{"title":"EKONOMSKA BEZBEDNOST U FUNKCIJI NACIONALNE BEZBEDNOSTI","authors":"Radojica Lazić","doi":"10.22182/pnb.2212022.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pnb.2212022.3","url":null,"abstract":"Ostvareni rezultati nacionalne ekonomije imaju poseban značaj na ostvarenje primarnih interesa države. Sve države nastoje da kroz ekonomski sistem ostvare svoje ciljeve kako na mikro tako i na makro nivou. Ostvarenjem ciljeva nacionalne ekonomije država stvara uslove i za ostvarenje funkcija nacionalne bezbednosti. U tom kontekstu ekonomski sistem je podsistem sistema nacionalne bezbednosti. Svojom aktivnom ulogom, država nastoji da kroz razvoj i izgradnju ekonomskih potencijala ostvari optimalane uslove za izgradnju sistema bezbednosti. Nedostatak ili ograničenost ekonomskih resursa nužno produkuje pad ekonomske bezbednosti, a time i pad privrednih aktivnosti. Upravo zato, potrebno je kreirati adekvatan sistema alokacije ekonomskih resursa na nosioce ekonomske i nacionalne bezbednosti.","PeriodicalId":225370,"journal":{"name":"Politika nacionalne bezbednosti","volume":"24 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-08-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"131579081","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"INTERAKCIJA STRATEGIJE PRISILE I ODVRAĆANJA – POUKE IZ AGRESIJE NA SAVEZNU REPUBLIKU JUGOSLAVIJU 1999. GODINE","authors":"Vangel Milkovski, Milan Miljković","doi":"10.22182/pnb.2212022.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pnb.2212022.2","url":null,"abstract":"Predmet rada je preispitivanje relevantnostii savremenog značaja klasičnog pristupa upotrebe strategija prisile i odvraćanja i njihove interakcije. U radu se predmet istraživanja razmatra kroz pregled literature i teorijskih stavova klasičnih mislilaca,a relevantnost i savremeni značaj njihovih stavova kroz analizu interakcije strategije prisile NATO i strategije odvraćanja SRJ pre i tokom agresije 1999. godine. Istraživačko pitanje rada je da li klasični pristupi upotrebe strategije prisile i odvraćanja zadržavaju svoju relevantnost i danas. Autori zaključuju da je najveći deo načela o primeni strategije prisile i odvraćanja relevantan i za današnju strategijsku praksu i nacionalnu bezbednost. Istaknuta je relevantnost načela eskalacije primene sile za uspeh strategije prisile, ali i manja relevatnost načela da su vojni ciljevi glavna meta u ovoj strategiji, već da su to civilni ciljevi i kritična infrastruktura protivnika. Imajući u vidu da su protivnički lideri centralna meta prema kojima je usmerena strategija prisile, tj. dekapitacija, jedan od zaključaka rada je da odvraćanje mora biti shvaćeno prvenstveno kao napor da se oblikuje razmišljanje potencijalnog agresora.","PeriodicalId":225370,"journal":{"name":"Politika nacionalne bezbednosti","volume":"40 3 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-08-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"133189214","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"BUJANOVAČKO-PREŠEVSKA OBLAST KAO POTENCIJALNO GEOPOLITIČKO ŽARIŠTE U SRBIJI** Između nacionalne bezbednosti i projekta „Prirodna Albanija“","authors":"Vanja Glisin","doi":"10.22182/pnb.2212022.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pnb.2212022.7","url":null,"abstract":"Istorijski procesi i geopolitički položaj Republike Srbije uslovili su postojanje geopolitičkih žarišta na teritoriji države, što se odražava na nacionalnu bezbednost. Teritorijalne jedinice na kojima uočavamo različite oblike trajnih ili periodičnih nestabilnosti i sukoba određujemo kao geopolitičko žarište i u daljim koracima istraživanja analiziramo konfliktne potencijale na lokalnom i regionalnom nivou. Na teritoriji Republike Srbije Bujanovačko-preševska oblast predstavlja potencijalno geopolitičko žarište, gde većinski albanski predstavnici političkih vlasti u svojim političkim ciljevima ističu ideju o izdvajanju opština Bujanovac i Preševo i njihovom pripajanju tzv. Kosovu. Zbog složene geopolitičke situacije na jugu Srbije, u prvom delu rada biće određene geografske i demografske karakteristike opština. Drugi deo rada posvećen je geopolitičkoj i bezbednosnoj analizi Bujanovačko-preševske oblasti. Cilj je da se izvrši analitičan pregled važnih događaja od eskalacije sukoba devedesetih godina do danas, kako bi se na osnovu toga ukazalo na potencijalne pretnje i rizike i na kraju pružile određene geopolitičke i bezbednosne preporuke radi očuvanja nacionalne bezbednosti i teritorijalnog integriteta Republike Srbije.","PeriodicalId":225370,"journal":{"name":"Politika nacionalne bezbednosti","volume":"45 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-08-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127839949","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"BEZBEDNOSNA FUNKCIJA DRŽAVE (drugo dopunjeno izdanje)","authors":"Ştrahinja Obrenovic","doi":"10.22182/pnb.2212022.