Ante Zdilar, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilište u Dubrovniku
{"title":"KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA U HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI: VAŽNOST FORMALNIH INSTITUCIJA","authors":"Ante Zdilar, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilište u Dubrovniku","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.4","url":null,"abstract":"Zaostajanje Republike Hrvatske za vodećim zemljama članicama Europske unije uvijek je bila jedna od dominantnih tema empirijskih istraživanja u domaćoj ekonomskoj znanosti. Situacija na tržištu rada u 2019. godini, gdje Republika Hrvatska bilježi jedne od najnižih stopa zaposlenosti i stopa participacije, samo dodatno potvrđuje činjenicu relativnog zaostajanja u odnosu prema vodećim zemljama članicama Europske unije. Cilj ovog istraživanja je istražiti vezu između institucionalnog okvira, kao jednog od mogućih faktora zaostajanja, ukupne stope zaposlenosti i stope zaposlenosti mladih u 27 zemalja članica Europske unije u razdoblju od 2002. do 2018. godine. Rezultati istraživanja ukazuju da je ta veza pozitivna i statistički signifikantna, kako za ukupnu stopu zaposlenosti, tako i za stopu zaposlenosti mladih.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43742468","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"FOKUSIRANA REINDUSTRIJALIZACIJA KAO TRANSFORMACIJSKA STRATEGIJA POSTRANZICIJSKOG GOSPODARSTVA","authors":"Ernest Vlačić","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.15","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.15","url":null,"abstract":"Seljenjem proizvodnih kapaciteta u cilju ostvarenja nižih proizvodnih troškova u zadnjoj petini prošlog stoljeća dolazi do nagle deindustrijalizacije snažnih globalnih ekonomskih i industrijskih blokova, u čemu posebno prednjače SAD i zemlje zapadne Europe. Ulaskom u 4. industrijsku revoluciju taj se trend počinje mijenjati, te se industrijska proizvodnja ponovno ističe kao kralježnica razvoja i konkurentnosti nacionalnih gospodarstava. U međuvremenu ekonomske krize na globalnoj razini snažno pogađaju svijet i razotkrivaju ranjivosti nacionalnih gospodarstva, posebice manjih postranzicijskih ekonomija kojima usluga predstavlja vodeću komponentu ponude. Postavlja se pitanje kojim strateškim usmjeravanjem u kontekstu odgovarajuće konjunkture nacionalnih gospodarstava odgovoriti na sve veće izazove turbulentne i neizvjesne globalne gospodarsko tehnološke utrke, posebno u udaru kriza. Metodološki, koristeći se modelom misijski orijentiranih strategija kao alatom za formuliranje razvojnih strategija ovaj rad nudi smjernice za održivu ubrzanu transformaciju nacionalnog gospodarstva Republike Hrvatske primjenom koncepta pametnih industrija. Zaključuje se da je usvajanje i primjena strategije fokusirane reindustrijalizacije temeljene na pametnim industrijama može predstavljati jedan od ključnih faktora uspješnosti u jačanju konkurentnosti i otpornosti nacionalnog gospodarstva.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":"30 1","pages":"303-321"},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49292293","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Jana Katunar, Ekonomski fakultet u Rijeci Sveučilište u Rijeci, Vinko Zaninović, Hrvoje Katunar
{"title":"MACROECONOMIC DETERMINANTS OF WINE PRODUCTION IN THE EUROPEAN UNION","authors":"Jana Katunar, Ekonomski fakultet u Rijeci Sveučilište u Rijeci, Vinko Zaninović, Hrvoje Katunar","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.2","url":null,"abstract":"This paper focuses on the determinants of wine production in the European wine industry. In the last two decades, the European wine industry has undergone many changes due to the entry of new countries into the world wine market. Although increasing competitiveness became the priority of the European Common Agricultural Policy, wine production and consumption in the EU have decreased in the last two decades, and therefore the aim of this research is to analyse and identify the macroeconomic determinants of wine production, i.e. what factors besides the price influence wine