兹林斯克-弗兰科潘斯卡-乌罗塔地区财产处置的法律框架

Q3 Arts and Humanities

Povijesni Prilozi Pub Date : 2024-07-08 DOI:10.22586/pp.v43i66.30030

Henrik-Riko Held

{"title":"兹林斯克-弗兰科潘斯卡-乌罗塔地区财产处置的法律框架","authors":"Henrik-Riko Held","doi":"10.22586/pp.v43i66.30030","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Autor analizira pravni okvir za različite slučajeve oduzimanja imovine koji su se dogodili tijekom vojnoga postupanja protiv Zrinskog i Frankopana te vezano uz opću konfiskaciju njihove imovine u kontekstu zločina uvrede veličanstva (crimen laesae Maiestatis) za koji su bili optuženi te naposljetku i osuđeni. Središnji problem vezan je uz okolnost da je konfiskacija najprije bila određena u carskoj proskripciji, tj. kraljevskom proglasu protiv Zrinskog i njegovih suradnika krajem ožujka 1670., te da je uskoro bila i provedena, a da se ujedno tražila u postupku protiv njih (studeni 1670. – travanj 1671.) te naposljetku bila i određena u presudi. U tom smislu kao pravni problem ističe se pitanje kada točno nastupa pravni učinak konfiskacije kod zločina uvrede veličanstva u rimskoj pravnoj tradiciji – već samim počinjenjem djela ili tek donošenjem presude. U analizi se najprije na temelju postojećih izvora iznosi kronologija najvažnijih događaja vezanih uz oduzimanje imovine. Zatim se prostor posvećuje argumentaciji obrane i optužbe u postupku protiv Zrinskog i Frankopana u odgovarajućim procesnim spisima. Posebna pozornost daje se problemu pravne osnove za konfiskaciju te se analizira konfiskacija imovine u kontekstu zločina uvrede veličanstva u rimskom pravu i rimskoj pravnoj tradiciji (osobito u kontekstu prava primjenjivog u postupku protiv Zrinskog i Frankopana). S druge strane analizira se problematika pravnoga uređenja oduzimanja imovine pobunjenicima u okviru tada važećega prava naroda (ius gentium). Naposljetku se razlažu mogući uzroci kumuliranja pravnih osnova konfiskacije imovine u ovom slučaju.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2024-07-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Pravni okvir oduzimanja imovine u kontekstu Zrinsko-frankopanske urote\",\"authors\":\"Henrik-Riko Held\",\"doi\":\"10.22586/pp.v43i66.30030\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Autor analizira pravni okvir za različite slučajeve oduzimanja imovine koji su se dogodili tijekom vojnoga postupanja protiv Zrinskog i Frankopana te vezano uz opću konfiskaciju njihove imovine u kontekstu zločina uvrede veličanstva (crimen laesae Maiestatis) za koji su bili optuženi te naposljetku i osuđeni. Središnji problem vezan je uz okolnost da je konfiskacija najprije bila određena u carskoj proskripciji, tj. kraljevskom proglasu protiv Zrinskog i njegovih suradnika krajem ožujka 1670., te da je uskoro bila i provedena, a da se ujedno tražila u postupku protiv njih (studeni 1670. – travanj 1671.) te naposljetku bila i određena u presudi. U tom smislu kao pravni problem ističe se pitanje kada točno nastupa pravni učinak konfiskacije kod zločina uvrede veličanstva u rimskoj pravnoj tradiciji – već samim počinjenjem djela ili tek donošenjem presude. U analizi se najprije na temelju postojećih izvora iznosi kronologija najvažnijih događaja vezanih uz oduzimanje imovine. Zatim se prostor posvećuje argumentaciji obrane i optužbe u postupku protiv Zrinskog i Frankopana u odgovarajućim procesnim spisima. Posebna pozornost daje se problemu pravne osnove za konfiskaciju te se analizira konfiskacija imovine u kontekstu zločina uvrede veličanstva u rimskom pravu i rimskoj pravnoj tradiciji (osobito u kontekstu prava primjenjivog u postupku protiv Zrinskog i Frankopana). S druge strane analizira se problematika pravnoga uređenja oduzimanja imovine pobunjenicima u okviru tada važećega prava naroda (ius gentium). Naposljetku se razlažu mogući uzroci kumuliranja pravnih osnova konfiskacije imovine u ovom slučaju.\",\"PeriodicalId\":52430,\"journal\":{\"name\":\"Povijesni Prilozi\",\"volume\":null,\"pages\":null},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2024-07-08\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Povijesni Prilozi\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.22586/pp.v43i66.30030\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q3\",\"JCRName\":\"Arts and Humanities\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Povijesni Prilozi","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.22586/pp.v43i66.30030","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"Arts and Humanities","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