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pnb.2212022.10","url":null,"abstract":"Prikaz monografije:\u0000Радослав Гаћиновић. 2021. Безбедносна функција државе. Београд: Институт за политичке студије, 382.","PeriodicalId":225370,"journal":{"name":"Politika nacionalne bezbednosti","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-08-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130064033","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"SAJBER ŠPIJUNAŽA I PRAVO NA PRIVATNOST SA ASPEKTA DOSADAŠNjE PRAKSE EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA I UJEDINJENIH NACIJA","authors":"Siniša Domazet","doi":"10.22182/pnb.2212022.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pnb.2212022.9","url":null,"abstract":"Sajber špijunaža u XXI veku predstavlja izazov u međunarodnim odnosima, kao i njena veza sa ljudskim pravima, prevashodno pravom na privatnost. Predmet istraživanja je analiza međusobnog odnosa između delatnosti savremenih obaveštajnih službi i njihovog nastojanja da zaštite nacionalnu bezbednost s jedne strane i potrebe da se zaštiti pravo na privatnost s druge strane. Utvrđeno je da se pravo na privatnost pod određenim okolnostima može ograničiti. Akti Ujedinjenih nacija i jurisprudencija Evropskog suda za ljudska prava definisali su odgovarajuće standarde pri proceni legalnosti ograničenja prava na privatnost. Istraživanje je pokazalo da osporena mera mora imati osnovu u domaćem pravu. Dalje, zakon treba da bude pristupačan datom licu, koje mora biti u stanju da predvidi njegove posledice po njega. Mora se obezbediti i da se mere tajnog nadzora primenjuju samo kada su neophodne u demokratskom društvu posebno obezbeđivanjem adekvatnih i delotvornih zaštitnih mehanizama i garancija protiv zloupotreba. U svakom slučaju ponaosob potrebno je odmeriti proporcionalnost mere nadzora sa obimom ograničenja prava na privatnost, kao i da postoji legitimni cilj za tako nešto. U istraživanju su korišćeni normativni metod i pravno-logički metodi indukcije i dedukcije.","PeriodicalId":225370,"journal":{"name":"Politika nacionalne bezbednosti","volume":"329 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-08-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"122835690","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"GEOPOLITIČKI OKVIR RUSKE VOJNE INTERVENCIJE U UKRAJINI","authors":"A. Gajić, Nikola Rajic","doi":"10.22182/pnb.2212022.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pnb.2212022.6","url":null,"abstract":"Predmet i problem rada činisagledavanje ruske vojne intervencije u Ukrajini, počevši s pogledom na istorijski i politički kontekst koji je doveo do sukoba, zatim sa osvrtom klasične i savremene geopolitičke pozicije Ukrajine, nakon čega se prelazi na proklamovane ciljeve ”specijalne vojne operacije” i njen tok. Cilj rada jeste svrstavanje sukoba u geopolitički okvir i sagledavanja geopolitičkih implikacija koje će prouzrokovati, oslanjajući se na teorijski pristup realizma. Rezultati rada prognoziraju dublju polarizaciju novu blokovsku podelu sveta, nalik onoj za vreme Hladnog rata.","PeriodicalId":225370,"journal":{"name":"Politika nacionalne bezbednosti","volume":"45 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-08-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127579346","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"PREHRAMBENA SIGURNOST KAO ČINILAC NACIONALNE BEZBEDNOSTI","authors":"Slavisa Arsic, Mitar Kovač","doi":"10.22182/pnb.2212022.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pnb.2212022.1","url":null,"abstract":"Sigurnost u snabdevanju hranom je egzistencijalna potreba i globalni izazov. Eventualna nestabilnost ili diskontinuitet u prehrani stanovništva ugrožava nacionalnu bezbednost države, stvara uslove za izbijanje konflikta i predstavlja podjednaku pretnju za regionalnu i globalnu bezbednost. Država svojom nacionalnom politikom treba da omogući svakom stanovniku permanentan pristup optimalnoj količini zdrave i punovredne hrane iz dugoročno održivih izvora. Paradigma pristupa hrani preko razmene roba na svetskom tržištu u uslovima multi-polarnog sveta postaje ograničavajući faktor očuvanja suvereniteta države i instrument za usmeravanje političkih odluka koje ne odražavaju nacionalne interese. U takvim okolnostima potrebno je revidirati i zakonodavno artikulisati kauzalnu povezanost ishrane stanovništva i nacionalne bezbednosti u cilju celishodnijeg suočavanja sa izazovima novog vremena.","PeriodicalId":225370,"journal":{"name":"Politika nacionalne bezbednosti","volume":"22 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-08-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"126981791","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"UGROŽAVANJE BEZBEDNOSTI LOKALNIH ZAJEDNICA U VANREDNIM SITUACIJAMA IZAZVANIM POPLAVAMA","authors":"Vladimir Cvetković, Sandra Radonjic","doi":"10.22182/pnb.2212022.