production in selected EU countries and in how they can be controlled. Empirical research was conducted using data for EU member states traditionally engaged in wine production. Panel data on wine production, wine consumption, average wine price, wine imports, wine exports and EU support to the wine sector were collected from secondary sources for 15 wine-producing EU countries and for the period 2009-2018. We estimated the econometric model using pooled OLS, as diagnostic tests indicated that this estimator was the best fit for our data. Our results suggest that domestic demand and domestic (EU) subsidies are the main drivers of wine production. To keep up with New World wine producers, even more emphasis should be placed on promoting the wine drinking culture.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44248297","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Vedran Kojić, Ekonomski fakultet Katedra za matematiku Sveučilište u Zagrebu, Mira Krpan
{"title":"PRIMJENA TEŽINSKE AG-NEJEDNAKOSTI U PROBLEMU MAKSIMIZACIJE PROFITA: SLUČAJ COBB-DOUGLASOVE FUNKCIJE PROIZVODNJE S DVA FAKTORA PROIZVODNJE","authors":"Vedran Kojić, Ekonomski fakultet Katedra za matematiku Sveučilište u Zagrebu, Mira Krpan","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.10","url":null,"abstract":"Model maksimizacije profita u uvjetima savršene konkurencije zauzima središnje mjesto u mikroekonomskoj analizi ponašanja poduzeća. U uvjetima proizvodnje jednog proizvoda u teorijskim i empirijskim istraživanjima tehnologiju poduzeća često opisuje Cobb-Douglasova funkcija proizvodnje. U literaturi je problem maksimizacije profita uz Cobb-Douglasovu tehnologiju gotovo uvijek riješen primjenom diferencijalnog računa. Stoga je cilj ovoga rada pokazati kako se primjenom težinske AG-nejednakosti problem maksimizacije profita uz Cobb-Douglasovu funkciju proizvodnje s dva faktora proizvodnje može riješiti na alternativni, novi način, bez derivacija. U usporedbi s diferencijalnim računom, primjena težinske AG-nejednakosti zaobilazi netrivijalnu provjeru nužnih i dovoljnih uvjeta za optimalno rješenje problema. Elegantnost novog načina za izračun maksimalnog profita proizlazi iz izravne primjene težinske AG-nejednakosti te same definicije strogog globalnog maksimuma, čime se otvara pogled na ovaj problem iz sasvim nove perspektive. Ipak, treba istaknuti da primjenu težinske AG-nejednakosti, koja spada u alate elementarne matematike, ne treba shvatiti kao superiorniji, već kao komplementaran način diferencijalnom računu u rješavanju i boljem razumijevanju ovog mikroekonomskog problema.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46081037","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ana Novak, E. F. S. U. Zagrebu, Ivana Barišić, Ivana Mamić Sačer
{"title":"EDUKACIJA O INFORMACIJSKIM TEHNOLOGIJAMA U RAČUNOVODSTVU - ANALIZA NA PODRUČJU VISOKOG ŠKOLSTVA ODABRANIH EUROPSKIH ZEMALJA","authors":"Ana Novak, E. F. S. U. Zagrebu, Ivana Barišić, Ivana Mamić Sačer","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.12","url":null,"abstract":"Intenzivna primjena informacijskih tehnologija u svakodnevnom poslovanju ne mijenja samo tradicionalne načine obavljanja računovodstvenih zadataka, već traži i specijalizirana znanja i vještine. U tom smislu, od iznimnog je značaja edukacija vezana uz informacijske tehnologije i primjenu informacijskih tehnologija u računovodstvu, a koju budući profesionalni računovođe stječu tijekom formalnog obrazovanja na visokoškolskim institucijama. Cilj rada je istražiti pojavnost kolegija koji pružaju edukaciju o informacijskim tehnologijama na računovodstvenim smjerovima, na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija, na visokoškolskim institucijama s AACSB akreditacijom (eng. The Association to Advance Collegiate Schools of Business) u odabranim europskim zemljama. U radu se također identificiraju vrste informacijskih tehnologija koje se izučavaju u okviru kolegija na računovodstvenim smjerovima na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija. U istraživanju je korištena metoda analize sadržaja web stranica, pri čemu je analiziran 51 studijski program računovodstvenog usmjerenja. Rezultati provedenog empirijskog istraživanja nadopunjuju postojeće spoznaje pružajući uvid u informacijske tehnologije koje se izučavaju na preddiplomskoj i diplomskoj razini studijskih programa računovodstvenog usmjerenja u europskom kontekstu, a koje u značajnoj mjeri korespondiraju tehnologijama koje se primjenjuju u recentnoj računovodstvenoj praksi.