{"title":"Pravni okvir oduzimanja imovine u kontekstu Zrinsko-frankopanske urote","authors":"Henrik-Riko Held","doi":"10.22586/pp.v43i66.30030","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v43i66.30030","url":null,"abstract":"Autor analizira pravni okvir za različite slučajeve oduzimanja imovine koji su se dogodili tijekom vojnoga postupanja protiv Zrinskog i Frankopana te vezano uz opću konfiskaciju njihove imovine u kontekstu zločina uvrede veličanstva (crimen laesae Maiestatis) za koji su bili optuženi te naposljetku i osuđeni. Središnji problem vezan je uz okolnost da je konfiskacija najprije bila određena u carskoj proskripciji, tj. kraljevskom proglasu protiv Zrinskog i njegovih suradnika krajem ožujka 1670., te da je uskoro bila i provedena, a da se ujedno tražila u postupku protiv njih (studeni 1670. – travanj 1671.) te naposljetku bila i određena u presudi. U tom smislu kao pravni problem ističe se pitanje kada točno nastupa pravni učinak konfiskacije kod zločina uvrede veličanstva u rimskoj pravnoj tradiciji – već samim počinjenjem djela ili tek donošenjem presude. U analizi se najprije na temelju postojećih izvora iznosi kronologija najvažnijih događaja vezanih uz oduzimanje imovine. Zatim se prostor posvećuje argumentaciji obrane i optužbe u postupku protiv Zrinskog i Frankopana u odgovarajućim procesnim spisima. Posebna pozornost daje se problemu pravne osnove za konfiskaciju te se analizira konfiskacija imovine u kontekstu zločina uvrede veličanstva u rimskom pravu i rimskoj pravnoj tradiciji (osobito u kontekstu prava primjenjivog u postupku protiv Zrinskog i Frankopana). S druge strane analizira se problematika pravnoga uređenja oduzimanja imovine pobunjenicima u okviru tada važećega prava naroda (ius gentium). Naposljetku se razlažu mogući uzroci kumuliranja pravnih osnova konfiskacije imovine u ovom slučaju.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"4 7","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141836205","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Djevojačka četvrtina","authors":"Ante Nekić","doi":"10.22586/pp.v43i66.30252","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v43i66.30252","url":null,"abstract":"The paper explores the phenomenon of the filial quarter, a specific form of female inheritance practiced among the nobility of the Kingdom of Hungary-Croatia, by focusing on medieval Slavonia as a case study. Starting from some general observations on the filial quarter, the paper subsequently delves into a more systematic analysis of the Slavonian material. It elucidates the mechanism through which the filial quarter spread to Slavonia in the 13th century, how it became an institutionalized custom in the 14th century and examines the different practices of the filial quarter being given either in land or as monetary payment.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"32 31","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141836272","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Franjo Vuletić’s Slovnica jezika bosanskoga and Its Place among Croatian Grammars","authors":"Matijas Baković, Š. Novaković","doi":"10.22586/pp.v43i66.25827","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v43i66.25827","url":null,"abstract":"U radu se analizira rukopis Franje Vuletića Slovnica jezika bosanskoga za srednja učilišta iz 1885., koji je tiskan 1890. pod naslovom Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole. Dio I. i II. Nauka o glasovima i oblicima. Autori prikazuju kako je došlo do promjena u rukopisu i koje je korekcije u izvorni rukopis Vuletićeve Slovnice unio Davorin Nemanić. Da bi se lakše pratile Nemanićeve intervencije u tekst, rukopis se uspoređuje s tiskanim izdanjem Gramatike bosanskoga jezika iz 1890. S obzirom na to da je Vuletić u Bosni i Hercegovini propagirao Karadžić-Daničićeve jezične poglede, ali i to da je u tiskano izdanje ušlo dosta elemenata jezika zagrebačke filološke škole, usporedit će se koliko izvorni rukopis slijedi dotadašnju hrvatsku gramatičarsku tradiciju ili odudara od nje i može li se s tih pozicija Gramatika bosanskoga jezika smatrati hrvatskom (vukovskom) gramatikom, kako ju neki istraživači svrstavaju. Također, budući da je Gramatika tiskana bez navođenja imena autora, razmotrit će se kulturno-političke okolnosti koje su dovele do njezina nastanka i objavljivanja u takvu obliku.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"24 26","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141836337","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Marginalia in the Codex Liber\u0000privilegiorum episcopatus Zagrabiensis :","authors":"Maja Tabak Demo","doi":"10.22586/pp.v43i66.27139","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v43i66.27139","url":null,"abstract":"U radu je donesena analiza marginalija kartulara Zagrebačke biskupije – Liber privilegiorum episcopatus Zagrabiensis. Pisan polovicom 14. st. goticom i latinskim jezikom, ovaj kodeks broji oko 700 marginalija, koje su u radu podijeljene u dvije velike skupine: primarne (bilješke pisara, suvremene izradi kodeksa) i sekundarne (bilješke upisivane u vremenima poslije njegova nastanka). Marginalije su pisane latinskim pismom i jezikom; one pak koje se sastoje isključivo od navođenja godine bilježene su arapskim brojkama. Premda malobrojne, primarne bilješke mogu doprinijeti historiografskoj interpretaciji nastanka kartulara, govoreći i o pisarskom uzusu i naobrazbi njegova sastavljača. Sekundarne marginalije, upisivane u kodeks od 15. do 20. st., djelo su većega broja autora. Donoseći najrazličitije sadržaje, one govore o dugotrajnoj upotrebi ovoga kartulara, pružajući uvid u historijat njegova istraživanja. U radu je priložen grafički prikaz klasifikacije svih marginalnih bilješki kodeksa kao i tablica marginalija.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"6 12","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141836695","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}