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pnb.2212022.4","url":null,"abstract":"Polazeći od sve učestalijih prirodnih i antropogenih vanrednih situacija na području Srbije, cilj naučnog istraživanja predstavlja naučna deskripcija i eksplikacija uticaja demografskih, socio-ekonomskih i psiholoških faktora na percepciju građana o nivou ugrožavanja bezbednosti lokalnih zajednica u vanrednim situacijama izazvanim poplavama. Metodom slučajnog uzorkovanja, po principu snežne grudve, anketirano je 248 punoletnih građana na području grada Beograda. Rezultati istraživanja pokazuju da ne postoji statistički značajna povezanost između pola, nivoa obrazovanja ispitanika i percepcije o različitim dimenzijama ugrožavanja bezbednosti. Nasuprot tome, utvrđeno je postojanje statistički značajne povezanosti percepcije ugrožavanja bezbednosti lokalnih zajednica sa starošću ispitanika. Sprovedeno istraživanje doprinosi unapređenju teorijskog i empirijskog fonda naučnog saznanja u oblasti upravljanja u vanrednim situacijama. Implikacije istraživanja su višestruke i one omogućavaju donosiocima odluka da osmisle, razviju i implementiraju strategije i kampanje usmerene na unapređenje bezbednosti lokalnih zajednica od posledica prirodnih vanrednih situacija.","PeriodicalId":225370,"journal":{"name":"Politika nacionalne bezbednosti","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-08-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"129904665","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"CHALLENGES TO THE SPECIAL RELATIONSHIP BETWEEN THE UNITED STATES AND THE UNITED KINGDOM THROUGH THE PRISM OF THE ACTIONS OF PRESIDENT JOE BIDEN AND PRIME MINISTER BORIS JOHNSON","authors":"Zuzanna Ptaszynska","doi":"10.22182/pnb.2122021.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pnb.2122021.8","url":null,"abstract":"The United States and the United Kingdom have special political, economic, military and cultural relations. The new American administration is restoring priority to multilateralism and old alliances, and the British authorities have announced an expansion of international engagement. The effects of the COVID-19 pandemic, the fight against climate change, the growth of China’s influence, and threats to cybersecurity are the biggest international challenges in the view of both states. The US and the UK urge other states to jointly take responsibility and work out solutions to the world’s most crucial problems. The United Kingdom left the European Union in January 2020 and, in line with the rhetoric of the government, it regained a sovereign foreign policy. US-UK relations could deepen but new troubles appeared, for example the need to negotiate a new trade deal. However, the differences between Joe Biden and Boris Johnson are less important in the face of common interests, as evidenced by the signing of a new Atlantic Charter by both leaders in June 2021 or increasing joint engagement in the Indo-Pacific region.","PeriodicalId":225370,"journal":{"name":"Politika nacionalne bezbednosti","volume":"71 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"126248658","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"THE US-RUSSIA RAPPROCHEMENT: THE (IM)POSSIBLE DIRECTION FOR A US FOREIGN POLICY","authors":"P. Nedić, Marko Mandic","doi":"10.22182/pnb.2122021.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pnb.2122021.7","url":null,"abstract":"The authors of this paper examine the possible change of course in the United States foreign policy and strategic adjustment towards Russia in international relations. Although the United States were the sole superpower in the world after the end of the Cold War, the contemporary international system is marked by growing multipolarity. This change in the international arena is caused by the rise of two revisionist great powers – China and Russia. Although China represents the US’ main geopolitical rival, Russia does not lack the ambition to influence current world affairs. Possible relative gain in Sino-American rivalry for the United States could be achieved through closer cooperation with Russia. Although this hypothetical appeasement could be beneficial for the US, the authors of this paper take the stance that rapprochement between the two countries is currently unlikely. Using neoclassical realism as a theoretical framework, the paper examines the possible US-Russian strategic cooperation, including both external and internal factors that influence state foreign policy and strategic adjustment. The paper also examines the US opening to China during the Cold War under the administration of President Richard Nixon and compares it to the contemporary state of world affairs.","PeriodicalId":225370,"journal":{"name":"Politika nacionalne bezbednosti","volume":"37 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"122768591","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}