Martina Jularić, Antonija Vukašinović, Ivica Klarić
{"title":"Integracija pokreta kao element uspješnosti inkluzije","authors":"Martina Jularić, Antonija Vukašinović, Ivica Klarić","doi":"10.53577/oot.7.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.53577/oot.7.1.1","url":null,"abstract":"Put u jedinstvo nije samo prihvaćanje različitosti. Inkluzija predstavlja kulturu uključivanja i usmjerenost na osobu sa svim njezinim cjelovitim obilježjima, a s ciljem razvijanja svih djetetovih potencijala – individualnih i društvenih. Ideja inkluzije predstavlja pokretačku snagu prema jednakim uvjetima za obrazovanje djece urednog razvoja i djece s teškoćama u razvoju. Skrivaju li podjele strah i neznanje onih koji ih potiču? U ovom je istraživanju prikazana studija slučaja dječaka s poremećajem iz spektra autizma uključenog u sportski dječji vrtić “Palunko” u Brodsko-posavskoj županiji. Sportski dječji vrtić ima suvremeni, integrirani pristup učenju pri čemu djeca samoinicijativno cirkuliraju prostorima: dvoranom sa sportskim elementima, sobom dnevnog boravka te vanjskim, ograđenim, sportskim dijelom dječjeg vrtića. Dijete pohađa mješovitu dobnu skupinu (djeca u dobi od 4. do 6. god. života) u kojoj je dnevna prisutnost oko 20-ero djece. Cilj je istraživanja utvrditi dobrobiti integriranja pokreta u odgojno-obrazovni proces za djecu s teškoćama u razvoju. Praćenjem djeteta putem pedagoške dokumentacije koja uključuje fotografije djece u aktivnostima, video zapise dječaka u aktivnostima, interpretacijom, tj. bilješkama i opisom djeteta u aktivnostima te metodom intervjua s asistenticom i roditeljem djeteta, utvrđen je napredak u različitim čimbenicima koji se odnose na cjeloviti razvoj djeteta. Dokumentacija je korištena za utvrđivanje napretka u različitim čimbenicima koji se odnose na cjelokupni razvoj djeteta. Integriranje pokreta u odgojno-obrazovni proces rezultiralo je inkluzivnim okruženjem, osjećajem pripadnosti grupi, pozitivnim promjenama u obrascima ponašanja, receptivnom govoru, brizi o sebi, socijalnoj interakciji te napretkom u gruboj i finoj motorici. Znanstveni doprinos ovoga istraživanja ogleda se u važnosti integriranja pokreta u odgojno-obrazovnom procesu kako za djecu urednog razvoja tako i za djecu s teškoćama u razvoju.","PeriodicalId":202053,"journal":{"name":"Odgojno-obrazovne teme","volume":"10 7","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141815695","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Vanesa Varga, Marina Merkaš, Matea Bodrožić Selak, Ana Žulec Ivanković
{"title":"Peer-Influenced Purchases: An Exploration of Consumer Trends Among Adolescents in Croatia","authors":"Vanesa Varga, Marina Merkaš, Matea Bodrožić Selak, Ana Žulec Ivanković","doi":"10.53577/oot.7.1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.53577/oot.7.1.5","url":null,"abstract":"This research aimed at addressing questions about what consumer goods are trending among adolescents in Croatia and why they want to have the consumer goods their peers have. The research was conducted using the method of online focus groups with children. The sample consisted of 40 adolescents (20 boys, 20 girls; average age = 14). The analysis of statements suggests that the current trend are brand clothing items, followed by smartphones and other technology items. The research shows that the reasons for children wanting to buy material goods they see in their peers are: they can play and socialise; they can bond, connect, and feel a sense of unity; they can fit in, and/or because everybody has it; they are not excluded; and finally, to acquire social status. The findings of the work indicate that adolescents want material things that are like those of their peers because of the need for connection, belonging, and relationships, but educators and parents should provide different possibilities to satisfy those needs.","PeriodicalId":202053,"journal":{"name":"Odgojno-obrazovne teme","volume":"84 20","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141817500","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Prerequisites for successful execulation of organ lessons","authors":"Božidar Ljubenko","doi":"10.53577/oot.7.