Časopis za socijalne djelatnosti最新文献

{"title":"Upravljanje krizom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19 u sustavu socijalne skrbi kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i organiziranog stanovanja","authors":"Katarina Špehar Fiškuš, Milena Koren, Marina Milić Babić","doi":"10.21465/czsd.2022.1.1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/czsd.2022.1.1.5","url":null,"abstract":"Kriza, bez obzira na obilježja, uzroke ili vrstu, može ugroziti pojedince, skupine i društvo. Općenito, pa tako i u sustavu socijalne skrbi, kriza može značiti usporavanje ili zaustavljanje redovnog funkcioniranja, što nužno zahtijeva reakciju koja bi rezultirala ponovnom uspostavljanju predkriznog djelovanja ili njegovu poboljšanju. U članku je predstavljen model upravljanja krizom u sustavu socijalne skrbi na horizontalnoj i vertikalnoj razini, s naglaskom na pružatelje socijalnih usluga smještaja i organiziranog stanovanja. Za potrebe ovog rada prikazani su podaci iz prvog vala pandemije koje je prikupilo ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. Rezultati su pokazali važnost kriznog upravljanja i krizne komunikacije na vertikalnoj i horizontalnoj razini, a koje se ogledalo u poduzimanju pravovremenih i učinkovitih intervencija, dobroj organizaciji i kontinuiranom praćenju s ciljem zaštite korisnika i zaposlenika. U članku je dan prikaz prve intervencije sustava socijalne skrbi u krizi uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19. Izneseni podaci upućuju na koordinaciju i krizno upravljanje u prvom valu COVID-a-19 te daju smjernice za buduća postupanja s ciljem jačanja kompetencija nadležnih dionika i zaštite korisnika sustava. Ključne riječi: kriza, pandemija bolesti COVID-19, pružatelji socijalnih usluga, sustav socijalne skrbi, krizno upravljanje","PeriodicalId":184090,"journal":{"name":"Časopis za socijalne djelatnosti","volume":"41 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"122307260","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Aktivno uključivanje i posttraumatski rast hrvatskih branitelja u kriznim razdobljima","authors":"Jadranka Pavić","doi":"10.21465/czsd.2022.1.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/czsd.2022.1.1.3","url":null,"abstract":"Iako su od završetka Domovinskog rata prošla gotovo tri desetljeća, hrvatski branitelji još uvijek se susreću s preprekama koje su uvjetovane, između ostalog, i raznim društvenim fenomenima koji su imali nepovoljan utjecaj na aktivnosti branitelja i njihov posttraumatski rast. Cilj rada je prikazati aktivnosti hrvatskih branitelja tijekom razdoblja pandemije i potresa u gradu Zagrebu i Banovini te njihove refleksije na posttraumatski rast branitelja. Sudionici istraživanja su hrvatski branitelji s invaliditetom koji su članovi udruga branitelja i koji su aktivno sudjelovali u pomoći sugrađanima i suborcima tijekom aktualne pandemije koronavirusa te potresa u gradu Zagrebu i Banovini. Istraživanje je pokazalo da su branitelji bili aktivno uključeni u psihološku podršku i osnaživanje sugrađana, prikupljanje i prijevoz potrebne pomoći te fizičku pomoć u obliku prikupljanja i dostave građevinskog materijala, kontejnera za stanovanje, kuhanja obroka, saniranja šteta od potresa, poput raščišćavanja ruševina, popravka krovišta i drugih fizičkih poslova. Takav aktivni oblik uključivanja u pomoć zajednici rezultirao je i poboljšanjem psihološke dobrobiti i osobnog rasta branitelja. U istraživanju je prikazano šest vodećih područja osobnog rasta koja su identificirana na osnovi intervjua s ispitanicima: osjećaj vlastite vrijednosti i da su potrebni drugim ljudima, otkrivanje vlastitih mogućnosti i snaga, zaboravljanje vlastitih nevolja kroz pomaganje drugima, mogućnost rađenja boljih stvari u životu, osjećaj pripadnosti društvu, osjećaj braniteljskog zajedništva. Ovi rezultati upućuju na potrebu opsežnijeg uključivanja braniteljske populacije u društveni život kroz razne aktivnosti i sadržaje koji nisu sporadični i vezani samo uz rad pojedinih aktivnih braniteljskih udruga. Ključne riječi: hrvatski branitelji, posttraumatski rast, aktivnost branitelja u krizama, potres, pandemija","PeriodicalId":184090,"journal":{"name":"Časopis za socijalne djelatnosti","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124989956","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Terapijski pas – podrška obrazovnom okruženju i mentalnom zdravlju djece s teškoćama u razvoju tijekom pandemije COVID-a-19","authors":"Lidija Čilić Burušić","doi":"10.21465/czsd.2022.1.