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43231092","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"PREDVIĐANJE STEČAJA U RESTORANSKOJ INDUSTRIJI HRVATSKE","authors":"Sinisa Bogdan","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.5","url":null,"abstract":"Svrha istraživanja ovoga rada je istražiti mogućnost predviđanja stečaja u hrvatskoj restoranskoj industriji. Istraživanje je provedeno u razdoblju 2017.– 2019. godine na uzorku od 297 poslovnih subjekata u stečaju i 308 poslovnih subjekata koji nisu u stečaju, te isti pripadaju području I razred 5610 - Djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane. Temeljem logističke regresije procijenjen je model s dvije varijable, te je isti pokazao 82,8 % točnosti predviđanja godinu dana prije stečaja, 76,7 % dvije godine prije stečaja i 76,4 % tri godine prije stečaja. Model sugerira da koeficijent vlastitog financiranja (koji pokazuje udio imovine koji se financira iz kapitala) i EBITDA marža (koja ukazuje na EBITDA izraženu u postotku poslovnih prihoda), imaju važnu ulogu u predviđanju stečaja restorana. Ovaj rad pruža nova saznanja u predviđanju stečaja restorana u Hrvatskoj.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41713278","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ivica Filipović, Sveučilišni odjel za forenzične znanosti Sveučilište u Splitu, Toni Šušak, Barbara Krvavac
{"title":"UTJECAJ PRUŽANJA NEREVIZORSKIH USLUGA NA ODNOS ISTICANJA PITANJA VREMENSKE NEOGRANIČENOSTI POSLOVANJA I UPRAVLJANJA ZARADOM","authors":"Ivica Filipović, Sveučilišni odjel za forenzične znanosti Sveučilište u Splitu, Toni Šušak, Barbara Krvavac","doi":"10.17818/emip/2020/2.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/emip/2020/2.4","url":null,"abstract":"Pružanje nerevizorskih usluga nerijetko se ističe u kontekstu potencijalnog ugrožavanja neovisnosti revizora koja može imati reperkusije na izvješće neovisnog revizora. Cilj je ovog istraživanja utvrđivanje utjecaja razine upravljanja zaradom na isticanje pitanja vremenske neograničenosti poslovanja u revizorskom izvješću, uzimajući u obzir moderatorsko djelovanje pružanja nerevizorskih usluga od strane eksternog revizora. Razina upravljanja zaradom procijenjena je s pomoću vrijednosti diskrecijskih obračunskih stavki koja je izračunata korištenjem Modificiranim Jones modelom. Uzorak istraživanja obuhvaća 93 nefinancijska trgovačka društva koja su kotirala na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj u vremenskom razdoblju od 2014. do 2018. Podaci prikupljeni za navedeno razdoblje analiziraju se primjenom logističke regresije za panel podatke. Na temelju rezultata istraživanja može se zaključiti kako pružanje nerevizorskih usluga od strane revizorskog društva nema statistički značajan utjecaj na odnos upravljanja zaradom i isticanja pitanja vremenske neograničenosti poslovanja u izvješću neovisnog revizora.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2020-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48523529","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"ANALIZA KLJUČNIH RAZVOJNIH TEHNOLOGIJA U INOVATIVNOM OKRUŽENJU U HRVATSKOJ","authors":"Zoran Aralica","doi":"10.17818/emip/2020/2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/emip/2020/2.3","url":null,"abstract":"Broj priznatih patentnih prijava u području ključnih razvojnih tehnologija smanjuje se u Hrvatskoj, za razliku od broja priznatih europskih patentnih prijava koji se povećao u razdoblju od 1997. do 2018. Jačanjem važnosti europskih patenata prijava povećava se važnost upotrebe ključnih razvojnih tehnologija u odnosu na njihovo stvaranje. Pri analizi patenata koji se identificiraju kao ključne razvojne tehnologije, na NUTS 2 razini koristili su se pokazatelji apsolutne i relativne tehnološke specijalizacije. Ti su patenti koncentrirani na području Grada Zagreba. Ipak, povećala se relativna važnost Panonske i Sjeverne Hrvatske u području ključnih razvojnih tehnologija u razdoblju 2012. – 2018. u odnosu na razdoblje 1997. – 2001. Zbog smanjenja broja odobrenih patentnih prijava u ovom području, nemoguće je govoriti o tehnološkoj specijalizaciji. S obzirom na jačanje važnosti upotrebe ključnih razvojnih tehnologija, potrebno je poticati policy programe koji će se u većoj mjeri koristiti ovim tehnologijama kao podlogom razvoja inovativnih proizvoda.