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.53577/oot.7.1.2","url":null,"abstract":"Postoje različiti pristupi, postupci i razmišljanja oko pitanja orguljske nastave te o tome koji su preduvjeti potrebni za kvalitetu njezinog uspješnog ostvarenja. Shodno tome „nameće“ se pitanje Kad je podobno vrijeme za početi s nastavom ovog instrumenta? U ovom radu literarno-empirijskim istraživanjem kroz analizu i tumačenje različitih pristupa i praksi nastavnika pokušat će se doprinijeti razjašnjavanju te problematike. Ovim istraživanjem iskazat će se mišljenja nastavnika koji predaju orgulje u glazbenim školama republike Hrvatske te kako o određenoj temi i problematici pišu glazbeni pedagozi u znanstvenim publikacijama. Na temelju istražene literature i provedenog empirijskog istraživanja možemo zaključiti kako je prethodno klavirsko znanje potrebno da bi se orguljske tehnike i vještine mogle lakše i uspješnije usvajati te je shodno tome srednjoškolsko vrijeme najproduktivnije za učenje orgulja. Doduše, u povijesti postoje slučajevi kada su talent/nadarenost, okolnosti i ustrajnost rezultirali uspješnošću. No, i dalje je neosporno kako klavirsko (pred)znanje pospješuje uspješnost, a time i kvalitetu nastave na orguljama. Nadalje, klavirsko znanje koje će učenik „donijeti/unijeti“ u srednjoškolsku nastavu orgulja pomoći će u uspješnijoj izgradnji njegovih znanja i umijeća potrebnih za ovladavanje tim kompleksnim instrumentom.","PeriodicalId":202053,"journal":{"name":"Odgojno-obrazovne teme","volume":"37 11","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141816669","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Motivi djetinjstva u autobiografskoj prozi suvremenih hrvatskih književnica Maje Gluščević i Višnje Stahuljak","authors":"Maja Verdonik, Monika Štiglić Granić","doi":"10.53577/oot.7.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.53577/oot.7.1.4","url":null,"abstract":"U radu se književnoteorijskim pristupom analiziraju autobiografske proze Odrastanje (1995) Maje Gluščević i Sjećanja (1997) Višnje Stahuljak. Nakon prikaza teorijskih odrednica autobiografskoga diskursa u hrvatskoj dječjoj književnosti, ova književna djela interpretirana su polazeći od kriterija određivanja pripadnosti teksta dječjoj književnosti te su promatrana na tematskoj razini s obzirom na motive djetinjstva i njihov odnos prema motivima širega društvenoga konteksta. Uzimajući u obzir regionalni i lokalni identitet književnica, analizirani su i zavičajni motivi odabranih djela, odnosno njihova pojavnost u jeziku i prikazima govora. Rezultati analize pokazuju širok raspon iskaznih mogućnosti autobiografskoga diskursa u hrvatskoj dječjoj književnosti. Utjecaj periodizacije stvaralaštva književnica očituje se u razini literarizacije pojedinoga književnoga djela koja, pritom, pripadaju tipu literarizirane autobiografije. Razloge za navedeno moguće je pronaći u zahtjevima dječje književnosti s obzirom na dob čitatelja iako namjena i izraz teksta te izbor motiva djetinjstva otvaraju mogućnost propitivanja granica dječje književnosti. Analiza odabranih književnih djela potvrđuje prožimanje privatnoga i javnoga prostora na tematskoj razini, pri čemu univerzalni motivi djetinjstva omogućuju poistovjećivanje čitatelja s tekstom, a motivi širega društvenog konteksta pridonose izgradnji specifičnoga konstrukta djetinjstva. Prisutnost zavičajnih motiva potvrđuje autobiografski karakter tekstova.","PeriodicalId":202053,"journal":{"name":"Odgojno-obrazovne teme","volume":"77 8","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141817517","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Screening as low vision prevention in the educational process","authors":"Saša Koca, Dženana Radžo Alibegović","doi":"10.53577/oot.7.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.53577/oot.7.1.3","url":null,"abstract":"Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, samo su dvije bolesti značajne u dječjoj dobi koje bi zadovoljile kriterije probira opravdane u medicinskom i ekonomskom smislu: prije svega ambliopija ili slabovidnost, a zatim oštećenje sluha. Za razliku od skrininga na oštećenje sluha, koji se već dugo provodi na Klinici za uho, grlo, nos KB Tuzla odmah po rođenju djeteta, skrining na ambliopiju se provodi periodično, točnije u sklopu projekata. Ambliopija je najčešća patologija vida u djece i vodeći je uzrok monokularne sljepoće. Ako se ne prepozna i ne liječi u ranom razdoblju djetetovog životnog razvoja, slabovidno oko više nikada neće moći dobro vidjeti, odnosno može postati funkcionalno slijepo. Sve navedeno od nemjerljive je važnosti za odgoj i obrazovanje djece