors":"Mario Jelušić","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.148.323","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.148.323","url":null,"abstract":"Ključni dio ustavne nadležnosti svakog ustavnog suda predstavlja apstraktna kontrola ustavnosti zakona i drugih propisa. Prikazan je sustav ustavnosudskog nadzora ustavnosti zakona kao temeljnog jamstva oživotvorenja vladavine prava, konstitucionalizma i načela ustavnosti u formalnom i u materijalnom smislu. Rad je posvećen analizi odabranih odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske u nadzoru ustavnosti i zakonitosti upravnopravnih propisa, zakona i podzakonskih akata. Upravo ispunjavajući prikazanu ulogu u obavljanju zadaća iz svoje nadležnosti, Ustavni sud kao posebno tijelo državne vlasti stalno djeluje kao njegov ustavnopravni korektiv.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"61 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135293867","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihova obveza prema napuštenim i izgubljenim životinjama","authors":"Boris Bakota, Jelena Dujmović Bocka","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.148.463","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.148.463","url":null,"abstract":"Autori proučavaju kako su općine i gradovi, a supsidijarno i županije ispunile svoju obvezu brige o napuštenim i izgubljenim životinjama, odnosno jesu li samostalno ili u suradnji s drugom općinom ili gradom osnovali sklonište ili potpisali ugovor s već postojećim skloništem. Podaci su dobiveni anketom koju je Udruga Prijatelji životinja provela među svim hrvatskim gradovima i općinama (uzorak 539 općina i gradova). Analizirani su odgovori na pet pitanja.1 Iz rezultata se može zaključiti da je najveći dio općina i gradova potpisao ugovor s postojećim skloništem, ali da pritom značajan dio njih nije poštovao zakonsku odredbu koja govori da sklonište mora biti u županiji gdje se općina ili grad nalaze. Proučene su odredbe Zakona o zaštiti životinja (Narodne novine 102/17, 32/19 – dalje u tekstu NN), namjere zakonodavca pri njegovu donošenju, kao i određene odluke državnih tijela i sudova s obzirom na potpisivanje ugovora s nekim postojećim skloništima.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"61 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135294851","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Les noveaux actes de l’administration","authors":"Anne-Laure Girard","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.148.409","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.148.409","url":null,"abstract":"Upravni sudac jasnim razgraničavanjem upravnih odluka i dokumentacije upravne prirode uspostavlja jasne principe s ciljem poboljšanja kvalitete pravnih propisa. Doktrina mora težiti što jasnijem razgraničenju spomenutih pojmova, mijenjajući pritom razmišljanja stranke i pravna stajališta.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"23 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135294852","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Qualité du droit et régulation économique","authors":"Pierre-Olivier Rigaudeau","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.148.451","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.148.451","url":null,"abstract":"Iz cijelog niza protuprimjera proizlazi da kvaliteta zakona prije svega odgovara obliku strogosti koju regulator mora primijeniti na sebe. Formalni procesi za stvaranje ili podržavanje standarda tu su da prisile regulatora da primijeni, u okviru svoje normativne proizvodnje, visok stupanj zahtjeva tako da donesene odluke najbolje provode gospodarski subjekti.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"48 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135294724","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"La codification, vecteur de l’amélioration de la qualité de la norme","authors":"Jérôme Michel","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.148.431","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.148.431","url":null,"abstract":"U radu ćemo naglasiti važnost kodifikacije i njezin učinak na poboljšanje kvalitete pravnog standarda, njezinu čitljivost i jasnoću. S tim u vezi usredotočit ćemo se na konkretni primjer – kodeks javne službe. Odredbe predmetnog kodeksa stupile su na snagu 1. ožujka 2022. Prijedlog Kodeksa iznijela je prethodna Vlada, nakon obavljenih konzultacija s francuskim Državnim savjetom, u vrlo teškim uvjetima pandemije COVID-a 19 i izvanrednog stanja koje je proizašlo iz pandemije.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"53 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135294834","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"The quality of normative regulation of administrative supervision in higher education and scientific activity – a historical overview","authors":"Ivica Šušak","doi":"10.31141/zrpfs.2023.60.148.395","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.148.395","url":null,"abstract":"Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj djelatnost je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i kao takvo uživa i posebnu zaštitu kroz institut akademske samouprave i autonomije sveučilišta. Autonomija sveučilišta propisana je Ustavom Republike Hrvatske tako da se Ustavom jamči autonomija sveučilišta te da sveučilište samo odlučuje o svom ustroju i djelovanju, u skladu sa zakonom. Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj prije svega je organizirano i ustrojeno kao javna služba što ga karakterizira kao djelatnost, službu od važnosti za društvenu zajednicu odnosno za Republiku Hrvatsku, za njezin znanstveni, kulturni, ekonomski i svekoliki razvitak. Visoko obrazovanje ima obilježje djelatnosti od javnog interesa i u skladu s tim načelima obavlja se kao javna služba, čime je visoko obrazovanje podvrgnuto posebnim propisima javnog prava, te je kao takvo podvrgnuto zakonodavnom okviru kojim se uređuje pojam ustanove.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"96 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135294853","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}