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2020-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48578500","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"THE RELATIONSHIP BETWEEN TECHNOLOGICAL DYNAMICS OF NEW TECHNOLOGIES AND ABSORPTIVE CAPACITY OF EXPORT COMPANIES OF THE REPUBLIC OF CROATIA","authors":"Ivana Martinčević, G. Kozina","doi":"10.17818/emip/2020/2.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/emip/2020/2.6","url":null,"abstract":"Information and communication and digital technologies provide numerous opportunities for companies so that companies can operate more easily and efficiently globally and, due to new technologies, gain a competitive advantage. New trends and technologies are creating great pressure in the market and companies are forced to look for new, faster and more efficient ways and models of doing business. Markets dictate the pace and are becoming more digital precisely due to technology that is advancing and evolving rapidly. With new technology, knowledge and innovations are the key factors to success. Many companies today are defined and described as knowledge companies that accumulate and develop existing knowledge but also adopt new. The aim of this paper was to explore and examine the ability of the organization to absorb knowledge (absorptive capacity) as the key factor in the process of acceptance of new technologies. The research was conducted in the Republic of Croatia and Croatian export companies (micro, small, medium and large) were included in the research. The research hypothesis \"Technological dynamics of new technologies affect the absorptive capacity of acceptance of new technologies in export companies of the Republic of Croatia\" was confirmed through conducted research. The research has proven that absorptive capacity plays a major role in the context of an organization’s ability to recognize, acquire, transform, and use new knowledge and new technologies.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2020-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49339910","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"UTJECAJ POTROŠAČKE DOBROBITI NA ZADOVOLJSTVO ŽIVOTOM U KONTEKSTU PODRUČJA ŽIVOTA U HRVATSKOJ","authors":"Ariana Nefat, Dragan Benazić","doi":"10.17818/emip/2020/2.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/emip/2020/2.7","url":null,"abstract":"Svrha je rada utvrđivanje utjecaja pojedinih faza potrošačkog iskustva s izabranim kategorijama fizičkih proizvoda i usluga na zadovoljstvo životom. Ispituje se i utjecaj zadovoljstva s više područja života studenata na zadovoljstvo životom. Koristeći se deskriptivnom statistikom i regresijskom analizom, rezultat je istraživanja da potrošačka dobrobit, koja je ocijenjena tek nešto iznadprosječno, općenito nema važnosti na zadovoljstvo životom, dok osobni i obiteljski odnosi, slobodno vrijeme i obrazovanje imaju značajnijeg utjecaja. Navedeno može biti vezano uz posebnosti uzorka istraživanja, izbor istraživanih skupina proizvoda ili obilježja društveno-ekonomskog trenutka u Hrvatskoj. Istraživanjem se pridonosi razumijevanju utjecaja potrošačke dobrobiti na zadovoljstvo životom te upućuje na detaljnija istraživanja, posebno utjecaja faza održavanja i odlaganja proizvoda na zadovoljstvo životom koje su, glede učinka na okoliš, osobito značajne.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2020-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44926211","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}