oštećena vida. Pažljivim pregledom i procjenom vida tijekom redovitih sistematskih pregleda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti djece pedijatar može otkriti rizične čimbenike za razvoj slabovidnosti, međutim ako prođu nezapaženo, to će se svakako odraziti na vizualnu oštrinu i dalji odgojno-obrazovni proces. Odgojno-obrazovni proces slabovidne djece zahtijeva multidisciplinarni pristup i timski rad kako nastavnog osoblja tako i edukatora-rehabilitatora, tiflologa, zatim roditelja i svakako djeteta koje pohađa odgojno-obrazovni proces prema prilagođenom planu i programu uz uključivanje u redoviti odgojno-obrazovni proces. Idealno bi bilo da se oštećenje vida otkrije najkasnije do šeste godine života, s obzirom na to da se razvoj vizualne oštrine završava do 7. godine života pri polasku u školi.","PeriodicalId":202053,"journal":{"name":"Odgojno-obrazovne teme","volume":"17 8","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141815508","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Upotreba digitalnih tehnologija u nastavi stranih jezika u Republici Sloveniji","authors":"T. Smajla","doi":"10.53577/oot.5.1.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.53577/oot.5.1.6","url":null,"abstract":"Ovaj rad predstavlja rezultate kvantitativnog istraživanja o stavovima mladih slovenskih učenika stranog jezika. Istraživanje je provedeno u pet javnih osnovnih škola u različitim regijama Republike Slovenije. Uzorak ispitanika sastoji se od 406 učenika u dobi između 7 i 12 godina (od 2. do 4. razreda), a 138 učenika (34 %) bili su učenici četvrtog razreda. Učenici su upitani o tome jesu li se koristili IKT-om tijekom nastave Engleskog jezika, za pisanje zadaće i za učenje vokabulara. Analiza podataka provedena je uz pomoć unakrsnih tablica. U vezi sa spolom, hikvadrat test ukazuje na statistički značajnu razliku u stavovima o upotrebi mobilnih telefona tijekom nastave Engleskog jezika i tijekom pisanja zadaće, no što se tiče varijable dobi, nisu utvrđene statistički značajne razlike. Takvi rezultati trebali bi motivirati učitelje jezika i nadležne osobe da prilagode svoje metode podučavanja i dopuste pažljivu upotrebu IKT-a u nastavi stranog jezika.","PeriodicalId":202053,"journal":{"name":"Odgojno-obrazovne teme","volume":"30 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116719380","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Nakladništvo (stanje, trendovi i perspektive) u izdavanju osnovnoškolskih udžbenika i drugih obrazovnih materijala","authors":"Danijela Sunara-Jozek","doi":"10.53577/oot.5.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.53577/oot.5.1.3","url":null,"abstract":"Cilj je ovoga rada utvrditi stanje u hrvatskom nakladništvu osnovnoškolskih udžbenika i ostalih obrazovnih materijala (radnih bilježnica, atlasa, zbirki, materijala za darovite učenike i učenike kojima je potrebna pomoć u učenju i sl.), učiteljske stavove spram nakladništva za osnovne škole te načina komunikacije između njih i nakladnika.U istraživanju je primijenjena kvantitativna metodologija ankete uz pomoć Google Formsa na društvenim mrežama u kojima su formirane grupe učitelja razredne i predmetne nastave u osnovnim školama. Anketu je ispunilo sveukupno 280 učitelja i učiteljica, a sastojala se od 14 zadataka zatvorenog i otvorenog tipa.U radu se iznosi kratak pregled osnovnoškolske obrazovne nakladničke situacije u Hrvatskoj te se uspoređuje tiskano i elektroničko nakladništvo s naglaskom na učiteljske stavove i kriterije prilikom odabira novih materijala nakon uvođenja Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.Zaključak je istraživanja da se situacija u nakladništvu vrlo brzo mijenja te da su tomepridonijeli proces digitalizacije na svim područjima, reforma odgojno-obrazovnog sustava i uvođenje Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Ubrzanju uvođenja elektroničkih materijala pridonijela je i pandemija koronavirusne bolesti te uvođenje nastave na daljinu u hrvatskim osnovnim školama u ožujku 2020. godine.","PeriodicalId":202053,"journal":{"name":"Odgojno-obrazovne teme","volume":"2016 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128347515","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Sociopedagoške posljedice stigme i stigmatiziranja","authors":"Ana Čelik, Zlatko Miliša","doi":"10.53577/oot.5.1.