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/czsd.2022.1.1.4","url":null,"abstract":"Unatrag dva desetljeća sve više raste interes za korištenje terapijskih pasa u obrazovnom okruženju, posebice u radu s djecom s teškoćama u razvoju (Brelsford i sur., 2017). Osnovni cilj istraživanja učinka terapijskih pasa u radu s djecom je prepoznavanje dobrobiti koju taj rad ima za mentalno zdravlje djece, poboljšanje komunikacijskih vještina te njihovu motivaciju za sudjelovanje u rehabilitacijskim i obrazovnim aktivnostima. Iako sve veći broj istraživanja navodi sve češće uključivanje terapijskih pasa u obrazovnom okruženju, praksa se još uvijek ne proučava sustavno (Gee i sur., 2015). Tijekom suočavanja s pandemijom COVID-a-19 te posljedicama potresa u gradu Zagrebu, osim zatvaranja škola, socijalne izolacije, smanjene dostupnosti pojedinih zdravstvenih usluga, pa tako i rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju, susreli smo se, očekivano, i s pogoršanjem mentalnog zdravlja djece. Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG u Zagrebu, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 10 (u nastavku teksta Poliklinika SUVAG), u kojoj se rehabilitiraju i školuju djeca s oštećenjem sluha i poremećajima govora i jezika, tijekom 2020. i 2021. godine u svom je radu upotrebljavala i tri terapijska psa koja su odigrala značajnu ulogu kao motivatori djece u obrazovnim i rehabilitacijskim aktivnostima te zaštiti mentalnog zdravlja tijekom pandemije. Ključne riječi: terapijski pas, pandemija COVID-a-19, djeca s teškoćama u razvoju, mentalno zdravlje, obrazovanje","PeriodicalId":184090,"journal":{"name":"Časopis za socijalne djelatnosti","volume":"9 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"133410908","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Vrednovanje Programa pripreme potencijalnih posvojitelja 4P od strane polaznika programa","authors":"Dubravka Svilar Blažinić, Marko Štengl","doi":"10.21465/czsd.2022.1.1.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/czsd.2022.1.1.6","url":null,"abstract":"Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogućuje roditeljstvo i stjecanje prava na roditeljsku skrb. Prije nego što postanu roditelji, osobe koje se odluče na takav oblik stvaranja i proširenja obitelji, uz prethodnu procjenu prolaze i zakonom obvezan proces pripreme za roditeljstvo. Odredba o obaveznoj pripremi u fokus stavlja edukaciju s namjerom da kroz pripremu posvojitelji postignu realističnija očekivanja u vezi s posvojenjem, unaprijede roditeljske vještine te razumiju specifičnosti posvojiteljskog roditeljstva uz povećanje roditeljske kompetentnosti. U ovom istraživanju ispitano je zadovoljstvo korisnika određenim značajkama Programa pripreme potencijalnih posvojitelja 4P. Analizirani su odgovori 63 polaznica i polaznika. Rezultati istraživanja pokazali su kako polaznici programa 4P smatraju sadržaje i teme obrađene u radionicama iznimno korisnima i praktično primjenjivima te su zadovoljni programom u cjelini. Dodatno je ispitana povezanost programa pripreme potencijalnih posvojitelja s doživljajem roditeljskih kompetencija kod potencijalnih posvojitelja. Provedena je usporedba rezultata Skale procjene roditeljske kompetentnosti na početku i po završetku pohađanja programa 4P po podljestvicama efikasnosti i zadovoljstva. Analiziranjem pitanja na podljestvici efikasnosti uočavaju se značajne razlike na ciljanim pitanjima između procjena prije i poslije pohađanja programa 4P, dok na podljestvici zadovoljstva nije bilo značajnih razlika u samoprocjeni roditeljskih kompetencija. Ključne riječi: posvojenje, edukacija, pripreme, roditeljstvo, roditeljska kompetentnost","PeriodicalId":184090,"journal":{"name":"Časopis za socijalne djelatnosti","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"134138984","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Profesionalni stres, izgaranje i vikarijska trauma u socijalnome radu: smjernice za prevenciju i zaštitu mentalnog zdravlja socijalnih radnika","authors":"Dario Vučenović, Ljerka Hajncl, Katarina Jelić","doi":"10.21465/czsd.2022.1.