摘要

作者分析了在针对兹林斯科格和弗兰科潘的军事诉讼期间发生的各种没收财产案件的法律框架，这些案件与他们被定罪并最终被判刑的囚禁国王罪（crimen laesae Maiestatis）背景下的财产没收有关。核心问题在于，没收行动最初是在沙皇公告（即 1670 年针对兹林斯科格及其同伙的敕令）中下达的，而且已经执行，但在针对他们的程序（1670 年的 studeni - 1671 年的 travanj）中执行，最后在法庭上下达。U tom smislu kao právní problema ističe se pitanje kada točno nastupa legal učinak konfiskacija kod zcriina uvrede majeličanstva u romskoj pravnoj tradiciji - već samim počinjenjem djela ili tek donošenjem pres Judgement.本分析报告首先根据现存资料，按时间顺序介绍了与没收财产有关的最重要事件。Zatim se prostor devvećuje argumentaciji obrane i optužbe u postupku protiv Zrinskog i Frankopana u odgovarajućim procesnim spisima.特别关注没收的法律依据问题，并分析了罗马法中叛国罪背景下的财产没收和罗马法律传统（尤其是在针对兹林斯科格和弗兰科潘的诉讼中适用的法律背景）。S druge strane analizira se problematika juridga reguliđenja oduzimanja imovine pobunjenicima u rámci tada važećega prava naroda (ius gentium).本法规定，在任何情况下，都必须对被控侵权行为进行法律保护。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

查看原文本刊更多论文

Pravni okvir oduzimanja imovine u kontekstu Zrinsko-frankopanske urote

Autor analizira pravni okvir za različite slučajeve oduzimanja imovine koji su se dogodili tijekom vojnoga postupanja protiv Zrinskog i Frankopana te vezano uz opću konfiskaciju njihove imovine u kontekstu zločina uvrede veličanstva (crimen laesae Maiestatis) za koji su bili optuženi te naposljetku i osuđeni. Središnji problem vezan je uz okolnost da je konfiskacija najprije bila određena u carskoj proskripciji, tj. kraljevskom proglasu protiv Zrinskog i njegovih suradnika krajem ožujka 1670., te da je uskoro bila i provedena, a da se ujedno tražila u postupku protiv njih (studeni 1670. – travanj 1671.) te naposljetku bila i određena u presudi. U tom smislu kao pravni problem ističe se pitanje kada točno nastupa pravni učinak konfiskacije kod zločina uvrede veličanstva u rimskoj pravnoj tradiciji – već samim počinjenjem djela ili tek donošenjem presude. U analizi se najprije na temelju postojećih izvora iznosi kronologija najvažnijih događaja vezanih uz oduzimanje imovine. Zatim se prostor posvećuje argumentaciji obrane i optužbe u postupku protiv Zrinskog i Frankopana u odgovarajućim procesnim spisima. Posebna pozornost daje se problemu pravne osnove za konfiskaciju te se analizira konfiskacija imovine u kontekstu zločina uvrede veličanstva u rimskom pravu i rimskoj pravnoj tradiciji (osobito u kontekstu prava primjenjivog u postupku protiv Zrinskog i Frankopana). S druge strane analizira se problematika pravnoga uređenja oduzimanja imovine pobunjenicima u okviru tada važećega prava naroda (ius gentium). Naposljetku se razlažu mogući uzroci kumuliranja pravnih osnova konfiskacije imovine u ovom slučaju.

求助全文

通过发布文献求助，成功后即可免费获取论文全文。去求助

来源期刊

Povijesni Prilozi Arts and Humanities-History

CiteScore

0.30

自引率

0.00%

发文量