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.53577/oot.5.1.7","url":null,"abstract":"Cilj je rada s teorijskog aspekta istražiti i identificirati oblike stigmatizacije koja u konačnici ukazuje na višestruko negativne društvene implikacije. Metodom sekudarne analize i analize sadržaja u radu se problematizira stigmatiziranje u društvenom i pedagoškom kontekstu čije su posljedice osobito negativne za ugrožene i marginalizirane skupine ljudi. Analizom podataka utvrđeno je da nasilje nad mišljenjem ima obilježje bezuvjetne podređenosti pojedinca normama i inim kolektivitetima koji stvaraju stereotipe o drugima i drugačijima kao nepoželjnima te da se stigmatizacija temelji na rasprostranjenim stereotipima koji postaju osnova za isključivanje ili izbjegavanje određene skupine ljudi. Zaključuje se da su u procesu destigmatizacije odgoj i obrazovanje iznimno važan segment u formiranju (ne)humanih društvenih obrazaca ponašanja.","PeriodicalId":202053,"journal":{"name":"Odgojno-obrazovne teme","volume":"20 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"126265137","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Stavovi o pripremi i provedbi projekata društveno korisnog učenja financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda","authors":"Jasenka Begić, Ana Depope, Miljenka Kuhar","doi":"10.53577/oot.5.1.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.53577/oot.5.1.9","url":null,"abstract":"Društveno korisno učenje (DKU) metoda je učenja i poučavanja kojom učenici i studenti aktivnim sudjelovanjem u projektima primjenjuju usvojena znanja na rješavanje konkretnog problema u zajednici. Svrha je istraživanja ispitati stavove triju ključnih skupina dionika – predstavnika visokog obrazovanja, studenata i predstavnika organizacija civilnog društva – o pripremi i provedbi projekata DKU-a financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda iz poziva „Podrška razvoju partnerstava organizacija civilnog društva i visokoobrazovnih ustanova za provedbu programa društveno korisnog učenja“. Istraživanje ispituje stavove o DKU-u prije, tijekom i nakon provedbe projekata te identificira ključne izazove provedbe financiranih projekata. Dobiveni rezultati upućuju na to da su ključni dionici zadovoljni provedenim projektima, zainteresirani za metodu DKU-a te za ostvarivanje suradnje između sektora. Međutim, istaknuti su i problemi poput opterećenja sudionika, nedostatka institucijske podrške te nužnosti za dodatno angažiranje studenata i razvijanje metoda za povezivanje usvojenog gradiva u provođenju projekata. Ujedno, prepoznat je interes za povećanjem broja kolegija s komponentom DKU-a te značajnijim razvijanjem društveno angažiranih projekata.","PeriodicalId":202053,"journal":{"name":"Odgojno-obrazovne teme","volume":"4 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"125971766","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Participativno akcijsko istraživanje u školi","authors":"Antonija Kero","doi":"10.53577/oot.5.1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.53577/oot.5.1.5","url":null,"abstract":"U Gimnaziji Franje Petrića Zadar provedeno je participativno akcijsko istraživanje metodom photovoice s ciljem da se učenicima pruži prilika da ih se čuje i razumije njihovo doživljavanje školskog stresa te da ih se potakne na promišljanje mogućnosti rješenja problema s kojima se svakodnevno suočavaju. S učenicima je odrađena fokus-grupa tijekom koje su posebno tri segmenta bila tema rasprave: uzroci, posljedice stresa te mogućnosti promjene. U istraživanju je sudjelovalo sedam učenika: dvije učenice trećeg razreda i pet učenika završnih razreda. Učenici su imali zadatak izraditi fotografije kojima će iznijeti svoja iskustva stresa u školi. U radu se prikazuju rezultati fokus-grupe te prijedlozi i akcije koje su učenici poduzeli. Kao uzroke stresnog osjećanja učenici navode sudjelovanje na društvenim mrežama, preveliku količinu gradiva, nastavu na daljinu tijekom pandemije bolesti COVID-19 te roditeljski pritisak. Posljedice su takve da učenici zanemaruju druženja, hobije i ostale izvanškolske interese. Kako bi se rasteretili od prevelike količine stresa, učenici su osmislili rješenje u obliku online druženja. Osnovali su online klub MIsliOC koji je popularan unutar škole, ali i lokalne zajednice.","PeriodicalId":202053,"journal":{"name":"Odgojno-obrazovne teme","volume":"100 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"115214291","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}