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/czsd.2022.1.1.2","url":null,"abstract":"Tolerancija stresa jedna je od karakteristika otpornih pojedinaca, a dugoročna izloženost stresu na radnome mjestu dovodi do sindroma profesionalnog izgaranja. Vikarijska trauma je ishod kontinuirane izloženosti traumi korisnika i vezana je uz direktan rad s ljudima. I dok se profesionalno izgaranje može pojaviti u svim područjima rada, za vikarijsku traumu specifično je da se pojavljuje samo kod praktičara čiji su korisnici žrtve ili rjeđe počinitelji nasilja. U radu su prikazani rizični i zaštitni čimbenici te mehanizmi koji pomažu predvidjeti koji će pojedinci biti podložniji simptomima vikarijske traume, o kojoj se nedovoljno sluša u programima osposobljavanja socijalnih radnika za rad s ranjivim skupinama korisnika. Ti čimbenici mogu biti osobni ili organizacijski. Zajedničko im je to da narušavaju produktivnost socijalnih radnika, njihovu predanost i zadovoljstvo poslom te sposobnost suosjećanja, a posljedice mogu utjecati i na njihov obiteljskih život. Ključne riječi: socijalni rad, vikarijska trauma, sekundarna trauma, izgaranje, stres","PeriodicalId":184090,"journal":{"name":"Časopis za socijalne djelatnosti","volume":"155 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130526250","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Stres učitelja u odnosu na prilagodbe za učenike s teškoćama tijekom nastave na daljinu","authors":"A. Krampač-Grljušić, Ivana Duvnjak, Vesna Mihanović","doi":"10.21465/czsd.2022.1.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/czsd.2022.1.1.1","url":null,"abstract":"Obrazovanje učenika s teškoćama za vrijeme pandemije pokazalo se uistinu izazovnim. Postojala je potreba za dodatnim prilagođavanjem individualiziranog pristupa učenicima s različitim teškoćama zbog održavanja nastave na daljinu, što je posljedično moglo dovesti do stresa učitelja. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati zastupljenost učenika s teškoćama i vrstu primjerenog programa odgoja i obrazovanja. Također se željela ispitati razina stresa učitelja u odnosu na različite aktivnosti prilagođavanja za učenike s teškoćama za vrijeme održavanja nastave na daljinu tijekom pandemije u odnosu na tradicionalno poučavanje prije pandemije. U istraživanju je sudjelovalo 324 učitelja iz tri županije na području sjeveroistočne Hrvatske. Istraživanje je provedeno kao transverzalno u kojem su učitelji procijenili percipirani stres za vrijeme nastave na daljinu i za vrijeme tradicionalne nastave prije pojave pandemije. Dobiveni rezultati pokazuju da nastavu pohađa oko 10% učenika s teškoćama te preko 80% razreda ima barem jednog učenika s teškoćama. Najviše je onih učenika s teškoćama koji se školuju prema redovitom programu uz individualizirane postupke (57,1%). Prema redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke školuje ih se 48,1%, a 10,8% ih se školuje po posebnom programu uz individualizirane postupke. Učitelji procjenjuju da su doživjeli značajno više razine stresa u svim područjima prilagodbi tijekom nastave na daljinu. Stresnije im je bilo prilagođavati nastavne i dodatne materijale, prilagođavati vrijeme za ispunjavanje zadataka, pružati individualnu podršku i prilagođavati postupke vrednovanja. Učitelji su bili izloženi različitim dodatnim izvorima stresa - prilagođavanju učenicima s teškoćama i nastavi na daljinu. Budući da učitelji inače doživljavaju visoke razine stresa, potrebno ih je što bolje pripremiti na krizne situacije te na načine prilagođavanja različitim potrebama učenicima, s ciljem preveniranja stresa i razvijanja adaptivnih načina suočavanja sa stresom. Ključne riječi: učenici s teškoćama, prilagodbe, inkluzivno obrazovanje, nastava na daljinu, pandemija","PeriodicalId":184090,"journal":{"name":"Časopis za socijalne djelatnosti","volume":"98 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127499119","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}